Slojevi kože i kožni osjeti

Slojevi kože i kožni osjeti

Koža je vanjski pokrov našega tijela koji je građen od tri sloja: pousmine, usmine i potkožnoga tkiva.

Biologija

Ključne riječi

koža, prva linija obrane, epidermis, hipoderma, osjet dodira, slojevito epitelno tkivo, keratinizirani epitel, osjetilni organ, ljuštura, žlijezda znojnica, žlijezda lojnica, korijen dlake, keratinski sloj, dlaka, podražaj, signal, živčani sustav, središnji živčani sustav, percepcija, receptor, bol, vrućina, čovjek, bilogija

Povezani dodatci

3D modeli

Struktura kože

  • pousmina - Njena dva glavna sloja su vanjski rožnati sloj i živi sloj pousmine. Donji sloj živog sloja pousmine sadržava matične stanice koje se stalno dijele i stvaraju nove epitelne stanice. Nove epitelne stanice guraju stare prema površini. Stare epitelne stanice u međuvremenu prolaze kroz apoptozu (proces programirane smrti stanice) te se u njima nakuplja keratin. Mrtve epitelne stanice ispunjene keratinom stvaraju keratozni sloj koji ima zaštitnu ulogu i čija debljina ovisi o mjestu gdje se nalazi u tijelu. Pousmina ne sadržava krvne žile, hranjive tvari difuzijom prima preko krvnih žila usmine. Nema živčanih završetka osim slobodnih živčanih završetaka koji otkrivaju bol.
  • usmina - Građen je većinom od vlaknastoga vezivnoga tkiva i sadržava receptore i krvne žile. Krvne žile indirektno (difuzijom) osiguravaju hranjive tvari potrebne pousmini. Grebeni povećavaju površinu između pousmin i usmine, čime se jača njihov spoj i povećava izmjena hranjivih tvai.
  • potkožno tkivo - Građen je većinom od masnoga tkiva. Mast ima važnu ulogu u mehaničkoj zaštiti, toplinskoj izolaciji te skladištenju hranjivih tvari i vitamina koji su topljivi u mastima (A, D, E i K).
  • receptori - Postoje različite vrste koje su osjetljive na različite podražaje (toplinu, hladnoću, bol, pritisak, vibraciju).
  • kapilare - Usmina i potkožno tkivo nemaju kapilare, dok pousmina ima. Pousmina hranjive tvari prima difuzijom. Kapilare u usmini igraju važnu ulogu u regulaciji tjelesne topline.
  • živac - Koža je puna živčanih završetaka koji su važni za osjet dodira, topline i boli.
  • žlijezda znojnica - Ima važnu ulogu u regulaciji tjelesne topline. Pomoću nje iz organizma možemo izlučiti veliku količinu vode. Budući da je specifični toplinski kapacitet vode visok znojenje snižava tjelesnu temperaturu. Ovaj se efekt dodatno pojačava efektom hlađenja koji prati isparavanje.
  • žlijezda lojnica - Spojena je s folikulom dlake. Njezine masne izlučevine koži pružaju zaštitu. Njezino začepljenje i upala uzrokuje nastanak prištića.
  • mišić podizač dlake - Njegove kontracije izazivaju da se dlaka "diže". Kod životinja s krznom to uzrokuje zadebljavanje krzna pa se životinja doima većom i opasnijom nego što jest. Dlake su kod ljudi kroz evoluciju postale suvišne ali njihov mišićni refleks nije nestao.
  • folikul dlake - Dioba njegovih stanica uzrokuje rast dlake.
  • dlaka - Služi za toplinsku izolaciju i zaštitu tijela. Dlake su kod čovjeka kroz evoluciju postale suvišne.

Koža koja pokriva vanjsku površinu ljudskog tijela čini gotovo 15-20% naše tjelesne težine. Koža je slojevite strukture i sastoji se od tri glavna sloja: pousmine, usmine i potkožnoga tkiva.

