Život ljudi u špiljama tijekom paleolitika

Život ljudi u špiljama tijekom paleolitika

Prve nastambe u povijesti čovječanstva pružaju nam mnogobrojne informacije o načinu života naših predaka.

Povijest

Ključne riječi

prapovijest, pračovjek, spilja, špiljski crtež, Altamira, Lascaux, čovjek, arheologija, horda, zajednica, mjesto boravka, prirodna pukotina, prebivalište, koliba, antropologija, prehrana, vatra, paljenje vatre, primjena alata, poznavanje vatre, izrada alata, povijest, način života, krvno srodstvo, alat

Povezani dodatci

Pitanja

  • Koja je najranija arheološka era?
  • Koja je prva faza kamenog doba?
  • Koje NIJE uobičajeno prebivalište paleolitskog čovjeka?
  • Koji NIJE bio tipičan osnovni materijal paleolitskih predmeta?
  • Koje NIJE bilo oružje paleolitskih lovaca?
  • Koje je grčko ime znanosti o čovjeku?
  • Koji NIJE bio uobičajen oblik nabave paleolitskog čovjeka?
  • Koja je bila prva ljudsku vrsta na čijem je \n"jelovniku" već sadržano meso dobiveno tijekom lova?
  • Koja je zajednica paleolitskih ljudi?
  • Što ne prikazuju špiljne crteži?
  • Blizina čega NIJE bila presudna pri odabiru prebivališta paleolitskog čovjeka?
  • Koja boja NIJE uobičajena za paleolitske špiljske slike?
  • Je li izjava istinita? Paleolitski ljudi su imali plijenski način života.
  • Je li izjava istinita? Većinu špiljskih slika su "paleolitski umjetnici" nacrtali na dio zida blizu ulazu u špilju.
  • Što NE vrijedi za horde?
  • Koja je bila najvažnija aktivnost paleolitskog čovjeka?
  • Koju životinju NIJE mogao vidjeti paleolitski čovjek?
  • Na koji se predmet odnosi sljedeći opis? Kameni alat nastao klesanjem, njime se čistila životinjska koža.
  • Na koji se predmet odnosi sljedeći opis? Kamen u obliku badema nastao klesanjem. Koristio se kao univerzalni alat.
  • Koja je tehnika korištena za izradu paleolitskih kamenih alata?
  • Koji se NE može smatrati kao jedan od prednosti vatre?
  • Koji atribut paleolitskog čovjeka koji najviše pomaže arheolozima modernog doba?

3D modeli

Predmeti

Povijest čovječanstva može se podijeliti na arheološka razdoblja, na temelju materijala koje su ljudi iz određenog razdoblja obično koristili za izradu alata te tehnika kojima su se služili pri samoj izradi.
Za razliku od povijesnih razdoblja, arheološka razdoblja obično nisu jasno definirana i razlikuju se od područja do područja. Pregled razvoja određenog alata kroz povijest može nam dati jasnu predodžbu o razvoju samog čovječanstva.

Prvo arheološko razdoblje je kameno doba, u kojem su predmete izrađivali prvenstveno od kamena. Osim kamena su koristili još kost i drvo za izradu alata. Prvi period kamenog doba je starije kameno doba (paleolitik), u kojem su kameni alati obično nastali klesanjem.​

Život ljudi u špiljama tijekom paleolitika

Prapovijesne nastambe

U početku su arheolozi tragove prapovijesnih ljudi u najvećoj mjeri pronalazili u spiljama. Iz tog se razloga dugo smatralo da su one ujedno bile i jedine nastambe u kojima su živjeli prapovijesni ljudi. Međutim, najnovijim znanstvenim metodama dokazano je da je to mišljenje bilo pogrešno.
Postojala su tri tipa nastamba u kojima su živjeli prapovijesni ljudi. Osim u spiljama nastalim u prirodnim rupama u stijenama, prapovijesni su ljudi svoje domove pronalazili ispod litica. U slučaju da u blizini nije bilo stijena koje bi im pružile utočište, uz pomoć grana i velikih kostiju napravili bi nastambe koje bi prekrili životinjskom kožom.

Nastambe su se obično gradile u blizini šuma (zbog drva koje im je služilo kao građevni materijal) i vode (izvori, potoci).

Pogled izvana

U početku su arheolozi tragove prapovijesnih ljudi u najvećoj mjeri pronalazili u spiljama. Iz tog se razloga dugo smatralo da su one ujedno bile i jedine nastambe u kojima su živjeli prapovijesni ljudi. Međutim, najnovijim znanstvenim metodama dokazano je da je to mišljenje bilo pogrešno.

Postojala su tri tipa nastamba u kojima su živjeli prapovijesni ljudi. Osim u spiljama nastalim u prirodnim rupama u stijenama, prapovijesni su ljudi svoje domove pronalazili ispod litica. U slučaju da u blizini nije bilo stijena koje bi im pružile utočište, uz pomoć grana i velikih kostiju napravili bi nastambe koje bi prekrili životinjskom kožom. Nastambe su se obično gradile u blizini šuma (zbog drva koje im je služilo kao građevni materijal) i vode (izvori, potoci).

