Tektonske ploče

Tektonske ploče

Tektonske ploče se pomiču neovisno jedna od druge.

Geografija

Ključne riječi

tektonska ploča, tektonika ploča, litosfera, kora, plašt, jezgra, astenosfera, vulkanska aktivnost, magma, linija rascjepa, oceanska brazda, naborano gorje, potres, ocean, priroda, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Tektonske ploče

  • Afrička ploča
  • Euroazijska ploča
  • Arabijska ploča
  • Indijska ploča
  • Sjevernoamerička ploča
  • Južnoamerička ploča
  • Karipska ploča
  • Kokosova ploča
  • Naskanska ploča
  • Antarktička ploča
  • Australska ploča
  • Filipinska ploča
  • Tihooceanska ploča

Vanjski kruti sloj Zemlje se zove litosfera. U litosferu se ubraja zemljina kora te gornji, kruti sloj plašta. Debljina litosfere je ispod oceana prosječno 50 km, dok je kod kopnenih dijelova 70-100 km. Materijal kopnene i oceanske litosfere se razlikuje. Kruti sloj pluta na rastopljenom dijelu plašta koji se nalazi ispod njega, na astenosferi.

Na krutoj litosferi Zemlje mogu se na više mjesta zapaziti kretanja, koja uzrokuju vulkanske djelatnosti i potrese. Ta kretanja se ne odvijaju na slučajnim mjestima, nego duž uzdužnih pojasa.
Vulkanske djelatnosti i potresi se mogu zapaziti većinom na rubovima kontinenata, kod lukova oceanskih otoka, kod oceanskih rovova i oceanskih grebena. Ta kretanja označavaju granice tektonskih ploča.

Litosfera nije jednolična, nego se sastoji od manjih i većih tektonskih ploča. Trenutno poznajemo sedam velikih i više manjih tektonskih ploča koje su u pokretu. Sedam velikih tektonskih ploča su Afrička, Euroazijska, Sjevernoamerička, Južnoamerička, Tihooceanska, Indoaustralska i Antarktička ploča.

Teoriju koja se bavi kretanjima tektonskih ploča nazivamo tektonikom ploča. Kod kretanja tektonskih ploča razlikujemo tri vrste: udaljavanje, približavanje i klizanje.
Rubove ploča koji se udaljavaju možemo zapaziti kod srednjooceanskih grebena. Magma ili rastopljene stijene koje se dižu iz astenosfere, probijaju oceansku litosferu, dolaze na površinu i nakon hlađenja se lijepe uz rubove brazda. Tako nastaju srednjooceanski grebeni. Rastopljena masa se neprekidno stvara i tražeći mjesto probija dno oceana, a tektonske ploče s dvije strane rasjeda se udaljavaju, na taj način povećavaju područje oceana. Tako je na primjer nastao Atlantski ocean.

Međutim područje oceana se ne može neprestano povećavati, jer ni područje Zemlje ne raste. Suprotni rub oceanskih ploča se približava do druge ploče. Tijekom njihovog sudara jedna se ploča podvlači pod drugu. To se naziva subdukcijom. Tektonska ploča koja se podvlači, prodire sve do astenosfere i stapa se s njezinim materijalom.

Na mjestu podvlačenja se oblikuju oceanski rovovi, vulkanske djelatnosti i nabrane planine.

Tako su nastale na primjer planine Ande ili Himalaja.

U rijetkim slučajevima može doći do klizanja dvije susjedne ploče, jedne pored druge duž jednog rasjeda, a to prate učestali potresi. Ovo je vidljivo u Kaliforniji, kod rasjeda svetog Andrije.

Oceanska litosfera neprestano se stvara uzduž grebena i poništava se kod rovova. Na taj način se neprestano mijenja i veličina tektonskih ploča te mjesto kopnenih predjela.