Pousmina (epiderma) je vanjski sloj kože koji se većinom sastoji od epitelnih stanica. Njena debljina je od oko 10-30 linija stranica. U vanjskim stanicama pousmine nakuplja keratin, što čini kožu vodootpornom i štiti stanice ispod. Te mrtve stanice se odvajaju i dospijevaju u zrak i čine skoro 50% prašine koja se nakuplja po kućama. Osim epitelnih stanica, pousmina sadržava i melanocite, pigmentne stranice koje upijaju štetno ultraljubičasto zračenje.

Ispod pousmine se nalazi usmina (derma), drugi sloj kože. Usmina je obično 15-40 puta deblja od pousmine. Građen je od vlaknastoga vezivnoga tkiva koje štiti kožu od pokidanja i omogućava joj da se poslije istezanja vrati u prvobitno stanje. Ovaj sloj sadržava još živćane stanice, mišićne stanice, receptore žlijezde lojnice, žlijezde znojnice i korijene kose.

Ispod usmine se nalazi potkožno tkivo (subcutis), građen većinom od masnoga tkiva. Ovaj sloj služi skladištenju masti i služi toplinskoj izolaciji.

U donjem dijelu pousmine, u usmini i ređe u potkožnom tkivu nalaze se razni receptori koji su osjetljivi na različite mehaničke, termičke i kemijske podražaje koje dolaze iz vana. Raspoređenost receptora nije na svim područjima tijela podjenaka. Na primjer, na vrhu prstiju se nalazi mnoštvo takvih receptora koji su osjetljivi na blagi dodir. Na tabanima se pak u velikom broju nalaze receptori osjetljivi na jaki pritisak. Podražaj koji nastaje u receptorima kože, putem različitih senzornih neurona stiže do moždanog debla ili kralježnične moždine. Informacije prenesene iz kože se obrađuju u senzornom središtu kore velikog mozga.

Osjet boli

  • slobodni živčani završetak otkrivaju bol - Pronalazimo ih i u pousmini. Prepoznaju štetne podražaje koji uzrokuju bol. Između ostaloga, osjetljivi su na kalijeve ione i histamin.

Mehanički, termički i kemijski podražaji ugrožavaju tijelo izazivajući osjet boli. Iako je bol jako neugodan osjećaj, ipak je jako koristan. Naime, upozorava nas na opasnost i motivira da ju izbjegnemo. Zadatak detektiranja boli u koži vrše slobodni živčani završeci.

Osjet pritiska, dodira

  • Pacinijevo tjelešce - Vibracije ili promjena pritiska u njemu stvaraju podražaj koji se prenosi do središnjeg živčanog sustava.
  • opipno tjelešce - Vibracije ili promjena pritiska u njemu stvaraju podražaj koji se prenosi do središnjeg živčanog sustava.

Osjet različitih mehaničkih podražaja u našoj koži vrše razni receptori. Jedni od tih receptora su opipna tjelešca (Meissnerova tjelešca) koja se sastoje od slobodnih živčanih završetaka i okruženi su vezivnom čahurom. Radi se o živčanim završetcima u koži, koji su osjetljivi na blagi dodir i najgušće su raspoređeni u jagodicama prstiju. Mehanoreceptori koji po obliku podsjećaju na kriške luka, takozvana Pacinijeva tjelešca se nalaze u dubljim slojevima kože. Kako su jako osjetljiva na brzu promjenu pritiska, glavni su receptori vibracije.

Osjet topline

  • receptor za toplo - Podražaji koje je stvorila toplina prenose se do središnjeg živčanog sustava.
  • znojenje - Tekućina koju izlučuju znojne žlijezde isparava, što smanjuje tjelesnu temperaturu.
  • vazodilatacija - Povećani protok krvi pomaže otpuštanju topline. Iz ovoga razloga koža pocrveni kada je vruće.

Osjet topline i tomu odgovarajuće hlađenje tijela je neophodno za osiguranje stalne temperature. Toplinu detektiraju receptori za toplo usmine. Podražaj receptora prenoseći se do središnjeg živčanog sustava potejeće dilataciju krvnih žila kože i povećava aktivnost znojnih žlijezda. Proširene krvne žile povećavaju protok krvi, pa s time i otpuštanje topline. Isparavanjem znoja sa površine kože nadalje se snižava tjelesna temperatura.

