Vulkanska aktivnost

Vulkanska aktivnost

Ova animacija prikazuje različite tipove erupcije vulkana.

Geografija

Ključne riječi

vulkan, magmatska aktivnost, vulkanska erupcija, volcanoes, vulkanska aktivnost, magma, post-vulkanske aktivnosti, magmatska komora, tektonika ploča, potres, lava, formiranje planina, Vezuv, priroda, geografija, tektonska ploča, Zemljina kora, katastrofa

Povezani dodatci

3D modeli

Vulkani i tektonska ploča

Najveće vulkanske erupcije

Eksplozivni vulkani

Lavični vulkani

Mješoviti vulkani

Postvulkanska aktivnost

Animacija

Naracija

Vulkanska aktivnost je proces u kojem dolazi do izbacivanja magme, koja se nalazi u Zemljinoj kori, na površinu Zemlje. Vulkani se ne pojavljuju nasumično, već nastaju uzduž granica tektonskih ploča.

Vulkanska aktivnost igra veliku ulogu i u formiranju planina. Magma je crvena, užarena masa otopljenih stijena, koja se nalazi ispod površine Zemlje. Kad magma stigne na površinu Zemlje, naziva se lavom. Na mjestu, na kojem se magma izlijeva na površinu Zemlje, nastaje vulkan. Prema tipu erupcije razlikujemo sljedeće vrste vulkana: eksplozivni, lavični i mješoviti.

Eksplozivni vulkani proizvode velike količine vodene pare i plinova koji uslijed snažnih eksplozija izlaze iz kratera. To rezultira nastankom visokih stupova pepela i piroklastičnih tokova. Nošen vjetrom oblak pepela može prekriti veliko područje. Piroklastični tok juri golemom brzinom niz vulkansku kupu, što ovu vrstu erupcije vulkana čini najrazornijom. Najpoznatiji vulkani iz ove skupine su Krakatoa, Mt. Pelée i Mt. St. Helens.

Erupcije lavičnih vulkana protječu bez eksplozije i nastajanja piroplastičnog toka. Jedino što tom prilikom izlazi na površinu Zemlje je tekuća lava. Kupa se sastoji od stvrdnute lave. U ovu skupinu spadaju vulkani Havajskog otočja, Mauna Kea i Mauna Loa.

Kod mješovitog tipa vulkana, tzv. stratovulkana, prisutna je i eksplozija i pojava tekuće lave. Vulkanska kupa sastoji se od slojeva vulkanskog materijala i stvrdnute lave. U tu skupinu spada većina vulkana na Zemlji. Najpoznatiji od njih su Stromboli, Etna i Cotopaxi.

Nakon vulkanske erupcije može se vidjeti i postvulkanska aktivnost koja se uglavnom sastoji od vodene pare i plinova. Mjesta na kojima kroz pukotine stvrdnute lave na Zemljinu površinu izbijaju vrući plinovi i vodena para nazivaju se fumarolama.

Fumarola kod koje, osim vodene pare, iz Zemljine unutrašnjosti izlaze i sumporni plinovi, naziva se solfatara.

Mofete su također tip fumarola kod kojih nakon vulkanske aktivnosti nastaje ugljikov dioksid. Mofete mogu biti „suhe”, ukoliko sadrže ugljikov dioksid, i „mokre”, ukoliko sadrže vodu u kojoj je otopljen ugljikov dioksid (karbonatna kiselina).

Gejziri su geotermalni izvori koji u određenim vremenskim razmacima izbacuju vruću vodu. Do njihovog nastajanja dolazi kada se voda, koja dopire do podzemnih šupljina i u njima se zadržava, pod utjecajem magme zagrije do točke vrelišta. Rezultat je izbijanje vruće vode na površinu Zemlje.

U područjima s glinenim tlom javljaju se „muljni vulkani” kod kojih iz tekućeg blata izlaze plinovi u obliku mjehurića.

Najrazornije vulkanske erupcije izbacuju goleme količine vulkanskog materijala. Prilikom erupcije vulkana Krakatau 1883. godine izbačeno je 18 km³, dok je Tambora prilikom jedne od najvećih erupcija u povijesti čovječanstva, 1815. godine izbacila 80 km³ vulkanskog materijala. Takve snažne erupcije imaju globalan utjecaj na atmosferu, klimu i živa bića na Zemlji.

Povezani dodatci

Vruće točke

Vruće točke su mjesta na Zemljinoj kori, gdje magma često izbije na površinu, što uzrokuje vulkansku aktivnost.

Gejzir

Gejzir je termalni izvor na zemaljskoj površini koji povremeno izbacuje kipuću vodu i paru kao fontanu u zrak.

Razvitak i djelovanje kompozitnih vulkana

Kompozitni vulkan se sastoji od slojeva očvrsnule lave, kamene krhotine i vulkanskog pepela.

Bore (početni stupanj)

Strukturne jedinice litosfere nastale savijanjem, najčešće pod utjecajem bočnih sila. Na taj način dolazi do nabiranja planina.

Hidrotermalni izvori u dubinama oceana

Blizu oceanskih hrptova nalaze se hidrotermalni izvori ili otvori iz kojih eruptira geotermalna, pregrijana voda.

Karta morskog dna

Na morskome dnu mogu se zapaziti rubovi litosfernih ploča.

Nabiranje (srednji stupanj)

Lateralna sila pritiska uzrokuje nabiranje stjenovitih slojeva. Na taj način nastaju nabrane planine.

Pomicanje kontinenata kroz geološku povijest Zemlje

Kontinenti su se kroz povijest neprestano pomicali, a taj proces traje i danas.

Potres

Potres je jedna od prirodnih nepogoda nevjerojatne razorne moći.

Rasjed (početni stupanj)

Strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova duž pukotina.

Reljefni zemljovid Mađarske

Animacija nam pokazuje zemljopisne i vodopisne regije Mađarske i Panonske nizine.

Tektonske ploče

Tektonske ploče se pomiču neovisno jedna od druge.

Topografija Zemlje

Animacija prikazuje veće planine, ravnice, rijeke, jezera i pustinje Zemlje.

Tornado

Kratkotrajni, ali veoma snažni zračni vrtlozi ogromne razorne snage.

Tsunami

Tsunamiji su izuzetno visoki valovi nemjerljive destuktivne moći.

Efekt staklenika

Kao posljedica ljudske aktivnosti raste koncentracija stakleničkih plinova, što rezultira snažnijim učinkom efekta staklenika te posljedično dovodi do...

Geografska obilježja

Animacija nam pokazuje važnije reljefne oblike, površinske vode i njihova obilježja.

Kruženje ugljika

Tijekom fotosinteze ugljik se ugrađuje u organske tvari, a tijekom disanja se oslobađa.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.