Presjek Zemlje

  • kora - Ispod oceana je tanja (5-15 km), sastoji se od stijena, koje su bogate silicijom i magnezijom, gustoća joj je 3,2 g/cm³. Ispod kopnenih dijelova je deblja (30-65 km), sastoji se od stijena koje su bogate silicijom i aluminijom, gustoća joj je 2,7-3 g/cm³.
  • gornji plašt - Pruža se do dubine od 700 km, gustoća mu je 3,3-4 g/cm³.
  • donji plašt - Kruta tvar, koja se pruža do dubine od 2900 km. Gustoća mu je 4-5,5 g/cm³.
  • vanjska jezgra - Tekuća tvar, pruža se do dubine od 5150 km. Gustoća joj je 13,3 g/cm³.
  • unutrašnja jezgra - Kruta tvar, koja se pruža do dubine od 6371 km. Gustoća joj je 13,3 g/cm³.
  • litosfera - Kruta, najgornja ljuska zemljine kore i gornjeg plašta, debljina joj je 50-100 km. Gustoća joj je 3,3 g/cm³.
  • astenosfera - Rastopljeni sloj gornjeg plašta, debljina joj je 550-600 km, a gustoća 3,4-4 g/cm³. Tektonske ploče plutaju na tom sloju.

Granice tektonskih ploča

  • Tihooceanska ploča

Kretanje tektonskih ploča

  • oceanski greben sa centralnim dolinama brazdanja - Rastopljene stijene (magma) probijaju dno oceana, zbog toga se tektonske ploče počinju udaljavati i nastaju grebeni.
  • ocean
  • oceanska ploča
  • astenosfera - Rastopljeni sloj gornjeg plašta, debljina joj je 550-600 km, a gustoća 3,4-4 g/cm³. Tektonske ploče plutaju na tom sloju.

Animacija

  • kopnena ploča
  • vulkanska aktivnost
  • oceanska jama - Subdukcijska zona, odnosno mjesto podvlačenja.
  • oceanska ploča se podvlači - Oceanska ploča, čija je gustoća veća, podvlači se pod kopnenu ploču.
  • nabrana planina
  • potresna zona - Na mjestu gdje se jedan do drugoga kližu rubovi ploča, jaka je seizmička aktivnost, potresi se često javljaju.

Naracija

Vanjski kruti sloj Zemlje se zove litosfera. U litosferu se ubraja zemljina kora te gornji, kruti sloj plašta. Debljina litosfere je ispod oceana prosječno 50 km, dok je kod kopnenih dijelova 70-100 km. Materijal kopnene i oceanske litosfere se razlikuje. Kruti sloj pluta na rastopljenom dijelu plašta koji se nalazi ispod njega, na astenosferi.

Na krutoj litosferi Zemlje mogu se na više mjesta zapaziti kretanja, koja uzrokuju vulkanske djelatnosti i potrese. Ta kretanja se ne odvijaju na slučajnim mjestima, nego duž uzdužnih pojasa.
Vulkanske djelatnosti i potresi se mogu zapaziti većinom na rubovima kontinenata, kod lukova oceanskih otoka, kod oceanskih rovova i oceanskih grebena. Ta kretanja označavaju granice tektonskih ploča.

Litosfera nije jednolična, nego se sastoji od manjih i većih tektonskih ploča. Trenutno poznajemo sedam velikih i više manjih tektonskih ploča koje su u pokretu. Sedam velikih tektonskih ploča su Afrička, Euroazijska, Sjevernoamerička, Južnoamerička, Tihooceanska, Indoaustralska i Antarktička ploča.

Teoriju koja se bavi kretanjima tektonskih ploča nazivamo tektonikom ploča. Kod kretanja tektonskih ploča razlikujemo tri vrste: udaljavanje, približavanje i klizanje.
Rubove ploča koji se udaljavaju možemo zapaziti kod srednjooceanskih grebena. Magma ili rastopljene stijene koje se dižu iz astenosfere, probijaju oceansku litosferu, dolaze na površinu i nakon hlađenja se lijepe uz rubove brazda. Tako nastaju srednjooceanski grebeni. Rastopljena masa se neprekidno stvara i tražeći mjesto probija dno oceana, a tektonske ploče s dvije strane rasjeda se udaljavaju, na taj način povećavaju područje oceana. Tako je na primjer nastao Atlantski ocean.

