Stambena zgrada u antičkom Rimu

Stambena zgrada u antičkom Rimu

Prostrane stambene zgrade bogatijih Rimljana su imale različite tlocrte i sastojale su se od mnogo prostorija.

Povijest

Ključne riječi

prebivalište, način života, zgrada, građevina, arhitektura, Rim, Pompeji, Herkulanej, stari vijek, vila, atrij, kuhinja, kuća, namještaj, mozaik, trgovina, ulica, povijest, ukras

Povezani dodatci

Pitanja

  • Koliko su etaža imale obično stambene zgrade starih Rimljana?
  • Kako se zovu ruralne stambene zgrade u antičkom rimskom razdoblju?
  • Od čega su izrađivali većinu namještaja u antičkim rimskim kućama?
  • Koji je bi središnji dio stambenih kuća u antičkom Rimu?
  • Što NIJE točno vezano za stambene zgrade imućnijih građana antičkog Rima?
  • Je li slijedeća izjava točna?\nU antičkom rimskom razdoblju još se nisu služili staklom u prozorima.
  • Koja se biljka NIJE mogla nalaziti u ostavama antičkih rimskih kuća?
  • Gdje su antički Rimljani obično držali svoju odjeću?
  • Osim prostorije za primanje gostiju gdje sus e još odvijali važni dogovori?
  • Koji se izraz odnosi na zahod u antičkim rimskim stambenim zgradama?
  • Koja se prostorija latinski zove culina?
  • Dnevno koliko puta su se obično hranili građani antičkog Rima?
  • Koje jelo je bilo najobilnije u antičkom Rimu?
  • U kakvoj su se poziciji hranili antički Rimljani?
  • U čemu se razlikuje oblikovanje spavaće sobe u slučaju antičke grčke i rimske kuće?
  • Kako nazivamo sliku koja je sastavljena od sitnih šarenih kamenčića ili kamenja?
  • Kamo je dospjela kišnica koja je stigla preko otvorenog krova atrija?
  • U kojoj su prostoriji čuvali antički Rimljani obiteljski arhiv i portrete svojih predaka?
  • Pomoću čega su antički Rimljani grijali pod i zidove?
  • Kakav je bio dio ispod prostorija sa podnim grijanjem?
  • Koja se biljka NIJE mogla nalaziti u ostavama antičkih rimskih kuća?
  • Što NISU mogli čuvati u glinenim posudama u antičkom Rimu?
  • Kako nazivamo karakterističnu glinenu posudu antičkog svijeta koja je služila za čuvanje proizvoda?
  • Koji namještaj NIJE bio karakterističan za kuće u antičkom Rimu?
  • Koja izjava NIJE točna vezano za hortus?
  • Je li slijedeća izjava točna?\nAntičke rimske stambene zgrade su raspolagale sa više ulaza (sa raznim funkcijama).
  • Koja prostorija nije činila okosnicu antičke rimske stambene zgrade?
  • Je li slijedeća izjava točna?\nArhitektura antičkih rimskih stambenih zgrada je praćena promjenljivijim tlocrtnim oblicima, nego u slučaju grčkih zgrada.
  • Čime su bili prekriveni krovovi stambenih zgrada u antičkom rimskom razdoblju?
  • Koja se prostorija zvala atrij?

3D modeli

Rimska stambena zgrada

Rimske stambene zgrade

U rimskoj arhitekturi je izgradnja stambenih zgrada i vila imala posebno mjesto. U tome je nadmašila grčku arhitekturu, ne samo s promjenljivim oblicima tlocrta, nego i svojom udobnim rješenjima. (Točne informacije o rimskim stambenim zgradama samo počevši od iskopavanja Pompejia i Herculaneja imamo.)
Stambene zgrade imućnijih građana (te ruralne vile uglednih ličnosti) su bile izvanredno prostrane zgrade sa mnogo prostorija, a imale su jednu ili dvije etaže.
Zidovi su bili podignuti od opeke i bili su ožbukani, dok je sa dvije strane otvorena krovna struktura bila obložena crijepovima. Zgrada je imala više ulaza sa raznim funkcijama. Prozorski otvori su se zatvarali staklenim pločicama.
Važnije prostorije rimske stambene zgrade su – za razliku od grčkih zgrada – bile simetrično raspoređene. Okosnicu zgrade su činila ulazna vrata (ostium), dvorište (atrium) i vrt u dvorištu iza kuće (hortus). Prostorije su se redale oko dva dvorišta.

