Putanja Sunca na važnijim geografskim dužinama Zemlje

Putanja Sunca na važnijim geografskim dužinama Zemlje

Prividno kretanje Sunca posljedica je rotacije Zemlje oko vlastite osi.

Geografija

Ključne riječi

Sunce, Zemlja, rotacija, os rotacije, Rakova obratnica, Jarčeva obratnica, Ekvator, Arktički krug, Južni polarni krug, horizont, zenit, ekliptika, nebeski svod, zimski solsticij, ljetni solsticij, ravnodnevnica, solsticij, kulminacija, proljeće, ljeto, jesen, zima, godišnje doba, krvožilni sustav, godina, kalendar, mjesec, mjeseci, kut upada, sunčeva svjetlost, trajanje sunčeve svjetlosti, promjena godišnjih doba, fizička geografija, astronomija, geografija

Povezani dodatci

Pitanja

3D modeli

Zemlja u odnosu na nebesku sferu i nebeska sfera

  • ekliptika - Ravnina po kojoj Zemlja kruži oko Sunca.
  • nebeski ekvator - Projekcija Zemljinog ekvatora na nebeskoj sferi.
  • sjeverni nebeski pol - Sjeverna točka sjecišta osi Zemljine vrtnje na nebeskoj sferi.
  • zenit - Zamišljena točka iznad glave promatrača.
  • horizont - Točka sjecišta nebeske sfere i ravnine koja dodiruje Zemljinu površinu.
  • 23,5°
  • sunčevo zračenje

Nebeska tijela iznad nas, uključujući i Sunce, tijekom dana prividno se kreću. Razlog leži u tome što se Zemlja okreće oko vlastite osi u smjeru zapad-istok. Stoga nam se čini da se Sunce kreće u smjeru istok-zapad. Prividna putanja Sunca je orbita na nebeskoj sferi, odnosno na nebu, koja izgleda kao kupola koja se nadvila nad Zemljom.

Da bismo se mogli orijentirati na nebeskoj sferi, potrebno je razumijevanje pojma "horizont" (obzor). Jednostavno rečeno, horizont se nalazi tamo gdje se susreću Zemlja i nebo. Drugim riječima, to je sjecište nebeske sfere i ravnine koja dodiruje površinu Zemlje.

Zamišljena ravna linija okomito iznad glave promatrača okomita je na ravninu promatranja. Točka u kojoj ta linija presijeca nebesku sferu zove se zenit. Drugim riječima, to je najviša točka iznad glave promatrača.

Kada se os Zemljine vrtnje paralelno pomakne do mjesta na kojem se nalazi promatrač, i proširi se, ona presijeca nebesku sferu na sjevernom i južnom nebeskom polu.

Srednja ravnina kojom Zemlja kruži oko Sunca naziva se ekliptika. Kut između osi Zemljine vrtnje i ekliptike iznosi 66,5°, zbog čega sunčeve zrake u toku godine okomito padaju na različita mjesta na Zemlji, a samo dva puta godišnje okomito padaju na ekvator.

Ta dva dana Sunce se jednako vrijeme nalazi ispod i iznad horizonta, što znači da dan i noć traju jednako dugo. Ti dani nazivaju se proljetnom ravnodnevicom i jesenskom ravnodnevnicom.

Dva su dana u godini, jedan krajem lipnja, a drugi krajem prosinca, kada sunčeve zrake padaju okomito na Zemlju na 23,5° sjeverne, odnosno južne, zemljopisne širine. U lipnju Sunce najviše vremena provede iznad horizonta na sjevernoj polutci, a u prosincu iznad horizonta na južnoj polutci. Te dvije paralele zovu se Rakova obratnica i Jarčeva obratnica.

Nakon toga sunčeve zrake okomito na Zemlju padaju na zemljopisnim širinama manjima od 23,5°. Rakova i Jarčeva obratnica predstavljaju, dakle, promjenu u prividnoj putanji Sunca- Sunce se kreće prema ekvatoru. Vrijeme nastanka navedene promjene naziva se ljetnim i zimskim suncostajem (solsticijem).

Posljedica toga je da se u periodu od proljetne do jesenske ravnodnevnice Sunce u podne na sjevernoj Zemljinoj polutci nalazi na višoj točki nego na južnoj. Sunčeve zrake na sjevernu Zemljinu polutku padaju pod većim upadnim kutem te Zemljinu površinu opskrbljuju većom količinom energije. Rezultat toga je ljeto na sjevernoj i zima na južnoj Zemljinoj polutci. Naravno, u periodu od jesenske do proljetne ravnodnevnice situacija je obrnuta.

Za vrijeme ljetnog suncostaja kut između sumračnice (linije koja dijeli osvijetljeni i neosvijetljeni dio Zemlje, odnosno dan i noć) i osi Zemljine vrtnje iznosi 23.5°, tako da ta linija ne doseže zemljopisne širine više od 66.5° (kako na sjeveru, tako i na jugu Zemljine polutke). Te se širine nazivaju Arktičkim i Antarktičkim krugovima.