Međutim područje oceana se ne može neprestano povećavati, jer ni područje Zemlje ne raste. Suprotni rub oceanskih ploča se približava do druge ploče. Tijekom njihovog sudara jedna se ploča podvlači pod drugu. To se naziva subdukcijom. Tektonska ploča koja se podvlači, prodire sve do astenosfere i stapa se s njezinim materijalom.

Na mjestu podvlačenja se oblikuju oceanski rovovi, vulkanske djelatnosti i nabrane planine.

Tako su nastale na primjer planine Ande ili Himalaja.

U rijetkim slučajevima može doći do klizanja dvije susjedne ploče, jedne pored druge duž jednog rasjeda, a to prate učestali potresi. Ovo je vidljivo u Kaliforniji, kod rasjeda svetog Andrije.

Oceanska litosfera neprestano se stvara uzduž grebena i poništava se kod rovova. Na taj način se neprestano mijenja i veličina tektonskih ploča te mjesto kopnenih predjela.

Povezani dodatci

Bore (početni stupanj)

Strukturne jedinice litosfere nastale savijanjem, najčešće pod utjecajem bočnih sila. Na taj način dolazi do nabiranja planina.

Nabiranje (napredni stupanj)

Lateralna sila pritiska uzrokuje nabiranje stjenovitih slojeva. Na taj način nastaju nabrane planine.

Nabiranje (srednji stupanj)

Lateralna sila pritiska uzrokuje nabiranje stjenovitih slojeva. Na taj način nastaju nabrane planine.

Evolucija jezera

Vode stajaćice u prirodnim udolinama na kopnu mogu nastati unutrašnjim i vanjskim silama Zemlje, kao i djelovanjem čovjeka.

Flora i fauna razdoblja karbona

Živa bića koja su živjeli u razdoblju između devona i perma (prije 358-299 milijuna godina), od kojih su mnogi bili divovske veličine.

Hidrotermalni izvori u dubinama oceana

Blizu oceanskih hrptova nalaze se hidrotermalni izvori ili otvori iz kojih eruptira geotermalna, pregrijana voda.

Karta morskog dna

Na morskome dnu mogu se zapaziti rubovi litosfernih ploča.

Oledba

Posljednje ledeno doba završilo je prije oko 13 tisuća godina.

Pomicanje kontinenata kroz geološku povijest Zemlje

Kontinenti su se kroz povijest neprestano pomicali, a taj proces traje i danas.

Potres

Potres je jedna od prirodnih nepogoda nevjerojatne razorne moći.

Rasjed (početni stupanj)

Strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova duž pukotina.

Rasjed (srednji stupanj)

Rasjed je pukotina u stijeni koja nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim smicanjem dijelova litosfernih ploča.

Razvitak i djelovanje kompozitnih vulkana

Kompozitni vulkan se sastoji od slojeva očvrsnule lave, kamene krhotine i vulkanskog pepela.

Struktura Zemlje (osnovni stupanj)

Zemlja se sastoji od nekoliko koncentričnih slojeva.

Struktura Zemlje (srednji stupanj)

Unutrašnjost Zemlje se sastoji od više sferičnih slojeva.

Tiktaalik

Evolucijski prijelazni oblik života između riba i četveronožaca, suhozemnih kralježnjaka.

Tiranosaur (gušter tiranin)

Golem pragmaz, najpoznatiji dinosaur.

Topografija Zemlje

Animacija prikazuje veće planine, ravnice, rijeke, jezera i pustinje Zemlje.

Tsunami

Tsunamiji su izuzetno visoki valovi nemjerljive destuktivne moći.

Vruće točke

Vruće točke su mjesta na Zemljinoj kori, gdje magma često izbije na površinu, što uzrokuje vulkansku aktivnost.

Vulkanska aktivnost

Ova animacija prikazuje različite tipove erupcije vulkana.

Added to your cart.