Srednjovjekovna seoska kuća

Srednjovjekovna seoska kuća

Seoske kuće u srednjem vijeku bile su prizemne, a građene su od zemlje, čerpića i drva.

Povijest

Ključne riječi

seljačka kuća, mjesto boravka, nastanjeno područje, način života, kuća, Srednji vijek, arhitektura, blato, drveni okvir, korparstvo

Povezani dodatci

3D modeli

Srednjovjekovna seoska kuća

Život u srednjovjekovnom seoskom domaćinstvu

Srednjovjekovne seoske kuće bile su jednostavne, jednokatnice. Uglavnom su bile izgrađene od zemlje, gline, pruća, žbuke i drva. Korišteni su građevinski materijali koji su se lako mogli naći oko sela. Krovovi su bili poduprti drvenim gredama i prekriveni trskom.

Vrata za dnevni boravak bila su izrađena od drva. Prostor za životinje imao je samo "pola vrata", kako bi im stalno ulazio svjež zrak. Kuće su imale samo nekoliko sitnih prozora za lagani i svjež zrak, a obično su bili otkriveni; zidne zavjese koristile su se samo u izuzetno hladnom vremenu.

Pod nadstrešnicom je bilo ogrjevno drvo, u bačvi je bila pitka voda, a u dvorištu je čuvana poljoprivredna oprema (i ako je bio dosputan, automobil). Dvorišta su bila okružena ogradom ili živicom.

Nastanjeno područje

  • ognjište
  • stol
  • stolica
  • slamnati madrac
  • drvena prsa
  • zimski smještaj životinja

Život u seoskoj kući

Staja je bila dio kuće, kako seljaci ne bi morali graditi zasebno sklonište za životinje. Zimi je iz štale dopirala toplina. Broj i tip domaćih životinja varirao je od jedne obitelji do druge.

Život seljaka bio je određen poslom. Od proljeća do zime, od zore do sumraka, seljaci su radili vani na poljima. Morali su se dobro brinuti i o životinjama. Zimi su popravljali alat i materijale za rad, te izrađivali košare od pruća. Seljaci su cijeli život provodili u svom selu.

Životinje su svakodnevno izvodili u polja na pašu. Sinovi su obično pomagali očevima u svakodnevnom poslu, ali su učili i tradicionalne seljačke vještine i obrte. Kćeri su pomagale svojim majkama u kućanskim poslovima i učile su šivati i tkati. Monotonija tog načina života prekršena je samo vjerskim praznicima i obiteljskim slavljima.

Struktura

Struktura i opremanje srednjovjekovnih seoskih kuća

Srednjovjekovne seoske kuće običnosu se sastojale od dvije sobe: dnevnog boravka i staje. Ponekad je postojala i odvojena ostava ili kuhinja. Sve sobe bile su pojedinačno dostupne, a vrata su se obično otvarala iz dvorišta ili s trijema ako je on postojao. Kuće su imale potkrovlje za čuvanje usjeva i neiskorištenih alata u vrećama, bačvama i kutijama.

Sobe su obično siromašno opremljene, iako je to ovisilo o financijskoj situaciji obitelji. Namještaj se obično sastojao od stola sa stolcima, slamnatim madracima za spavanje i jedne ili dvije drvene škrinje za spremanje odjeće. Namješta je bio od drveta. Koristili su dimno otvoreno ognjište za kuhanje, ali i za grijanje prostorije. Ispred ulaza obično je bila klupa za odmor ili obiteljski razgovor nakon posla.

Struktura zida

  • drveni okvir
  • korparstvo
  • blato

Animacija

Naracija

Seljaci su bili najniži sloj srednjovjekovnog društva; oni su živjeli uglavnom od poljoprivrede. Izgled njihovih nastambi ovisio je o geografskom i kulturnom okruženju. Ova animacija pokazuje tip domaćinstva karakterističnog za istočnu i srednju Europu.