Presjek

  • kat
  • ulaz (ostium)
  • prodavaonica (taberna)
  • dvorište (atrium)
  • bazen za prikupljanje vode (impluvium)
  • spavaća soba (cubiculum)
  • dnevni boravak (tablinum)
  • zahod (latrina)
  • dvorište iza kuće, vrt (hortus)
  • kuhinja (culina)
  • blagovaonica (triclinium)
  • radna soba (tablinum)

Struktura antičkih rimskih stambenih zgrada

Kuhinja, blagovaonica, gozbe

Slično grčkim kućama, u rimskim stambenim zgradama je kuhinja također bila važna prostorija, kao i blagovaonica.
Kuhinja se obično otvarala sa ulice. Njezina se oprema sastojala od mjesta za kuhanje i pečenje te amfora i glinenih posuda u kojima su držali razne sirovine. Ostale pribore su držali na policama, ili su ih objesili na letve na zidu.
Blagovaonica (triclinium) je osim gastronomskih užitaka, služila i kao prostorija za primanje gostiju. Osim ishrane, ovdje se odvijao jedan dio važnih razgovora. Rimljani su se obično dnevno tri puta hranili. Najobilnija hrana se za večeru jela. Za pripremu hrane su bogatiji imali specijalne sluge kuhare. Pored posebno pripremljenih zalogaja su posebnu pažnju posvetili na postavljanje stola za vrijeme gozbe. Hranili su se skoro u ležećoj poziciji, odmarajući se na laktu.

Stambene prostorije i dvorište iza kuće (sa vrtom)

Stambene prostorije su se obično redale oko prvog i drugog dvorišta. (Ukoliko je bio i kat, tamo su bile smještene ostale sobe, u prvom redu za sluge.)
Kod raspoređenja su se držali više aspekta: postojale su sobe za dnevni i noćni boravak, te zimske i ljetne sobe.
Za razliku od Grka, Rimljani nisu odvojili muške i ženske sobe.
Oprema i dekoracija soba je bila jednostavna, samo su bogatiji imali sobe ukrašene kipovima i slikama. Često se u njima nalazio mozaik na podu. Pojavilo se i podno grijanje (hypocaustum) koje je puštalo topli zrak. Svjetlost je dolazila preko prozora koji su se otvarali na ulicu i dvorište.
Drugo dvorište je obično bio jedan vrt (hortus) sa umjetnim jezerom, fontanom i bogatim zimzelenim biljkama. Dvorište je bilo okruženo ukrašenim, klesanim stubovima. To je mjesto služilo za odmaranje umornih Rimljana, jer je bilo daleko od buke javnog i političkog života.

Atrij i tablinij

Atrij je bilo otvoreno dvorište četvorokutnog oblika, koje je bilo središte antičke rimske kuće i koje je bilo okruženo stubovima.
Od ulaznih vrati se na to mjesto preko uskog (i relativno dugog) predvorja (prothyrum) moglo stići. Njegov otvoreni gornji dio je bio okružen kosim krovovima. Kišnica se sakupljala u bazen za prikupljanje vode (impluvium) u sredini atrija.
Oko atrija su bile oblikovan sobe za goste i sluge te ostave. Domaćin je često primao svoje goste u atriju, stoga su se na tom mjestu odvijali važni razgovori i donašale odluke.
Atrij je bio povezan sa drugim dvorištem preko tablinija, koji je bio smješten na kraju atrija. Tablinij se smatrao jednom od glavnih prostorija, imao je funkciju primanja gostiju. To je bila jedna velika otvorena prostorija sa stubovima, gdje se čuvala obiteljska arhiva i portreti predaka. Sa dvije strane su bile smještene dalje sobe za primanje te galerije.

Šetnja

  • kat
  • ulaz (ostium)
  • prodavaonica (taberna)
  • bazen za prikupljanje vode (impluvium)
  • spavaća soba (cubiculum)
  • dnevni boravak (tablinum)
  • zahod (latrina)
  • kuhinja (culina)
  • blagovaonica (triclinium)
  • radna soba (tablinum)
  • mozaik
  • freska
  • štednjak

Animacija

  • kat
  • ulaz (ostium)
  • prodavaonica (taberna)
  • dvorište (atrium)
  • bazen za prikupljanje vode (impluvium)
  • spavaća soba (cubiculum)
  • dnevni boravak (tablinum)
  • zahod (latrina)
  • dvorište iza kuće, vrt (hortus)
  • kuhinja (culina)
  • blagovaonica (triclinium)
  • radna soba (tablinum)

Naracija

Stambene zgrade imućnijih Rimljana nadmašile su slične grčke građevine, ne samo po promjenljivim oblicima tlocrta, nego i po svojom rješenjima u pogledu udobnosti. Stambene zgrade građana i ruralne vile uglednih ličnosti bile su izvanredno prostrane zgrade s mnogo prostorija, a imale su jednu ili dvije etaže. Zidovi su bili podignuti od opeke i bili su ožbukani, dok je s dvije strane otvorena krovna struktura bila obložena crijepovima. Prozorski otvori su se zatvarali staklenim pločicama.

