Slojevi šuma

Slojevi šuma

Slojevi različnih šuma mogu se razlikovati.

Biologija

Ključne riječi

slojevitost, kišna šuma, monsunska šuma, hrastova šuma, bukova šuma, zimzelena šuma, šuma, džungla, natkriven sloj, sloj grmlja, biljni sloj, stablo, višegodišnja, sječa drveta, flora, ekosustav, drvenast, biomes, hlad tolerantna, konkurencija, lijana, orhideja, epifitskih, zimzelen, bjelogoričan, padaline, biljka, bilogija

Povezani dodatci

3D modeli

Kišna šuma

  • gornji sloj drveća - Sastoji se od 50-60 m visokih golemih stabala koja ne formiraju neprobojni pokrivač. Kako se zbog tankog tla raspostire plitko, korijenje golemih stabla nije u mogućnosti osigurati stabilnost stabla. Stoga su ta tropska stabla razvili potporno korijenje.
  • srednji sloj drveća - Neprobojni pokrivač na visini od 20-30 metara.
  • donji sloj drveća - Neprobojni pokrivač na visini od 10-15 metara.
  • sloj grmlja - Zbog tri sloja drveća do sloja grmlja prodire malo svjetla, stoga ovdje možemo naći biljke koje dobro podnose zasjenu.
  • sloj prizemnog rašća - Zbog tri sloja drveća do sloja prizemnog rašća prodire malo svjetla, stoga ovdje možemo naći biljke koje dobro podnose zasjenu.
  • 10 m
  • Tropska kišna šuma

Monsunska šuma

  • gornji sloj drveća - Sastoji se od najviše 40 m visokih bjelogoričnih drveća.
  • donji sloj drveća - Sastoji se od bjelogoričnih drveća.
  • sloj grmlja - Krošnje propuštaju relativno puno svjetla stoga je sloj grmlja bujan.
  • sloj prizemnog rašća - Krošnje propuštaju relativno puno svjetla stoga je sloj prizemnog rašća bujan.
  • 10 m
  • Tropska bjelogorična šuma (monsunska šuma)

Hrastova šuma

  • Hrastova šuma umjerene zone
  • sloj drveća - Šume hrasta i cera karakterizira 1, a šume hrasta i graba 2 sloja drveća. Manje je gust nego u slučaju bukove šume.
  • sloj grmlja - Zbog prozračne krošnje drveća je bujan.
  • sloj prizemnog rašća - Zbog prozračne krošnje drveća je bujan.
  • 10 m

Bukova šuma

  • sloj drveća - Nalazi se na visini od 30 metara, gust je i propušta malo svjetla.
  • sloj grmlja - Rijedak je zbog gustog sloja drveća.
  • sloj prizemnog rašća - Rijedak je zbog gustog sloja drveća.
  • 10 m
  • Bukova šuma umjerene zone

Borova šuma

  • sloj drveća - Ova drva rastu do visine od 30-40 metara, sloj drveća je gust, propušta malo svjetla.
  • sloj grmlja - Rijedak je zbog gustog sloja drveća.
  • sloj prizemnog rašća - Rijedak je zbog gustog sloja drveća.
  • 10 m
  • Borova šuma umjerene zone

Biomi (grafikon)