Srednjovjekovne seoske kuće bile su jednostavne, jednokatnice. Uglavnom su bile izgrađene od zemlje, gline, pruća, žbuke i drva. Korišteni su građevinski materijali koji su se lako mogli naći oko sela. Krovovi su bili poduprti drvenim gredama i prekriveni trskom.

Srednjovjekovne seoske kuće običnosu se sastojale od dvije sobe: dnevnog boravka i staje. Ponekad je postojala i odvojena ostava ili kuhinja. Sve sobe bile su pojedinačno dostupne, a vrata su se obično otvarala iz dvorišta ili s trijema ako je on postojao. Kuće su imale potkrovlje za čuvanje usjeva i neiskorištenih alata u vrećama, bačvama i kutijama.

Sobe su obično siromašno opremljene, iako je to ovisilo o financijskoj situaciji obitelji. Namještaj se obično sastojao od stola sa stolcima, slamnatim madracima za spavanje i jedne ili dvije drvene škrinje za spremanje odjeće. Namješta je bio od drveta. Koristili su dimno otvoreno ognjište za kuhanje, ali i za grijanje prostorije. Ispred ulaza obično je bila klupa za odmor ili obiteljski razgovor nakon posla.

Vrata za dnevni boravak bila su izrađena od drva. Prostor za životinje imao je samo "pola vrata", kako bi im stalno ulazio svjež zrak.

Kuće su imale samo nekoliko sitnih prozora koji su osiguravali prodor svjetla i protok zraka. Prozori su bili prekriveni zavjesama samo po izuzetno hladnom vremenu. Pod nadstrešnicom je bilo ogrjevno drvo, u bačvi je bila pitka voda, a u dvorištu je čuvana je poljoprivredna oprema (i, ako je bio dostupan, automobil). Dvorišta su bila okružena ogradom ili živicom.

Staja je bila dio kuće, jer seljaci nisu morali graditi zasebno sklonište za životinje. Zimi je dopirala toplina iz štale. Broj i tip domaćih životinja varirao je od jedne obitelji do druge.

Povezani dodatci

Brvnara

Brvnare su bile tipične građevine u Mađarskoj u doba Arpadovića.

Gradski krajolik u srednjem vijeku

Višekatne stambene zgrade srednjovjekovnih gradova su bile građene od kamena ili opeke i oblikovale su svojstvenu sliku gradskih ulica.

Jurta

Jurta je šator oblika stožca ili krnjeg stožca koji tradicionalno koriste nomadi u stepama središnje Azije, obično se pokriva slojevima filca.

Naseobina u doba Arpadovića.

Zemunice su bile tipična boravišta ljudi u doba Arpadovića.

Seoska kuća 19. stoljeća

Seoska kuća srednje Europe 19. stoljeća imala je klasičan izgled iznutra i izvana.

Trgovište (Mađarsko kraljevstvo)

Trgovišta, to jest gradovi sa tržištima su postali uobičajeni tip naselja u Mađarskom kraljevstvu u kasnom srednjem vijeku.

Vrste sela i seoskih gospodarstava

Struktura i broj seoskih gospodarstava i sela uvjetovan je geografskim obilježjima područja na kojem se nalaze.

Život na salašu u Mađarskoj

Životu na salašu uključuje i posebne poljoprivredne djelatnosti.

Poljoprivredne tehnike

Poljoprivredne tehnike su se razvijale paralelno sa ljudskom civilizacijom u srednjem i novom vijeku.

Suhi mlin (suvara)

Mlinski uređaji pokretani životinjskom (ili ljudskom) snagom u prvom redu su se koristili za mljevenje.

Stambena kuća u antičkoj Grčkoj

Prosječna stambena kuća u antičkoj Grčkoj imala je geometrčki raspoređen pravokutni tlocrt i dvije etaže.

Tipične stambene zgrade

Svako razdoblje i svaka kultura imaju svoje tipične stambene zgrade.

Added to your cart.