Potres

Potres

Potres je jedna od prirodnih nepogoda nevjerojatne razorne moći.

Geografija

Ključne riječi

potres, tektonika ploča, seizmometar, epicentar, hipocentar, Zemljina kora, tektonska ploča, konstrukcija otporna na potres, vulkanska aktivnost, val, cunami, fizička geografija, geografija

Povezani dodatci

Pitanja

  • U kojem području na Zemlji najčešće nastaju potresi?
  • Uzduž kojeg tipa granice ploča dolazi do najjačih potresa?
  • Što NIJE točno vezano za potres?
  • Plitki potresi imaju žarište na dubini manjoj od...
  • Što nazivamo epicentrom potresa?
  • Što nazivamo hipocentrom potresa?
  • Što nazivamo dubinom žarišta potresa?
  • U kakvom se obliku širi energija koja se oslobađa tijekom potresa?
  • Koji od navedenih valova NIJE prostorni val?
  • Koji od valova NIJE površinski val?
  • Što je seizmograf?
  • Koji kriterij NIJE važan kod izgradnje zgrada otpornih na potrese?
  • Koji je materijal otporniji u slučaju potresa?
  • Je li sljedeća tvrdnja točna?\nSamo manji dio potresa javlja se na rubovima tektonskih ploča.
  • Je li sljedeća tvrdnja točna?\nKod granica divergentnih ploča češće dolazi do plitkih potresa.
  • Je li sljedeća tvrdnja točna?\nPodrhtavanja tla koja prethode glavnom potresu ukazuju na jačinu glavnog potresa.
  • Je li sljedeća tvrdnja točna?\nUređaji najprije registriraju P-valove.
  • Je li sljedeća tvrdnja točna?\nProstorni valovi uzrokuju najveće štete na površini Zemlje.
  • Je li sljedeća tvrdnja točna?\nRichterova ljestvica temelji se na mjerenjima uređaja.
  • Je li sljedeća tvrdnja točna?\nMercallijeva ljestvica pokazuje stupanj razaranja izazvan potresom.

3D modeli

Potresi i tektonika ploča

  • Afrička ploča
  • Euroazijska ploča
  • Arapska ploča
  • Indijska ploča
  • Sjevernoamerička ploča
  • Južnoamerička ploča
  • Tihooceanska ploča
  • Karipska ploča
  • Kokos ploča
  • Nazca ploča
  • Antarktička ploča
  • Australska ploča
  • Filipinska ploča

Potres je kratkotrajno elastično gibanje Zemljine kore.

Potresi mogu nastati na površini Zemlje, primjerice uslijed proklizavanja tla, ili ispod Zemljine površine.
Većina potresa nastaje unutar Pacifičkog vatrenog prstena koji s tri strane okružuje Tihi ocean. Seizmički aktivna područja nalaze se i na liniji između Sredozemnog mora i Indonezije te uzduž Srednjeoceanskog hrpta. Baš kao što je to slučaj i s vulkanima, raspodjela područja s najučestalijim potresima na Zemlji nije rezultat puke slučajnosti.

U većini slučajeva potresi su tektonskog postanka, dakle nastaju uslijed pomicanja tektonskih ploča; javljaju se na rubnim dijelovima ploča.