Kuće su imale više ulaza s raznim funkcijama. Okosnicu zgrade su činila ulazna vrata (ostium), dvorište (atrium) i vrt u dvorištu iza kuće (hortus).
Najvažnije prostorije su – za razliku od grčkih stamebnih zgrada – bile simetrično raspoređene. Među njih se ubraja kuhinja, koja je raspolagala ulazom s ulice te blagovaonica. Blagovaonica je osim za prehranu, služila i kao prostorija za primanje gostiju. Stambene prostorije su se obično redale oko prvog i drugog dvorišta. (Ukoliko je zgrada raspolagala i s katom, tamo su bile smještene sobe za sluge.) Za razliku od Grka, Rimljani nisu odvajali muške i ženske sobe. Od ulaznih vratiju se preko uskog predvorja moglo stići do atrija, koji je bio otvoreno dvorište četvorokutnog oblika. Otvoreni gornji dio prvog dvorišta bio je okružen kosim krovovima, a kišnica se sakupljala u bazen za prikupljanje vode (impluvium) u sredini atrija.
Atrij je bio povezan s drugim dvorištem preko tablinija, koji je bio smješten na kraju atrija i služio je kao prostorija za primanje gostiju. Omiljeno mjesto za odmaranje cijele obitelji zvalo se hortus. To je bio mali vrt okružen stubovima, umjetnim jezerom i bogatim zimzelenim biljkama. Antičke rimske stambene zgrade su obiteljima značile pravi dom, a osim toga su imale značajan utjecaj i na arhitekturu kasnijih razdoblja.

Povezani dodatci

Dioklecijanova palača (Split, Hrvatska)

Dioklecijanovu palaču sagradio je rimski car Dioklecijan u blizini svog rodnog mjesta.

Provincije i gradovi Rimskog Carstva

Animacija prikazuje višestoljetnu povijest Rimskog Carstva.

Vodovodi i cesti u antičkom Rimu

Odličan vodovodni i cestovni sustav rimskoga carstva pokazatelj razvijenosti rimske kulture.

Arena (amfiteatar) u Puli (1. stoljeće)

Arena u Puli jedan je od najvećih i najvažnijih spomenika antičkog graditeljstva. Od sačuvanih amfiteatara ona je šesta po veličini u Rimskom Carstvu.

Circus Maximus (Rim, 1. stoljeće)

Circus Maximus (latinski: Veliki krug) je bio najveća građevina u Starom Rimu. U njemu su održavane utrke dvokolica, ali i gladijatorske borbe.

Karakaline terme (Rim, 3. stoljeće)

Veličanstveni kompleks javnih kupki u Rimu sagrađen je između 212. i 216. godine za vrijeme vladavine cara Karakale.

Kineska obiteljska kuća

Tradicionalni kineski Siheyuan je kompleks zgrada usred kojih je pravokutno zatvoreno dvorište.

Koloseum (Rim, 1. stoljeće)

Najpoznatiji i najimpozantniji amfiteatar u antičkom Rimu, izgrađen u 1. stoljeću.

Panteon (Rim, 2. stoljeće)

Panteon ili "Hram svih bogova" sagrađen je u vrijeme vladavine rimskog cara Hadrijana.

Pompejevo kazalište (Rim, 1. stoljeće pr. Kr.)

Kazalište koje je dao sagraditi Pompej Veliki, bilo je prvo stalno kazalište (izgrađeno od kamena, a ne od drveta) u antičkom Rimu.

Senator sa suprugom u antičkom Rimu

Senatori su, kao članovi najvišeg društvenog sloja u antičkom Rimu, nosili toge s grimiznim rubom.

Stambena kuća u antičkoj Grčkoj

Prosječna stambena kuća u antičkoj Grčkoj imala je geometrčki raspoređen pravokutni tlocrt i dvije etaže.

Stambena zgrada u drevnom Egiptu

Prosječna stambena zgrada u drevnom Egiptu je imala više tipično raspoređenih prostorija.

Starorimski opsadni strojevi

Rimski osvajači posjedovali su učinkovitu opsadnu mašineriju, razvijenu za potrebe napada na utvrde.

Titov slavoluk (Rim, 1. stoljeće)

Titov slavoluk podignut je na Forumu Romanumu povodom Titove pobjede nad židovskim pobunjenicima u Velikom ustanku i osvajanja Jeruzalema.

Vojni tabor u antičkom Rimu

Kako se širilo Rimsko Carstvo, na osvojenim su područjima nicali vojni tabori.

Vojnik Konstantina Velikog (4. stoljeće)

Prosperitet istočnog dijela Rimskog carstva započeo je početkom 4. stoljeća, za vrijeme vladavine cara Konstantina.

Tipične stambene zgrade

Svako razdoblje i svaka kultura imaju svoje tipične stambene zgrade.

Tradicionalna japanska kuća

Animacija prikazuje tradicionalnu japansku gradsku kuću, machiyu, koja je izgrađena od drveta.

Hamam (16. stoljeće)

Izgradnja hamama (turskih kupališta) jedna je od pozitivnih posljedica osmanskih osvajanja u Europi.

Added to your cart.