Tsunami

Tsunami

Tsunamiji su izuzetno visoki valovi nemjerljive destuktivne moći.

Geografija

Ključne riječi

cunami, potres, potres čiji se epicentar nalazi ispod površine mora, more, val, visoki val, Upozorenje o tsunamiju, tektonska ploča, epicentar, tektonika ploča, katastrofa, priroda, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Potres

  • Afrička ploča
  • Euroazijska ploča
  • Arapska ploča
  • Indijska ploča
  • Sjevernoamerička ploča
  • Južnoamerička ploča
  • Tihooceanska ploča
  • Karipska ploča
  • Kokos- ploča
  • Nazca ploča
  • Antarktička ploča
  • Australska ploča
  • Filipinska ploča

Pod pojmom "tsunami" podrazumijevamo seriju valova velike valne duljine i periode. Tsunamiji nastaju kao posljedica promjene razine mora uslijed iznenadnog djelovanja neke sile, poput potresa, uzrokovane podvlačenjem tektonskih ploča.

Podmorski potresi uzrokovani su vertikalnim pomicanjem tektonskih ploča, uslijed čega dolazi do podizanja sloja vode debljine nekoliko kilometara te posljedično do formiranja vala iznad vertikalno potisnutog dijela ploče. Energiju, koja se oslobađa za vrijeme potresa, val sa sobom može nositi tisuće kilometara, sve dok ne stigne do obale.

Za razliku od površinskih valova nastalih pod utjecajem vjetra, tsunamiji obuhvaćaju cjelokupnu vodenu masu određenog dijela oceana, što znači da se cijeli vodeni stup, koji može biti debljine i nekoliko kilometara, u datom dijelu oceana kreće u vertikalnom smjeru.

Dok je valna duljina valova uzrokovanih vjetrom 100-200 m, valna duljina tsunamija na otvorenom moru dubine 5 do 6 km može dostići i 500 km. U slučaju da je dubina mora puno manja od valne duljine, na brzinu širenja valova utječe dubina vode.
Stoga tsunami na otvorenom moru napreduje brzinom od 800 km/h, što odgovara brzini putničkog zrakoplova. Međutim, visina valova ne prelazi jedan metar, zbog čega ih brodovi i ne primjećuju.
Slabljenje intenziteta valova obrnuto je proporcionalno s valnom duljinom, zbog čega tsunami može preći više tisuća kilometara s minimalnim gubitkom energije.

Brzina vala, koja je ovisna o dubini, u plitkim vodama blizu obala značajno se smanjuje: pri dubini od 50 m brzina iznosi 80 km/h. Budući da mu je energija konstantna, val se sve više i više diže. Kada napokon stigne do obale, visina razornog vala može iznositi i nekoliko desetaka metara. Mogu uslijediti i više valova, jedan za drugim, u razmaku od 10-20 minuta.

Često se događa da do obale najprije, umjesto brijega, stigne dolina vala. U tom slučaju more se vidljivo povlači, što je ujedno i siguran pokazatelj dolaska tsunamija. No, budući da se to događa tek nekoliko minuta prije dolaska brijega vala, vremena za evakuaciju gotovo da i nema.

Ukoliko se upozorenje od opasnosti od tsunamija izda odmah nakon potresa, za evakuaciju prije dolaska razarajućeg vala na raspolaganju stoji 30-60 minuta. U tom trenutku za preživljavanje je presudno smjesta se maknuti s obale i potražiti područje na višoj nadmorskoj visini.

Tsunami

  • oceanska ploča
  • kontinentalna ploča
  • duljina vala - Udaljenost jedne doline vala od druge.
  • brijeg - Dio vala koji se izdiže iznad razine mora.
  • dolina - Dio vala koji se nalazi ispod razine mora.
  • amplituda - Visina vala.

Tsunami promatran s obale

Pogled odozgo

Animacija

Naracija

Pod pojmom "tsunami" podrazumijevamo seriju valova velike valne duljine i periode. Tsunamiji nastaju kao posljedica promjene razine mora uslijed iznenadnog djelovanja neke sile, poput potresa, uzrokovane podvlačenjem tektonskih ploča.

Podmorski potresi uzrokovani su vertikalnim pomicanjem tektonskih ploča, uslijed čega dolazi do podizanja sloja vode debljine nekoliko kilometara te posljedično do formiranja vala iznad vertikalno potisnutog dijela ploče. Energiju, koja se oslobađa za vrijeme potresa, val sa sobom može nositi tisuće kilometara, sve dok ne stigne do obale.