Najveći potresi u posljednjih 30 godina

  • SAD 7.9 M 30. 11. 1987 7.8 M 06. 03. 1988
  • Kanada, 6.2 M 24. 04. 2015
  • SAD, 6.0 M 24. 08. 2014
  • Meksiko, 8 M 19. 09. 1985
  • El Salvador 5.5 M 10. 10. 1986
  • Haiti, 7 M 12. 01. 2010
  • Ekvador 7 M 06. 03. 1987 7.8 M 16. 04. 2016
  • Kolumbija, 6.2 M 10. 03. 2015
  • Peru, 6.9 M 11. 02. 2015
  • Čile, 6.1 M 11. 02. 2015
  • Argentina, 6.7 M 11. 02. 2015
  • Čile, 6.2 M 21. 04. 2007
  • Alžir, 7.7 M 10. 10. 1980
  • Alžir, 6.8 M 21. 05. 2003
  • Novi Zeland, 6.0 M 04. 05. 2015
  • Papua Nova Gvineja, 7 M 17. 07. 1998
  • Turska, 7.6 M 17. 08. 1999
  • Italija, 6.5 M 23. 11. 1980
  • Italija, 6.0 M 06. 09. 2002
  • Armenija, 6.8 M 07. 12. 1988
  • Iran 7.3 M 10. 05. 1997
  • Iran 7.3 M 28. 07. 1981 6.9 M 11. 06. 1981
  • Afganistan 6.6 M 30. 05. 1998 6.1 M 25. 03. 2002
  • Indija, 7.6 M 26. 01. 2001
  • Indija, 7 M 19. 10. 1991
  • Nepal 6.8 M 20. 08. 1988 7.8 M 25. 04. 2015
  • Kina, 6.9 M 13. 04. 2010
  • Kina, 6.8 M 24. 01. 1981
  • Kina, 7.9 M 12. 05. 2008
  • Kina, 7.8 M 27. 07. 1976
  • Rusija, 7.5 M 27. 05. 1995
  • Rusija, 7.6 M 20. 04. 2006
  • Japan, 9 M 11. 03. 2011
  • Japan, 7.1 M 25. 10. 2013
  • Japan, 6.9 M 16. 01. 1995
  • Tajvan 7.6 M 20. 09. 1999 6.4 M 05. 02. 2016
  • Filipini, 7.7 M 16. 07. 1990
  • Filipini, 7.2 M 15. 10. 2013
  • Indonezija 9.1 M 26. 12. 2004 8.6 M 28. 03. 2005
  • Indonezija, 7.5 M 30. 09. 2009
  • Indonezija, 6.3 M 26. 05. 2006
  • Indonezija, 7.5 M 12. 12. 1992

Prema dubini hipocentra razlikujemo tri vrste potresa: plitke, srednje i duboke. U plitke potrese ubrajaju se oni sa žarištem do 70 km dubine, u srednje oni sa žarištem od 70 do 300 km, a u duboke oni sa žarištem na dubini većoj od 300 km ispod površine Zemlje.
Na divergentnim granicama, odnosno uzduž oceanskih grebena, češće se javljaju slabiji, plitki potresi. Na konvergentnim granicama nastaju i plitki, i srednji, i duboki potresi. Pritom su plitki i srednji obično jači, a duboki slabiji. Najjači potresi nastaju uslijed sudara dviju tektonskih ploča. Posljedica potresa nastalih ispod površine oceana mogu biti tsunamiji, odnosno veliki valovi ogromne razorne moći.

Jedan potres u pravilu generira više faza podrhtavanja tla. Do najvećeg oslobođenja energije dolazi za vrijeme glavnog potresa kojem mogu prethoditi slabija podrhtavanja tla. Prilikom tih slabijih podrhtavanja ne možemo sa sigurnošću utvrditi radi li se tek o podrhtavanjima koja prethode potresu ili o samom potresu. Nakon glavnog potresa obično se javljaju naknadna podrhtavanja tla koja postepeno sve više gube na snazi.

Nastanak potresa

  • epicentar - Točka na Zemljinoj površini koja se nalazi neposredno iznad hipocentra.
  • hipocentar - Žarište ili fokus potresa, mjesto na kojem nastaje potres, gdje dolazi do trajne deformacije.
  • dubina žarišta - Udaljenost između hipocentra i epicentra.
  • seizmički (potresni) val

Tektonski potresi javljaju se kada se napetost između tektonskih ploča, koje se međusobno sudaraju, akumulira u toj mjeri da prevlada sposobnost deformacije ploča i njihovu fleksibilnost. Napetost se naglo oslobađa (ta se situacija može usporediti s puknućem štapa koji se prejako savija) i u obliku valova širi u svim smjerovima.