Za vrijeme ljetnog suncostaja sjeverne zemljopisne širine koje se nalaze iznad 66.5° u potpunosti su osvijeljene 24 sata, dok se južne zemljopisne širine koje se nalaze iznad 66.5° za to vrijeme nalaze u potpunom mraku. Za vrijeme zimskog suncostaja situacija je obrnuta.

Kako dani prolaze, osim u navedena dva dana, kut između osi Zemljine vrtnje i sumračnice postepeno se smanjuje i postaje manji od 23,5°. To znači da područje na kojem dan i noć traju 24 sata postaje sve manje.

Naposljetku, za vrijeme proljetnog i jesenskog suncostaja sumračnice se nalaze na polovima. Tada je svugdje na Zemlji duljina dana i noći jednaka.

U zonama unutar Arktičkog i Antarktičkog kruga dan i noć se redovito izmjenjuju, no duljina njihovog trajanja razlikuje se. Duljina dana ovisi o dva faktora: o zemljopisnoj širini i položaju Sunca i Zemlje, prema čemu se određuje i aktualan datum.

Sumračnica dijeli ekvator na dva jednaka dijela, posljedica čega je jednaka duljina trajanja dana i noći - 12 sati.

Nebeska sfera

Kut sunčevih zraka

  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • proljetna ravnodnevnica - Na taj dan Sunce se jednako dugo nalazi ispod i iznad horizonta, dakle, duljina dana jednaka je duljini noći. Datum: 20. ili 21. ožujka.
  • ljetni suncostaj - Na taj dan Sunce se većinu vremena nalazi iznad horizonta na sjevernoj Zemljinoj polutci. Dolazi do promjene u prividnom kretanju Sunca: "okreće" se prema jugu. Datum 20., 21. ili 22. lipnja.
  • jesenska ravnodnevnica - Na taj dan Sunce se jednako dugo nalazi ispod i iznad horizonta, dakle, duljina dana jednaka je duljini noći. Datim: 22. ili 23. rujna.
  • zimski suncostaj - Na taj dan Sunce se većinu vremena nalazi iznad horizonta na južnoj Zemljinoj polutci. Dolazi do promjene u prividnom kretanju Sunca: "okreće" se prema sjeveru. Datum 21. ili 22. prosinca.
  • izmjena godišnjih doba

Prividno kretanje Sunca na važnijim geografskim dužinama

  • Arktički krug - Jedna od najvažnijih paralela, nalazi se na 66,5° sjeverne zemljopisne širine. Sjeverno od nje najmanje se jedanput godišnje dogodi da izostane izlazak, odnosno, zalazak Sunca.
  • Rakova obratnica - Jedna od najvažnijih paralela, nalazi se na 23,5° sjeverne zemljopisne širine. Najsjevernija zemljopisna širina na kojoj upadni kut sunčevih zraka može iznositi 90° (jednom godišnje, za vrijeme ljetnog suncostaja, 20., 21. ili 22. lipnja).
  • Ekvator - Paralela koja se nalazi na 0° zemljopisne širine.
  • Jarčeva obratnica - Jedna od najvažnijih paralela, nalazi se na 23,5° južne zemljopisne širine. Najjužnija zemljopisna širina na kojoj upadni kut sunčevih zraka može iznositi 90° (jednom godišnje, za vrijeme ljetnog suncostaja, 21. ili 22. prosinca).
  • Antarktički krug - Jedna od najvažnijih paralela, nalazi se na 66,5° zemljopisne širine. Južno od nje najmanje se jedanput godišnje dogodi da izostane izlazak, odnosno, zalazak Sunca.
  • S
  • J
  • I
  • Z
  • sjeverna polutka
  • južna polutka

Igra

Animacija

  • proljetna ravnodnevnica
  • ljetni suncostaj
  • zimski suncostaj
  • Arktički krug
  • Antarktički krug
  • Jarčeva obratnica
  • Ekvator
  • Rakova obratnica
  • proljetna ravnodnevnica

Naracija

Nebeska tijela iznad nas, uključujući i Sunce, tijekom dana prividno se kreću. Razlog leži u tome što se Zemlja okreće oko vlastite osi u smjeru zapad-istok. Stoga nam se čini da se Sunce kreće u smjeru istok-zapad. Prividna putanja Sunca je orbita na nebeskoj sferi, odnosno na nebu, koja izgleda kao kupola koja se nadvila nad Zemljom.

Da bismo se mogli orijentirati na nebeskoj sferi, potrebno je razumijevanje pojma "horizont" (obzor). Jednostavno rečeno, horizont se nalazi tamo gdje se susreću Zemlja i nebo. Drugim riječima, to je sjecište nebeske sfere i ravnine koja dodiruje površinu Zemlje.

Zamišljena ravna linija okomito iznad glave promatrača okomita je na ravninu promatranja. Točka u kojoj ta linija presijeca nebesku sferu zove se zenit. Drugim riječima, to je najviša točka iznad glave promatrača.

Kada se os Zemljine vrtnje paralelno pomakne do mjesta na kojem se nalazi promatrač, i proširi se, ona presijeca nebesku sferu na sjevernom i južnom nebeskom polu.

