Panteon (Pariz, 18. stoljeće)

Panteon (Pariz, 18. stoljeće)

Najznačajnije neoklasicističko zdanje u Francuskoj, završeno 1790. godine, danas je počivalište francuskih velikana.

Likovna umjetnost

Ključne riječi

Panthéon, klasicističko, Klasicizam, francuski, grob, Szent Genoveva, spomenik, crkva, Pariz, arhitektura, zgrada, kupola, Francuska, XV. Louis, sufle, Mirabeau, Volter, Rousseau, Victor Hugo, Zola, Curie, Dumas, Foucault, Monge, Perrin, Monet, Pasteur, fasada, stil

Povezani dodatci

3D modeli

Crkva

Povijest Panteona

Kralj Luj XV. je 1757. godine dao izgraditi crkvu, budući da se 1744. godine zavjetovao da će, u slučaju da ozdravi od svoje bolesti, podići crkvu posvećenu Svetoj Genovevi, zaštitnici Pariza. Gradnju je vodio arhitekt Jacques-Germain Soufflot. Luj XV. nije dočekao svečano otvorenje, budući da je zgrada završena 1791. godine.

Revolucionari su crkvu pretvorili u mauzolej francuskih velikana. Napoleon Bonaparte kasnije je zdanje vratio Crkvi. Međutim, 1885. godine odlučeno je da zdanje postane posljednje počivalište za istaknute državljane, koji su zaslužili da budu pokopani na tom mjestu. Pročelje i danas krasi natpis: "Velikim ljudima, zahvalna domovina".

Honoré de Mirabeau i Voltaire prvi su pokopani na ovom mjestu 1791. godine. Kasnije su tu čast imali deseci drugih, između ostalog i Jean Jacques Rousseau, Victor Hugo, Émile Zola, Pierre i Marie Curie. 2002. godine, 132 godine poslije smrti, ovdje je ponovno pokopan Alexandre Dumas.

1851. godine francuski fizičar Leon Foucalt u Panteonu je izveo svoj znameniti pokus s njihalom, kojim je dokazao rotaciju Zemlje.

Presjek

Zdanje

Panteon je jedno od prvih remek-djela neoklasicističke arhitekture. Monumentalno zdanje projektirao je Jacques-Germain Soufflot. Arhitekta su nadahnule kolonade rimskog Panteona i katedrala svetoga Pavla u Londonu. U svoj nacrt uključio je i gotske strukturne elemente, čime je otvorio novo poglavlje u povijesti sakralne arhitekture.

Crkva ima tlocrt u obliku grčkoga križa dužine 110 m i širine 85 m. Ogromna kupola proteže se u visinu od 83 m.

2005. i 2006. godine tajna organizacija povjesničara i arhitekata, pod nazivom "Untergunther", potajice je popravila Panteonov prastari satni mehanizam.

Pročelje

Animacija

Naracija

Panteon je najveće neoklasicističko zdanje u Francuskoj. Izgrađeno je u pariškoj Latinskoj četvrti, poznatoj po prirodnim i društvenim znanostima.
Luj XV. dao je izgraditi crkvu posvećenu svetoj Genovevi, zaštitnici Pariza, nakon što je ozdravio od ozbiljne bolesti. S gradnjom se započelo 1757. godine pod vodstvom Jacquesa-Germaina Soufflota. Zbog financijskih problema zdanje je završeno tek za vrijeme vladavine Luja XVI., 1791. godine.

Nacrt zdanja inspiriran je kolonadama u Louvreu, kupolom katedrale sv. Pavla u Londonu te predvorjem s korintskim stupovima u rimskom Panteonu, kao i gotskim strukturnim elementima. Crkva ima tlocrt u obliku grčkoga križa dužine 110 m i širine 85 m. Ogromna kupola proteže se u visinu od 83 m.

Namjena zdanja često se mijenjala kroz stoljeća; Napoleon ga je vratio Crkvi, a 1885. godine postalo je posljednje počivalište za istaknute Francuze, kao što su planirali revolucionari. Pročelje i danas krasi natpis: "Velikim ljudima, zahvalna domovina".

Državnik Honoré de Mirabeau prvi je pokopan na ovome mjestu 1791. godine. Kasnije su deseci drugih primili istu čast, između ostalog i Jean Jacques Rousseau, Victor Hugo, Émile Zola, Pierre i Marie Curie. Alexandre Dumas ponovno je pokopan ovdje 2002. godine, 132 godine nakon svoje smrti.

Zdanje nije poznato samo po istaknutim Francuzima pokopanim unutar njegovih zidina. Francuski fizičar Leon Foucalt u Panteonu je 1851. godine izveo svoj slavni pokus s njihalom, čime je dokazao rotaciju Zemlje.

Povezani dodatci

Crkva sv. Ivana Kanea (Ohrid, 13. stoljeće)

Pravoslavna crkva smještena na slikovitoj litici, nazvana po apostolu Ivanu.

Gotička katedrala (Clermont-Ferrand, 15. stoljeće)

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Clermont-Ferrand jedan je od dragulja francuske gotičke arhitekture.

Luj XIV. (Kralj Sunce)

Francuski vladar apsolutizma koji se svrstava među europske monarhe s najduljom vladavinom.

Napoleonski ratovi

Napoleon I., francuski car koji je okruno sam sebe, bio je jedan od najgenijalnijih vojskovođa u povijesti.

Odjeća (Zapadna Europa, 18. stoljeće)

Odjeća odražava način života i kulturu nekog naroda, područja i vremena.

Osmanska arhitektura u Mađarskoj (17. stoljeće)

Ostaci osmanske arhitekture u Mađarskoj uključuju Gazi Kasim-pašinu džamiju u Pečuhu i minaret u Egeru.

Panteon (Rim, 2. stoljeće)

Panteon ili "Hram svih bogova" sagrađen je u vrijeme vladavine rimskog cara Hadrijana.

Povijesna topografija (naselja)

Pronađite značajna povijesna mjesta na slijepoj karti.

Taj Mahal (Agra)

Središte indijskog mauzolejskog kompleksa je bijeli mramorni grob koji je Džahan-šah izgradio za svoju voljenu ženu.

Bastilja (Pariz, 18. stoljeće)

Zatvor u Parizu je postao poznat u revoluciji 1789. godine.

Eiffelov toranj (Pariz, 1889)

Toranj od željezne mreže izgrađen povodom Svjetske izložbe 1889. godine postao je simbol francuske prijestolnice.

Giljotina

Naprava dizajnirana za humanije izvršavanje smrtne kazne od prethodnih načina ime je dobila po francuskom liječniku.

Napoleonov vojnik (19. stoljeće)

Suvremenici su Napoleonovu armiju smatrali nepobjedivom.

Slavoluk pobjede (Pariz, 1836)

Gradnja slavoluka pobjede dovršena je tek nakon pada Napoleona 1836. godine.

Aja Sofija (Istanbul)

Crkva Svete mudrosti, koja se ubraja među najpoznatije muzeje svijeta, najprije je bila vjersko središte Bizantskog, zatim Osmanskog Carstva.

Saborna džamija u Isfahanu (15. stoljeće)

Arhitektsko rješenje i dekoracija svrstavaju ovu džamiju među remek djela Islamske umjetnosti.

Added to your cart.