Točku na kojoj potres nastaje, i na kojoj dolazi do trajne deformacije, nazivamo žarištem ili hipocentrom potresa. Točka na površini Zemlje, koja se nalazi okomito u odnosu na hipocentar ,te stoga predstavlja i ujedno najbližu točku hipocentru na površini Zemlje, zove se epicentar. To je mjesto na kojem je potres najjače izražen i gdje je njegova razorna moć najizraženija. Udaljenost između hipocentra i epicentra naziva se dubinom žarišta potresa.

Seizmički valovi

  • P-val - Prostorni val, širi se ispod površine Zemlje. Radi se o longitudinalnom valu, brzina mu je dva puta veća od one transverzalnog vala, te ga stoga instrumenti prije detektiraju.
  • S-val - Prostorni val, širi se ispod površine Zemlje. Radi se o transverzalnom valu, kretanje čestica okomito je na smjer kretanja vala (duž vertikalne ili hotizontalne ravnine). Brzina mu je upola manja od one longitudinalnog vala, zbog čega ga instrumenti kasnije detektiraju.
  • L-val - Površinski val, širi se na površini. Nastaje kao rezultat interferencije longitudinalnih i vodoravnih transverzalnih valova. Čestice se kreću u vodoravnoj ravnini okomito na smjer širenja vala. Amplituda kretanja čestica mnogo je veća od one kod prostornih valova, ali mu se dubina brzo smanjuje. Putuje većom brzinom nego drugi tip površinskih valova.
  • R-val - Površinski val, širi se na površini. Nastaje kao rezultat interferencije longitudinalnih i okomitih transverzalnih valova. Čestice se kreću u istom smjeru kao i sam val, u ravnini okomitoj na površinu. Amplituda kretanja čestica mnogo je veća od one kod prostornih valova, ali mu se dubina brzo smanjuje. Putuje manjom brzinom nego drugi tip površinskih valova.
  • prostorni valovi
  • površinski valovi

Energija oslobođena u žarištu (hipocentru) širi se u obliku valova. Budući da se ti valovi, koji dolaze iz unutrašnjosti Zemljine kore, šire u svim smjerovima, zovemo ih prostornim valovima. Poznate su dvije vrste prostornih valova: longitudinalni i transverzalni valovi. Naziv su dobili s obzirom na smjer kretanja čestica u odnosu na smjer širenja vala.
Longitudinalni valovi osciliraju u smjeru širenja, stežući i rastežući materijal kroz koji prolaze. Kod transferzalnih valova razlikujemo dvije vrste. Kod prvih je strujanje čestica u odnosu na smjer kretanja vala vodoravno, a kod drugih okomito.
Brzina longitudinalnih valova veća je, zbog čega ih uređaji i prije registriraju. Stoga ih još nazivamo i P- valovima, odnosno primarnim valovima, dok poprečni valovi nose naziv S-valovi, odnosno sekundarni valovi.

Valovi koji se šire po površini Zemlje nazivaju se površinskim valovima i rezultat su interferencije P-valova i S-valova. Interferencijom P-valova i okomitih S-valova nastaju R-valovi ili Rayleigh-evi valovi, dok interferencijom P-valova i vodoravnih S-valova nastaju L-valovi ili Love-ovi valovi. Naziv su dobili po fizičarima koji su ih prvi opisali. Površinski valovi putuju manjom brzinom, no amplituda im je veća od amplitude prostornih valova; uzrokuju najveće štete.