Osjet hladnoće

  • receptor za hladno - Osjet topline ne stvara se zbog neaktivnosti receptora za toplinu već zbog podražaja receptora za hladnoću. Podražaji se zatim prenose do središnjeg živčanog sustava.
  • kontrakcija mišića podizača dlake - Uzrokuje zadebljavanje sloja dlaka što pomaže toplinskoj izolaciji.

Osjet hladnoće također služi za osiguranje stalne temperature tijela. Osjet hladnoće detektiraju receptori za hladno usmine. Nakon osjeta hladnoće mišićni refleks dlaka "diže" dlake, koje su u normalnom stanju priljubljene uz kožu, i s time izolacijski sloj načinjen od dlaka postane deblji.

Animacija

  • pousmina - Njena dva glavna sloja su vanjski rožnati sloj i živi sloj pousmine. Donji sloj živog sloja pousmine sadržava matične stanice koje se stalno dijele i stvaraju nove epitelne stanice. Nove epitelne stanice guraju stare prema površini. Stare epitelne stanice u međuvremenu prolaze kroz apoptozu (proces programirane smrti stanice) te se u njima nakuplja keratin. Mrtve epitelne stanice ispunjene keratinom stvaraju keratozni sloj koji ima zaštitnu ulogu i čija debljina ovisi o mjestu gdje se nalazi u tijelu. Pousmina ne sadržava krvne žile, hranjive tvari difuzijom prima preko krvnih žila usmine. Nema živčanih završetka osim slobodnih živčanih završetaka koji otkrivaju bol.
  • usmina - Građen je većinom od vlaknastoga vezivnoga tkiva i sadržava receptore i krvne žile. Krvne žile indirektno (difuzijom) osiguravaju hranjive tvari potrebne pousmini. Grebeni povećavaju površinu između pousmin i usmine, čime se jača njihov spoj i povećava izmjena hranjivih tvai.
  • potkožno tkivo - Građen je većinom od masnoga tkiva. Mast ima važnu ulogu u mehaničkoj zaštiti, toplinskoj izolaciji te skladištenju hranjivih tvari i vitamina koji su topljivi u mastima (A, D, E i K).
  • živac - Koža je puna živčanih završetaka koji su važni za osjet dodira, topline i boli.
  • žlijezda znojnica - Ima važnu ulogu u regulaciji tjelesne topline. Pomoću nje iz organizma možemo izlučiti veliku količinu vode. Budući da je specifični toplinski kapacitet vode visok znojenje snižava tjelesnu temperaturu. Ovaj se efekt dodatno pojačava efektom hlađenja koji prati isparavanje.
  • slobodni živčani završetak otkrivaju bol - Pronalazimo ih i u pousmini. Prepoznaju štetne podražaje koji uzrokuju bol. Između ostaloga, osjetljivi su na kalijeve ione i histamin.
  • Pacinijevo tjelešce - Vibracije ili promjena pritiska u njemu stvaraju podražaj koji se prenosi do središnjeg živčanog sustava.
  • opipno tjelešce - Vibracije ili promjena pritiska u njemu stvaraju podražaj koji se prenosi do središnjeg živčanog sustava.
  • receptor za toplo - Podražaji koje je stvorila toplina prenose se do središnjeg živčanog sustava.
  • receptor za hladno - Osjet topline ne stvara se zbog neaktivnosti receptora za toplinu već zbog podražaja receptora za hladnoću. Podražaji se zatim prenose do središnjeg živčanog sustava.
  • kontrakcija mišića podizača dlake - Uzrokuje zadebljavanje sloja dlaka što pomaže toplinskoj izolaciji.

Naracija

Koža koja pokriva vanjsku površinu ljudskog tijela čini gotovo 15-20% naše tjelesne težine. Koža je slojevite strukture i sastoji se od tri glavna sloja: pousmine, usmine i potkožnoga tkiva.

U donjem dijelu pousmine, u usmini i ređe u potkožnom tkivu nalaze se razni receptori koji su osjetljivi na različite mehaničke, termičke i kemijske podražaje koje dolaze iz vana. Raspoređenost receptora nije na svim područjima tijela podjenaka. Na primjer, na vrhu prstiju se nalazi mnoštvo takvih receptora koji su osjetljivi na blagi dodir. Na tabanima se pak u velikom broju nalaze receptori osjetljivi na jaki pritisak. Podražaj koji nastaje u receptorima kože, putem različitih senzornih neurona stiže do moždanog debla ili kralježnične moždine. Informacije prenesene iz kože se obrađuju u senzornom središtu kore velikog mozga.