  • tropska kišna šuma - Na područjima tropskih kišnih šuma godišnja količina padalina je veća od 2000 mm, a može doseći čak i do 5000 mm. To su uvijek zelene šume koje karakterizira najveća gustoća vrsta na svijetu. Tlo je slabe hranjive vrijednosti, jer bogata vegetacija apsorbira nutriente koje pak padaline isperu. Zbog tri sloja drveća veliko je natjecanje za svjetlo: rasprostanjene su biljke na stablima, kao što su bromelije ili orhideje.
  • monsunska šuma - Raširene su na onim tropskim područjima, gdje godišnja količina padalina iznosi oko 2000–5000 mm. Zbog dva godišnja doba, drveća su bjelogorična. Sloj drveća je manje zatvoren nego u tropskim kišnim šumama, stoga su slojevi grmlja i slojevi prizemnog rašća razvijeniji.
  • šumovita savana - Javljaju se na suhim tropskim područjima, gdje godišnja količina padalina iznosi oko 200-1500 mm. Na suhijim predjelima nastaju travnate savane, na područjima gdje je veća količina padalina, karakteristične su šumovite savane.
  • travnata savana
  • pustinja - Godišnja količina padalina ne prelazi 200 mm. Flora je siromašna, karakteriziraju je sukulentne biljke koje dobro podnose sušu.
  • kišna šuma umjerene zone - Vazdazelene šume na najkišovitijim područjima umjerene zone.
  • suptropska šuma - Pripada grupi umjerenih bjelogoričnih šuma. Ovdje spadaju lovoraste šume i tvrdolisne šume.
  • umjerena bjelogorična šuma - Godišnja količina padalina doseže do 500 mm. U umjerenom pojasu su karakteristične bjelogorične šume. Zastupljena raznovrsnost biljnih sorta zavisi o klimi.
  • travnata pustinja - Godišnja količina padalina na predjelima travnatih pustinja ne prelazi 500 mm. Travnate pustinje u Euraziji se nazivaju stepe, u Južnoj Americi pampas, a u Sjevernoj Americi prerije.
  • tajga - Javljaju se u hladno-umjerenoj zoni. Godišnja prosječna temperatura je oko 0 °C, a količina padaline je ispod 200 mm. Isparavanje je manje u hladnoći, stoga je za biljke dovoljna i manja količina padaline. Te vrste šuma su najprostranije borove šume naše Zemlje.
  • tundra - Godišnja prosječna temperatura je oko –10 °C, a količina padaline je jako mala, a veći dio je snjijeg. Karakteristične biljke tog područja su patuljasto grmlje, mahovine i lišajevi.
  • tropska zona - Srednja godišnja temperatura: oko 20–30 °C
  • umjerena zona - Srednja godišnja temperatura: oko 0–20 °C
  • hladna zona - Srednja godišnja temperatura: ‹ 0 °C
  • padaline
  • 2000 mm
  • 500 mm
  • 200 mm

Biomi (flora)

Animacija

Naracija

Tropska kišna šuma:

Tropske kišne šume nastaju u najkišovitijim tropskim klimatskim područjima, gdje je godišnja količina padalina između 2000–5000 mm i koji su bez godišnjih doba. To su uvijek zelene šume koje karakterizira najveća gustoća vrsta na svijetu. Tlo je slabe hranjive vrijednosti, jer bogata vegetacija apsorbira nutriente koje pak padaline isperu. Zbog tri sloja drveća veliko je natjecanje za svjetlo. Do sloja grmlja i sloja prizemnog rašća prodire malo svjetla, stoga ovdje možemo naći biljke koje dobro podnose zasjenu.

Monsunska šuma:

Monsunske šume raširene su na susjednim područjima kišnih šuma u tropima. Na tim područjima godišnja količina padalina iznosi manje od 2000 mm, karakteristično je kratko suho godišnje doba. Zbog dva godišnja doba, drveća su bjelogorična. Sloj drveća je manje zatvoren nego u tropskim kišnim šumama, stoga su sloj grmlja i sloj prizemnog rašća razvijeniji.

Hrastova šuma:

Umjerene bjelogorične šume raširene su na područjima umjerenog pojasa, tamo gdje je godišnja količina padalina do 500 mm. Važna vrsta tih bjelogoričnih šuma je hrastova šuma. U nekim hrastovim šumama ima samo jedan sloj drveća, ali ako osim hrasta ima i drugih vrsta drveća, tada oni mogu formirati donji sloj drveća. Prozračne krošnje hrastovih šuma propuštaju relativno puno svjetla stoga su sloj grmlja i sloj prizemnog rašća razvijeni.

Bukova šuma:

Na hladnijim područjima pravog umjerenog pojasa, tako na brdskim predjelima na visini od oko 600-800 m su karakteristične bukove šume. Njihov sloj drveća dosegne do visine od 30 metera, zatvoren je i propušta malo svjetla. Zbog natjecanja za svjetlo drveća su vitka, probijajući se okomito prema gore. Sloj grmlja i sloj prizemnog rašća je rijedak, i obuhvaćaju prvenstveno biljke koje dobro podnose zasjenu, odnosno proljetne lukovičaste biljke koje procvatu još prije nego što drvo prolista.

Borova šuma:

Zimzelena šuma hladno-umjerene zone. Raste do visine od 30-40 m, sloj drveća je zatvoren, propušta malo svjetla. Tlo je slabe hranjive vrijednosti, jer hladno vrijeme i visoka koncentracija voska i smole u iglicama usporava rastvornu sposobnost bakterija i gljiva. Sloj grmlja i sloj prizemnog rašća je rijedak zbog tla slabe hranjive vrijednosti i zasjenjenosti.

Biomi

Tropski, umjereni i hladni pojas se može jasno razlikovati na objema polutkama naše Zemlje. Tropski pojas prostire se oko ekvatora, između Jarčeve obratnice i Rakove obratnice. Umjereni pojas prostire se između obratnica i polarnih krugova; unutar tog pojasa razlikujemo toplu, pravu i hladnu zonu umjerenog pojasa. Hladni pojas se prostire iznad polarnih regija.