Mjerenje potresa

  • seizmograf
  • pisaljka
  • seizmogram - Grafički zapis koji je nastao pomoću seizmografa i koji bilježi gibanje tla u određenom vremenskom periodu.
  • opružna suspenzija

Na Zemlji svakodnevno nastane nekoliko tisuća potresa. Većina od njih toliko su slabi da ih mogu detektirati samo uređaji. Ti uređaji zovu se seizmografi, a njihov zadatak je izmjeriti i zabilježiti pomake tla izazvane seizmičkim valovima uslijed potresa. Seizmograf se sastoji od kućišta koje je pričvršćeno za tlo, papira koji se nalazi na rotirajućem valjku pričvršćenom za bazu te igle (pisaljke) koja je pomoću opruge pričvršćena za okvir.
Za vrijeme potresa valjak se kreće zajedno s tlom, a pisaljka zbog inercije ostaje u istom mjestu, te bilježi pomicanje tla na papiru koji se nalazi na valjku. Jedna seizmološka postaja raspolaže minimalno trima seizmografima kojima se registriraju vibracije tla u barem tri smjera: dva uređaja postavljena su vodoravno, u smjeru S-J i I-Z, a jedan uređaj okomito.

Kako bi izračunali udaljenost od epicentra, seizmolozi mjere vrijeme između dolaska P- i S-valova. Na temelju dobivenih podataka o navedenoj udaljenosti, crtaju krug oko seizmičkog centra. Da bi uspjeli odrediti točno mjesto epicentra, seizmolozi uspoređuju podatke triju postaja, jer zajednički presjek triju krugova pouzdano određuje mjesto epicentra.

Jačina potresa može se izmjeriti pomoću Mercallijeve ljestvice. Ljestvica od 12 stupnjeva pokazuje stupanj razorne moći potresa na određenom mjestu. Ne zasniva se na instrumentalnim mjerenjima, već na iskustvima iz prakse. Prednost joj je da se pomoću nje mogu klasificirati i potresi koji su se dogodili i prije nekoliko stoljeća. Međutim, između jačine potresa i razaranja koje je on prouzročio, ne postoji linearni odnos. Posljedice razorne moći potresa ovise o tipu stijena, gustoći naseljenosti kao i načinu gradnje.

Richterova ljestvica zasniva se na instrumentalnim mjerenjima. Ukazuje na ukupnu količinu energije koja je oslobođena za vrijeme potresa, odnosno magnitudu, koja se mjeri seizmometrom. Svaki stupanj Richterove ljestvice predstavlja 32 puta veću energiju od one prethodnog stupnja. Magnituda ne ovisi o učinku potresa na samoj površini Zemlje.

Zaštita zgrada od potresa

  • zgrada otporna na potres - - pravilan tlocrt - težište je nisko - maleni prozori
  • zgrada neotporna na potres - - nepravilan tlocrt - težište je visoko - veliki prozori
  • zgrada otporna na potres - - čvrst, masivan stropn- križno pojačanje
  • zgrada neotporna na potres - - krov s gredama - nema pojačanja
  • zgrada otporna na potres
  • zgrada neotporna na potres
  • zgrada lagane konstrukcije - Zgrade s laganom konstrukcijom grade se od fleksibilnih materijala (npr. čelik, drvo), zbog čega se mogu savijati.
  • zgrada masivne konstrukcije - Masivne građevine (npr. od opeke ili armiranog betona) izgrađene su od krutog, manje fleksibilnog materijala koji se pod utjecajem snažne sile lomi ili puca.
  • zgrada otporna na potres
  • zgrada neotporna na potres
  • između zgrade i temelja nalazi se seizmička izolacija - Za zaštitu zgrada od utjecaja seizmičkih valova upotrebljavaju se sustavi izolacije temelja. Ti sustavi sastoje se od čelika i gume.
  • jednostavno temeljenje nema seizmičke izolacije baze - Podrhtavanje tla prenosi se na zgrade, što na njima uzrokuje oštećenja.
  • protuteža za seizmičko prigušivanje - Kod nebodera na najviši je kat ugrađena masivna protuteža, koja funkcionira poput njihala. Ako se zgrada pod utjecajem potresa zanjiše, protuteža će je - zbog inercije - pokušati povući u suprotnom smjeru.