Mehanički, termički i kemijski podražaji ugrožavaju tijelo izazivajući osjet boli. Iako je bol jako neugodan osjećaj, ipak je jako koristan. Naime, upozorava nas na opasnost i motivira da ju izbjegnemo. Zadatak detektiranja boli u koži vrše slobodni živčani završeci.

Osjet različitih mehaničkih podražaja u našoj koži vrše razni receptori. Jedni od tih receptora su opipna tjelešca (Meissnerova tjelešca) koja se sastoje od slobodnih živčanih završetaka i okruženi su vezivnom čahurom. Radi se o živčanim završetcima u koži, koji su osjetljivi na blagi dodir i najgušće su raspoređeni u jagodicama prstiju.

Mehanoreceptori koji po obliku podsjećaju na kriške luka, takozvana Pacinijeva tjelešca se nalaze u dubljim slojevima kože. Kako su jako osjetljiva na brzu promjenu pritiska, glavni su receptori vibracije.

Osjet topline i tomu odgovarajuće hlađenje tijela je neophodno za osiguranje stalne temperature. Toplinu detektiraju receptori za toplo usmine. Podražaj receptora prenoseći se do središnjeg živčanog sustava potejeće dilataciju krvnih žila kože i povećava aktivnost znojnih žlijezda. Proširene krvne žile povećavaju protok krvi, pa s time i otpuštanje topline. Isparavanjem znoja sa površine kože nadalje se snižava tjelesna temperatura.

Osjet hladnoće također služi za osiguranje stalne temperature tijela. Osjet hladnoće detektiraju receptori za hladno usmine. Nakon osjeta hladnoće mišićni refleks dlaka "diže" dlake, koje su u normalnom stanju priljubljene uz kožu, i s time izolacijski sloj načinjen od dlaka postane deblji.

Povezani dodatci

Pokrovni epitel

Vanjske i unutarnje površine životinjskog tijela prekriva pokrovni epitel.

Vezivna tkiva

Tu pripadaju vlaknasto, masno, hrskavično i koštano tkivo, te krv.

Ljudski kostur

Ljudski kostur čvrsta je unutarnja konstrukcija našega tijela na koju se priključuju skeletni mišići.

Živčane stanice i živčano tkivo

Živčane stanice su stanice specijalizirane za prijenos živčanih impulsa.

Adrenalin (napredni stupanj)

Adrenalin ili epinefrin nastaje u našem tijelu na utjecaj stresa i ima važnu ulogu u oblikovanju reakcije "udari ili bježi".

Građa poprečnoprugastih mišića

Animacija prikazuje finu molekularnu strukturu i mehanizam mišića.

Ljudsko tijelo (žensko)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Mehanizam vida

Kako bi nam osigurala vidnu oštrinu očna leća prilikom gledanja bližih i udaljenih predmeta mijenja svoju zakrivljenost.

Mišićna tkiva

U našem organizmu nalazimo tri vrste mišićnog tkiva: glatko, poprečnoprugasto i srčano.

Nos, osjetilo njuha

Kada su pobuđeni mirisima receptori njuha stvaraju električne impulse.

Okusni sustav

Receptori za okus pretvaraju kemijske podražaje u električne impulsa.

Osjetilni organi

Organs that detect signals of the environment or of the body and transmit them to the brain as nerve impulses.

Refleks povlačenja

Refleks povlačenja refleks je kralježnične moždine koji osigurava udaljavanje od potencijalno štetnih podražaja.

What is the human body composed of?

This scene presents the basic components of the human body.

Dijelovi ljudskog tijela

Animacija prikazuje dijelove glave, trupa i udova.

Ljudsko tijelo (muško)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Patelarni refleks

Patelarni refleks je refleks izazvan laganim udarcem po tetivi ispod patele (ivera) koljena.

Tipovi ptičjeg perja

Animacija nam pokazuje vrste, građu i sklop ptičijeg perja.

Added to your cart.