U tropskom i umjerenom pojasu porastom godišnje količine padaline pustinje prelaze u travnjake, a zatim šume. Polazeći prema hladnijoj klimi, travnata i šumska područja se javljaju kod sve manje količine padaline. Razlog tomu leži u tome da je u hladnoći isparavanje manje, stoga je za biljke dovoljna i manja količina padaline.

U tropskom pojasu godišnja količina padalina može doseći i do 5000 mm. Smanjenjem količine padalina tropske kišne šume prelaze u monsunske šume, te slijede šumovite i travnate savane; na područjima gdje je godišnja količina padalina ispod 200 mm, zastupljene su pustinje.

U umjerenom pojasu na najkišovitijim područjima se raspostiru kišne šume umjerene zone koje smanjenjem količine padaline u umjerenom toplinskom pojasu prelaze u suptropske vazdazelene šume (lovoraste šume i tvrdolisne šume). U pravom umjerenom pojasu smanjenjem količine padaline javljaju se bjelogorične šume, te travnate pustinje. Travnate pustinje u Euraziji se nazivaju stepe, u Sjevernoj Americi prerije, a u Južnoj Americi pampas. U najsušnijim predjelima umjerenog pojasa se javljaju pustinje.

Šume umjerenog hladnog pojasa su tajge koje su najprostranije borove šume naše Zemlje.

U hladnom pojasu se nalazi tundra, gdje žive mahovine, lišajevi i patuljasto grmlje. Udaljavajući se od polarnih krugova, polarna područja su pokrivena stalnim snjijegom; stoga ovdje vaskularne biljke ne mogu preživjeti.

Povezani dodatci

Krčenje šume

Krčenje šume ima negativne učinke na prirodni okoliš.

Toplinski pojasevi i klima na Zemlji

Zemlja je podijeljena na toplinske pojaseve i klimatska područja, što uvjetuje različite prirodno-vegetacijske zone.

Niša

U ekologiji, niša je termin koji opisuje život svih vrsta (kako se hrane, kakva im je uloga u hranidbenom lancu i kakav utjecaj imaju na ekosustav).

Divlji kesten

Animacija nam pokazuje promjene divljeg kestena tijekom četiri godišnja doba.

Gigantska sekvoja

Gigantske sekvoje su najveća živa bića na našoj planeti.

Hrast

Na primjeru hrasta možemo pogledati promjenu drveća tijekom četiri godišnja doba.

Izmjena godišnjih doba (srednji stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba osi Zemljine vrtnje, zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Kruženje kisika u prirodi

Kisik, koji je živim bićima neophodan za život, neprestano kruži unutar Zemljine atmosfere.

Obični bor

Jedna od najrasprostranjenih vrsta borova u svijetu. Autohtona sorta Eurazije.

Vertikalno zoniranje

U planinama se klima, tlo, oblikovanje reljefa, te flora i fauna mijenjaju zavisno o nadmorskoj visini.

Geografska obilježja

Animacija nam pokazuje važnije reljefne oblike, površinske vode i njihova obilježja.

Ledenjak (srednji stupanj)

Ledenjak je veliko postojano ledeno tijelo, formira se od snijega, te je u stalnom, usporenom kretanju.

Lisičarke

Trup gljiva lisićarki se gradi od hife koja se razvija iz spora.

Planetarno kruženje zraka

Razlika u temperaturi između polova i ekvatora izaziva planetarno kruženje zraka, na koje utiče više čimbenika, između ostalog i okretanje Zemlje.

Sjeverni bjeloprsi jež

Sjeverni bjeloprsi jež u opasnosti se sklupča u kuglu i brani svojim bodljama.

Tipovi tla (profili)

Animacija prikazuje različite tipove taa.

Usporedba jestivih i otrovnih gljiva

Neke od gljiva mogu prouzrokovati smrtonosna trovanja, dok su druge važni dijelovi naše trpeze.

Životni ciklus mahovina i paprati

Ova animacija uspoređuje životne cikluse mahovina i paprati, pomažući razumijeti opći životni ciklus biljaka.

Izmjena godišnjih doba (početni stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba vrtnje Zemljine osi zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Morske struje

Morske struje su povezano gibanje morske odnosno oceanske vode, koje ima važan planetarni utjecaj.

Nacionalni parkovi u Mađarskoj

Na području Mađarske se nalazi deset nacionalnih parkova.

Proljetne lukovičaste biljke

Upoznat ćemo tulipan, narcis, visibabu i njihovu anatomiju.

Added to your cart.