Iako danas raspolažemo detaljnim znanjem o zonama seizmičkih aktivnosti i prirodi potresa, ne možemo sa sigurnošću predvidjeti točno vrijeme ili jačinu potresa na određenom području. Zbog toga je najučinkovitija obrana na seizmički aktivnim područjima gradnja građevina otpornih na potres. Arhitektonsko oblikovanje zgrada, armatura i građevinski materijal zgrade od velike su važnosti kada je riječ o otpornosti na potres.

Zgrade otporne na potrese imaju pravilan tlocrt, nisko težište i manje prozore. Od velike važnosti su i čvrsti stropovi i armature u zidovima. Što se tiče građevinskog materijala, na potres su najotpornije laganije (čelične ili drvene) zgrade, jer su izgrađene od elastičnih materijala. Seizmička izolacija između temelja i konstrukcije omogućava povećanje stupnja otpornosti na potrese kod većih građevina.

Animacija

  • Afrička ploča
  • Euroazijska ploča
  • Arapska ploča
  • Indijska ploča
  • Sjevernoamerička ploča
  • Južnoamerička ploča
  • Tihooceanska ploča
  • Karipska ploča
  • Kokos ploča
  • Nazca ploča
  • Antarktička ploča
  • Australska ploča
  • Filipinska ploča
  • epicentar - Točka na Zemljinoj površini koja se nalazi neposredno iznad hipocentra.
  • hipocentar - Žarište ili fokus potresa, mjesto na kojem nastaje potres, gdje dolazi do trajne deformacije.
  • dubina žarišta - Udaljenost između hipocentra i epicentra.
  • seizmički (potresni) val
  • P-val - Prostorni val, širi se ispod površine Zemlje. Radi se o longitudinalnom valu, brzina mu je dva puta veća od one transverzalnog vala, te ga stoga instrumenti prije detektiraju.
  • S-val - Prostorni val, širi se ispod površine Zemlje. Radi se o transverzalnom valu, kretanje čestica okomito je na smjer kretanja vala (duž vertikalne ili hotizontalne ravnine). Brzina mu je upola manja od one longitudinalnog vala, zbog čega ga instrumenti kasnije detektiraju.
  • L-val - Površinski val, širi se na površini. Nastaje kao rezultat interferencije longitudinalnih i vodoravnih transverzalnih valova. Čestice se kreću u vodoravnoj ravnini okomito na smjer širenja vala. Amplituda kretanja čestica mnogo je veća od one kod prostornih valova, ali mu se dubina brzo smanjuje. Putuje većom brzinom nego drugi tip površinskih valova.
  • R-val - Površinski val, širi se na površini. Nastaje kao rezultat interferencije longitudinalnih i okomitih transverzalnih valova. Čestice se kreću u istom smjeru kao i sam val, u ravnini okomitoj na površinu. Amplituda kretanja čestica mnogo je veća od one kod prostornih valova, ali mu se dubina brzo smanjuje. Putuje manjom brzinom nego drugi tip površinskih valova.
  • prostorni valovi
  • površinski valovi
  • seizmograf
  • pisaljka
  • seizmogram - Grafički zapis koji je nastao pomoću seizmografa i koji bilježi gibanje tla u određenom vremenskom periodu.
  • opružna suspenzija
  • zgrada otporna na potres - - pravilan tlocrt - težište je nisko - maleni prozori
  • zgrada neotporna na potres - - nepravilan tlocrt - težište je visoko - veliki prozori
  • zgrada otporna na potres - - čvrst, masivan stropn- križno pojačanje
  • zgrada neotporna na potres - - krov s gredama - nema pojačanja
  • zgrada otporna na potres
  • zgrada neotporna na potres
  • zgrada lagane konstrukcije - Zgrade s laganom konstrukcijom grade se od fleksibilnih materijala (npr. čelik, drvo), zbog čega se mogu savijati.
  • zgrada masivne konstrukcije - Masivne građevine (npr. od opeke ili armiranog betona) izgrađene su od krutog, manje fleksibilnog materijala koji se pod utjecajem snažne sile lomi ili puca.
  • zgrada otporna na potres
  • zgrada neotporna na potres
  • između zgrade i temelja nalazi se seizmička izolacija - Za zaštitu zgrada od utjecaja seizmičkih valova upotrebljavaju se sustavi izolacije temelja. Ti sustavi sastoje se od čelika i gume.
  • jednostavno temeljenje nema seizmičke izolacije baze - Podrhtavanje tla prenosi se na zgrade, što na njima uzrokuje oštećenja.
  • protuteža za seizmičko prigušivanje - Kod nebodera na najviši je kat ugrađena masivna protuteža, koja funkcionira poput njihala. Ako se zgrada pod utjecajem potresa zanjiše, protuteža će je - zbog inercije - pokušati povući u suprotnom smjeru.
  • arhitektonsko oblikovanje
  • pojačanje zgrade
  • građevinski materijal
  • Seizmička izolacija