Pogled iz unutrašnjosti

Na mjestima koje su nastanjivali prapovijesni ljudi arheolozi i antropolozi (znanstvenici koji proučavaju povijest čovječanstva) pronašli su velike količine predmeta. Unutar i oko prapovijesnih spilja pronađeni su ljudski ostatci (često u velikim hrpama) i otpad (neiskoristivo oružje i alat, životinjske kosti).

Glavna preokupacija prapovijesnih ljudi bila je nabava hrane. Naši pretci bili su sakupljači, lovci i ribolovci. Na početku su, da bi se prehranili, skupljali biljke i voće. Prvi lovac bio je Homo erectus. Dakle, njegov je jelovnik, osim biljaka, ribe, puževa i školjaka, uključivao i meso.

Na početku su prapovijesni ljudi koristili samo vatru koju su pronašli u prirodi, a kasnije su razvili tehnike pomoću kojih su je mogli samostalno izazvati i kontrolirali. Vatra je osiguravala toplinu i svjetlost, mesu je davala bolji okus, a ujedno je pružala zaštitu od divljih životinja.

Prapovijesni su ljudi živjeli u manjim zajednicama, hordama. Samostalan život ne bi im davao gotovo nikakve šanse za preživljavanje. Članovi horda bili su povezani i krvnim srodstvom i brinuli su jedni o drugima.

Špiljski crteži

Zasebnu grupu arheoloških nalaza čine špiljske slike i crteži koji kod arheologa još uvijek izazivaju mnogobrojna pitanja. Obično prikazuju životinje i ljude u lovu. Ta umjetnička djela nastala su na zidovima i stropovima spilja.
Danas nam je poznato dvjestotinjak spilja diljem svijeta u kojima se nalaze takve slike i crteži. Najpoznatije od njih su spilja Altamira u Španjolskoj te spilja Lascaux u Francuskoj.

Šetnja

Naracija

U početku su arheolozi tragove prapovijesnih ljudi u najvećoj mjeri pronalazili u spiljama. Iz tog se razloga dugo smatralo da su one ujedno bile i jedine nastambe u kojima su živjeli prapovijesni ljudi. Međutim, najnovijim znanstvenim metodama dokazano je da je to mišljenje bilo pogrešno.

Postojala su tri tipa nastamba u kojima su živjeli prapovijesni ljudi. Osim u spiljama nastalim u prirodnim rupama u stijenama, prapovijesni su ljudi svoje domove pronalazili ispod litica. U slučaju da u blizini nije bilo stijena koje bi im pružile utočište, uz pomoć grana i velikih kostiju napravili bi nastambe koje bi prekrili životinjskom kožom. Nastambe su se obično gradile u blizini šuma (zbog drva koje im je služilo kao građevni materijal) i vode (izvori, potoci).

Na mjestima koje su nastanjivali prapovijesni ljudi arheolozi i antropolozi (znanstvenici koji proučavaju povijest čovječanstva) pronašli su velike količine predmeta. Unutar i oko prapovijesnih spilja pronađeni su ljudski ostatci (često u velikim hrpama) i otpad (neiskoristivo oružje i alat, životinjske kosti).

Zasebnu grupu arheoloških nalaza čine špiljske slike i crteži koji kod arheologa još uvijek izazivaju mnogobrojna pitanja. Obično prikazuju životinje i ljude u lovu. Ta umjetnička djela nastala su na zidovima i stropovima spilja.
Danas nam je poznato dvjestotinjak spilja diljem svijeta u kojima se nalaze takve slike i crteži. Najpoznatije od njih su spilja Altamira u Španjolskoj te spilja Lascaux u Francuskoj.

Na početku su prapovijesni ljudi koristili samo vatru koju su pronašli u prirodi, a kasnije su razvili tehnike pomoću kojih su je mogli samostalno izazvati i kontrolirali. Vatra je osiguravala toplinu i svjetlost, mesu je davala bolji okus, a ujedno je pružala zaštitu od divljih životinja. Prapovijesni su ljudi živjeli u manjim zajednicama, hordama. Samostalan život ne bi im davao gotovo nikakve šanse za preživljavanje. Članovi horda bili su povezani i krvnim srodstvom i brinuli su jedni o drugima.

Povezani dodatci

Evolucija čovjeka III. - Posljednje poglavlje

Jesu li Neandertalci izumrli ili ih je zamijenio misleći čovjek? Ili su se asimilirali i dalje...

Evolucija čovjeka I. - Spuštanje sa stabla

Čovječanstvo odavno želi odgonetnuti pitanje svog postanka, te saznati odgovore na pitanja o...

Detektivi minulih vremena

Povijest se ne temelji uvijek na golim činjenicama. Za otkrivanje povijesnih činjenica potrebna...

Od kamenog do željeznog doba

Animacija nam prikazuje razvoj sjekire kroz različita arheološka razdoblja.

Neolitičko naselje

Kao posljedica neolitičke revolucije, ljudske zajednice su se nastanile i osnovale prva...

Evolucija čovjeka

Mozak i lubanja prošli su značajne promjene tijekom ljudske evolucije.

Evolucija čovjeka II. - Na putu prema novom svijetu

U idućem stadiju ljudske evolucije, Homo erectus se počeo prilagođavati svojem okolišu.

Dolmen (hunebed)

Ovi dolmeni izgrađeni prije oko pet tisuća godina, nalaze se na području današnje Nizozemske.

Added to your cart.