Zemljopisni koordinatni sustav

Zemljopisni koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću zemljopisnog koordinatnog sustava.

Geografija

Ključne riječi

geografski koordinatni sustav, paralela, geografska dužina, Sjeverna polutka, Južna polutka, zapadna hemisfera, istočna hemisfera, glavne linije geografske širine, Međunarodna datumska granica, Arktički krug, Rakova obratnica, Ekvator, Jarčeva obratnica, Južni polarni krug, Zemlja, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Globus

Paralele (usporednice)

Polazišna točka: 0° = Ekvator
Zemljine polutke u odnosu na ekvator:
prema S: sjeverna Zemljina polutka,
prema J: južna Zemljina polutka
Smjer: istok-zapad
Obujam/duljina: smanjuje se prema polovima
Relativni položaj jedne u odnosu na drugu: međusobno su paralelne
Numeriranje: 90° prema sjeveru i jugu; pune kružnice

Meridijani (podnevci)

Polazišna točka: 0° = Nulti meridijan
Zemljine polutke u odnosu na nulti meridijan: istočna i zapadna Zemljina polutka
Smjer: sjever-jug
Obujam/duljina: jednak/-a
Relativni položaj jednog u odnosu na drugi: konvergentne, presijecaju se na polovima
Numeriranje: 180° prema istoku i zapadu; polukružnice

Objašnjenje pojmova:

Zemljopisni koordinatni sustav: Mreža paralela i meridijana na globusu koja omogućava točno određivanje položaja neke točke na Zemlji.

Paralele (usporednice): Sastavni dio koordinatnog sustava, zamišljene kružnice na Zemljinoj površini koje su paralelne s ekvatorom.

Meridijani (podnevci): Sastavni dio koordinatnog sustava, zamišljene polukružnice na Zemljinoj površini koje prolaze kroz polove i okomito presijecaju ekvator.

Glavne paralele (usporednice): Sjeverni polarni krug, Rakova obratnica, ekvator, Jarčeva obratnica, Južni polarni krug.

Važne paralele (usporednice)

  • sjeverna Zemljina polutka
  • južna Zemljina polutka
  • Nulti meridijan
  • zapadna Zemljina polutka
  • istočna Zemljina polutka
  • 23,5°
  • 66,5°
  • Sjeverni pol
  • Arktički krug (sjeverna obratnica)
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Antarktički krug (Južna obratnica)
  • Južni pol

Nulti meridijan

  • Duljina ekvatora: ca. 40 076 km

Paralele (usporednice)

  • 10°
  • 20°
  • 30°
  • 40°
  • 50°
  • 60°
  • 70°
  • 80°
  • 90°

Meridijani (podnevci)

  • 100°
  • 110°
  • 120°
  • 130°
  • 140°
  • 150°
  • 160°
  • 170°
  • 180°

Koordinatni sustav

Animacija

Naracija

Najjednostavniji način određivanja lokacije bilo koje točke na Zemlji je uz pomoć njezinih koordinata. Zemljopisni koordinatni sustav čini mreža paralela i meridijana.

Paralele su kružnice paralelne s ekvatorom, čija putanja je okomita na os rotacije.

Na 0° zemljopisne širine nalazi se ekvator. On Zemlju dijeli na sjevernu i južnu polutku. Vrijednosti paralela rastu prema polovima, gdje iznose 90°. Prilikom određivanja koordinata zemljopisne širine potrebno je navesti odnose li se vrijednosti izražene u stupnjevima na sjevernu ili na južnu zemljopisnu širinu.

Važnije paralele (usporednice) su Arktički krug (Sjeverna obratnica) i Antarktički krug (Južna obratnica) koje se nalaze na zemljopisnoj širini od 66.5°. Rakova obratnica nalazi se na 23.5° sjeverno od ekvatora, a Jarčeva obratnica na 23.5° južno od ekvatora. Glavne paralele označavaju granice klimatskih zona.

Meridijani (podnevci) su polukružnice koje povezuju Sjeverni i Južni pol najkraćim mogućim putem. Putanja meridijana odgovara Zemljinoj osi rotacije. Nula stupnjeva zemljopisne dužine zove se još i nulti meridijan. Zemljopisna dužina od nultog meridijana prema istoku i zapadu raste do 180°. Nulti meridijan prolazi kroz Greenwich, koji se nalazi u okolici Londona, te se stoga naziva i Griničkim meridijanom.

Na suprotnoj strani od nultog meridijana, na 180° zemljopisne dužine, nalazi se međunarodna datumska granica. Prilikom određivanja koordinata zemljopisne dužine potrebno je navesti odnose li se vrijednosti izražene u stupnjevima na istočnu ili na zapadnu zemljopisnu dužinu.

Povezani dodatci

Geografski koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću geografskog koordinatnog sustava.

Navigacijski instrumenti iz prošlosti

Tijekom prošlih stoljeća brojna su domišljata instrumenata pomagala pomorsku navigaciju.

Vremenske zone

Zemlja je podijeljena na 24 vremenske zone, a svaka zona ima svoje standardno vrijeme.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Tipovi umjetnih satelita

Umjetna nebeska tijela oko Zemlje se koriste za civilne i vojne svrhe.

Geografska otkrića (15.-17. stoljeće)

Velika geografska otkrića početkom Novog vijeka nisu samo promijenila izgled zemljovida, već su imala dubok utjecaj i na ostala područja ljudskog života.

Globalni pozicijski sustav (GPS)

Od 24 umjetnih satelita nam je potrebno kontaktirati svega 4 za utvrđivanje naše trenutne pozicije.

Added to your cart.