Naracija

Potres je kratkotrajno elastično gibanje Zemljine kore. U većini slučajeva potresi su tektonskog postanka, dakle nastaju uslijed pomicanja tektonskih ploča; javljaju se na rubnim dijelovima ploča. Najjači potresi posljedica su sudaranja dviju tektonskih ploča.

Tektonski potresi javljaju se kada se napetost između tektonskih ploča, koje se međusobno sudaraju, akumulira u toj mjeri da prevlada sposobnost deformacije ploča i njihovu fleksibilnost. Napetost se naglo oslobađa (ta se situacija može usporediti s puknućem štapa koji se prejako savija) i u obliku valova širi u svim smjerovima.

Točku na kojoj potres nastaje, i na kojoj dolazi do trajne deformacije, nazivamo žarištem ili hipocentrom potresa. Točka na površini Zemlje, koja se nalazi okomito u odnosu na hipocentar te stoga predstavlja i ujedno najbližu točku hipocentru na površini Zemlje, zove se epicentar. To je mjesto na kojem je potres najjače izražen i gdje je njegova razorna moć najizraženija. Udaljenost između hipocentra i epicentra naziva se dubinom žarišta potresa.

Energija oslobođena u žarištu (hipocentru) širi se u obliku valova. Budući da se ti valovi, koji dolaze iz unutrašnjosti Zemljine kore, šire u svim smjerovima, zovemo ih prostornim valovima.

Poznate su dvije vrste prostornih valova: longitudinalni i transverzalni valovi. Naziv su dobili prema smjeru kretanja čestica u odnosu na smjer širenja vala.

Brzina longitudinalnih valova veća je, zbog čega ih uređaju i prije registriraju. Stoga ih još nazivamo i P-valovima, odnosno primarnim valovima, dok poprečni valovi nose naziv S-valovi, odnosno sekundarni valovi.

Valovi koji se šire po površini Zemlje nazivaju se površinskim valovima i rezultat su interferencije P-valova i S-valova. Interferencijom P-valova i okomitih S-valova nastaju R-valovi ili Rayleigh-evi valovi, dok interferencijom P-valova i vodoravnih S-valova nastaju L-valovi ili Love-ovi valovi. Naziv su dobili po fizičarima koji su ih prvi opisali. Površinski valovi putuju manjom brzinom, no amplituda im je veća od amplitude prostornih valova; uzrokuju najveće štete.