Za razliku od površinskih valova nastalih pod utjecajem vjetra, tsunamiji obuhvaćaju cjelokupnu vodenu masu određenog dijela oceana, što znači da se cijeli vodeni stup, koji može biti debljine i nekoliko kilometara, u datom dijelu oceana kreće u vertikalnom smjeru.

Dok je valna duljina valova uzrokovanih vjetrom 100-200 m, valna duljina tsunamija na otvorenom moru dubine 5 do 6 km može dostići i 500 km. U slučaju da je dubina mora puno manja od valne duljine, na brzinu širenja valova utječe dubina vode.
Stoga tsunami na otvorenom moru napreduje brzinom od 800 km/h, što odgovara brzini putničkog zrakoplova. Međutim, visina valova ne prelazi jedan metar, zbog čega ih brodovi i ne primjećuju.
Slabljenje intenziteta valova obrnuto je proporcionalno s valnom duljinom, zbog čega tsunami može preći više tisuća kilometara s minimalnim gubitkom energije.

Brzina vala, koja je ovisna o dubini, u plitkim vodama blizu obala značajno se smanjuje: pri dubini od 50 m brzina iznosi 80 km/h. Budući da mu je energija konstantna, val se sve više i više diže. Kada napokon stigne do obale, visina razornog vala može iznositi i nekoliko desetaka metara. Mogu uslijediti i više valova, jedan za drugim, u razmaku od 10-20 minuta.

Često se događa da do obale najprije, umjesto brijega, stigne dolina vala. U tom slučaju more se vidljivo povlači, što je ujedno i siguran pokazatelj dolaska tsunamija. No, budući da se to događa tek nekoliko minuta prije dolaska brijega vala, vremena za evakuaciju gotovo da i nema.

Ukoliko se upozorenje od opasnosti od tsunamija izda odmah nakon potresa, za evakuaciju prije dolaska razarajućeg vala na raspolaganju stoji 30-60 minuta. U tom trenutku za preživljavanje je presudno smjesta se maknuti s obale i potražiti područje na višoj nadmorskoj visini.

Povezani dodatci

Tektonske ploče

Tektonske ploče se pomiču neovisno jedna od druge.

Vruće točke

Vruće točke su mjesta na Zemljinoj kori, gdje magma često izbije na površinu, što uzrokuje vulkansku aktivnost.

Razvitak i djelovanje kompozitnih vulkana

Kompozitni vulkan se sastoji od slojeva očvrsnule lave, kamene krhotine i vulkanskog pepela.

Elektrana na plimu i oseku

Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije, koja gibanje mora uzrokovano padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju.

Kako morska voda oblikuje površinu Zemlje?

Morska voda, kao vanjska sila, ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnog reljefa.

Karakteristični parametri zvučnih valova

Naš animacija prikazuje najvažnije parametre valova, pomoću zvučnih valova.

Karta morskog dna

Na morskome dnu mogu se zapaziti rubovi litosfernih ploča.

Mora i zaljevi

Animacija nam pokazuje važna mora i zaljeve na Zemlji

Nabiranje (napredni stupanj)

Lateralna sila pritiska uzrokuje nabiranje stjenovitih slojeva. Na taj način nastaju nabrane planine.

Naftna platforma

Na sredini čelične konstrukcije je duga cijev, koja buši dno mora, i traži ležišta nafte.

Potres

Potres je jedna od prirodnih nepogoda nevjerojatne razorne moći.

Tornado

Kratkotrajni, ali veoma snažni zračni vrtlozi ogromne razorne snage.

Vrste valova

Valovi imaju iznimno značajnu ulogu u više različitih područja našeg života.

Vulkanska aktivnost

Ova animacija prikazuje različite tipove erupcije vulkana.

Sistem obrane od poplava

Zaštitni nasipi, a prilikom manjih bujica i privremeni nasipi garantiraju obranu protiv poplava.

Morske mijene

Plima i oseka periodično su dizanje i spuštanje razine mora nastalo pod utjecajem gravitacijske sile Mjeseca.

Morske struje

Morske struje su povezano gibanje morske odnosno oceanske vode, koje ima važan planetarni utjecaj.

Added to your cart.