Srednja ravnina kojom Zemlja kruži oko Sunca naziva se ekliptika. Kut između osi Zemljine vrtnje i ekliptike iznosi 66,5°, zbog čega sunčeve zrake u toku godine okomito padaju na različita mjesta na Zemlji, a samo dva puta godišnje okomito padaju na ekvator.

Ta dva dana Sunce se jednako vrijeme nalazi ispod i iznad horizonta, što znači da dan i noć traju jednako dugo. Ti dani nazivaju se proljetnom ravnodnevicom i jesenskom ravnodnevnicom.

Dva su dana u godini, jedan krajem lipnja, a drugi krajem prosinca, kada sunčeve zrake padaju okomito na Zemlju na 23,5° sjeverne, odnosno južne,zemljopisne širine. U lipnju Sunce najviše vremena provede iznad horizonta na sjevernoj polutci, a u prosincu iznad horizonta na južnoj polutci. Te dvije paralele zovu se Rakova obratnica i Jarčeva obratnica.

Nakon toga sunčeve zrake okomito na Zemlju padaju na zemljopisnim širinama manjima od 23,5°. Rakova i Jarčeva obratnica predstavljaju, dakle, promjenu u prividnoj putanji Sunca- Sunce se kreće prema ekvatoru. Vrijeme nastanka navedene promjene naziva se ljetnim i zimskim suncostajem (solsticijem).

Posljedica toga je da se u periodu od proljetne do jesenske ravnodnevnice Sunce u podne na sjevernoj Zemljinoj polutci nalazi na višoj točki nego na južnoj. Sunčeve zrake na sjevernu Zemljinu polutku padaju pod većim upadnim kutem te Zemljinu površinu opskrbljuju većom količinom energije. Rezultat toga je ljeto na sjevernoj i zima na južnoj Zemljinoj polutci. Naravno, u periodu od jesenske do proljetne ravnodnevnice situacija je obrnuta.

Za vrijeme ljetnog suncostaja kut između sumračnice (linije koja dijeli osvijetljeni i neosvijetljeni dio Zemlje, odnosno dan i noć) i osi Zemljine vrtnje iznosi 23.5°, tako da ta linija ne doseže zemljopisne širine više od 66.5° (kako na sjeveru, tako i na jugu Zemljine polutke). Te se širine nazivaju Arktičkim i Antarktičkim krugovima.

Za vrijeme ljetnog suncostaja sjeverne zemljopisne širine koje se nalaze iznad 66.5° u potpunosti su osvijeljene 24 sata, dok se južne zemljopisne širine koje se nalaze iznad 66.5° za to vrijeme nalaze u potpunom mraku. Za vrijeme zimskog suncostaja situacija je obrnuta.

Kako dani prolaze, osim u navedena dva dana, kut između osi Zemljine vrtnje i sumračnice postepeno se smanjuje i postaje manji od 23,5°. To znači da područje na kojem dan i noć traju 24 sata postaje sve manje.

Naposljetku, za vrijeme proljetnog i jesenskog suncostaja sumračnice se nalaze na polovima. Tada je svugdje na Zemlji duljina dana i noći jednaka.

U zonama unutar Arktičkog i Antarktičkog kruga dan i noć se redovito izmjenjuju, no duljina njihovog trajanja razlikuje se. Duljina dana ovisi o dva faktora: o zemljopisnoj širini i položaju Sunca i Zemlje, prema čemu se određuje i aktualan datum.

Sumračnica dijeli ekvator na dva jednaka dijela, posljedica čega je jednaka duljina trajanja dana i noći - 12 sati.

Povezani dodatci

Izmjena godišnjih doba (srednji stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba osi Zemljine vrtnje, zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Toplinski pojasevi i klima na Zemlji

Zemlja je podijeljena na toplinske pojaseve i klimatska područja, što uvjetuje različite prirodno-vegetacijske zone.

Efekt staklenika

Kao posljedica ljudske aktivnosti raste koncentracija stakleničkih plinova, što rezultira snažnijim učinkom efekta staklenika te posljedično dovodi do...

Geografski koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću geografskog koordinatnog sustava.

Mjerenje vremena

Prve kalendare i instrumente za mjerenje vremena kotistile su već drevne istočne civilizacije.

Navigacijski instrumenti iz prošlosti

Tijekom prošlih stoljeća brojna su domišljata instrumenata pomagala pomorsku navigaciju.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Pomrčina Sunca

Kada se Sunce, Mjesec i Zemlja nađu u istoj ravnini, Mjesec može djelomično ili potpuno zakloniti Sunce.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Tradicionalan način života kod Inuita

Iglu je tradicionalna kuća Inuita, koji žive u sjevernom polarnom krugu.

Vertikalno zoniranje

U planinama se klima, tlo, oblikovanje reljefa, te flora i fauna mijenjaju zavisno o nadmorskoj visini.

Vremenske zone

Zemlja je podijeljena na 24 vremenske zone, a svaka zona ima svoje standardno vrijeme.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.