Na Zemlji svakodnevno nastane nekoliko tisuća potresa. Većina od njih toliko su slabi da ih mogu detektirati samo uređaji. Ti uređaji zovu se seizmografi, a njihov zadatak je izmjeriti i zabilježiti pomake tla izazvane seizmičkim valovima uslijed potresa. Seizmograf se sastoji od kućišta koje je pričvršćeno za tlo, papira koji se nalazi na rotirajućem valjku pričvršćenom za bazu te igle (pisaljke) koja je pomoću opruge pričvršćena za okvir.

Jačina potresa može se izmjeriti pomoću Mercallijeve ljestvice. Ljestvica od 12 stupnjeva pokazuje stupanj razorne moći potresa na određenom mjestu.

Richterova ljestvica zasniva se na instrumentalnim mjerenjima. Ukazuje na ukupnu količinu energije koja je oslobođena za vrijeme potresa, odnosno magnitudu, koja se mjeri seizmometrom. Svaki stupanj Richterove ljestvice predstavlja 32 puta veću energiju od one prethodnog stupnja. Magnituda ne ovisi o učinku potresa na samoj površini Zemlje.

Iako danas raspolažemo detaljnim znanjem o zonama seizmičkih aktivnosti i prirodi potresa, ne možemo sa sigurnošću predvidjeti točno vrijeme ili jačinu potresa na određenom području. Zbog toga je najučinkovitija obrana na seizmički aktivnim područjima gradnja građevina otpornih na potres. Arhitektonsko oblikovanje zgrada, armatura i građevinski materijal zgrade od velike su važnosti kada je riječ o otpornosti na potres.

Povezani dodatci

Tektonske ploče

Tektonske ploče se pomiču neovisno jedna od druge.

Tsunami

Tsunamiji su izuzetno visoki valovi nemjerljive destuktivne moći.

Vulkanska aktivnost

Ova animacija prikazuje različite tipove erupcije vulkana.

Dopplerov efekt

Poznato je iskustvo da je ton izvora zvuka viši dok nam isti prilazi, a nizak dok se isti udaljava od nas.

Gejzir

Gejzir je termalni izvor na zemaljskoj površini koji povremeno izbacuje kipuću vodu i paru kao fontanu u zrak.

Hidrotermalni izvori u dubinama oceana

Blizu oceanskih hrptova nalaze se hidrotermalni izvori ili otvori iz kojih eruptira geotermalna, pregrijana voda.

Karakteristični parametri zvučnih valova

Naš animacija prikazuje najvažnije parametre valova, pomoću zvučnih valova.

Karta morskog dna

Na morskome dnu mogu se zapaziti rubovi litosfernih ploča.

Nabiranje (srednji stupanj)

Lateralna sila pritiska uzrokuje nabiranje stjenovitih slojeva. Na taj način nastaju nabrane planine.

Razvitak i djelovanje kompozitnih vulkana

Kompozitni vulkan se sastoji od slojeva očvrsnule lave, kamene krhotine i vulkanskog pepela.

Struktura Zemlje (srednji stupanj)

Unutrašnjost Zemlje se sastoji od više sferičnih slojeva.

Topografija Zemlje

Animacija prikazuje veće planine, ravnice, rijeke, jezera i pustinje Zemlje.

Tornado

Kratkotrajni, ali veoma snažni zračni vrtlozi ogromne razorne snage.

Vrste valova

Valovi imaju iznimno značajnu ulogu u više različitih područja našeg života.

Vruće točke

Vruće točke su mjesta na Zemljinoj kori, gdje magma često izbije na površinu, što uzrokuje vulkansku aktivnost.

Nabiranje (napredni stupanj)

Lateralna sila pritiska uzrokuje nabiranje stjenovitih slojeva. Na taj način nastaju nabrane planine.

Pomicanje kontinenata kroz geološku povijest Zemlje

Kontinenti su se kroz povijest neprestano pomicali, a taj proces traje i danas.

Rasjed (srednji stupanj)

Rasjed je pukotina u stijeni koja nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim smicanjem dijelova litosfernih ploča.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.