Osjetilni organi

Osjetilni organi

Organi koji primaju podražaje iz okoline ili tijela i prenose ih do mozga u obliku živčanih impulsa.

Biologija

Ključne riječi

osjetilni organ, osjetilni organi, percepcija, vizija, sluh, mirisanje, Osjet okusa, percepcija svjetla, opažanje zvuka, osjet dodira, uho, ravnoteža, slušni organ, organ za detekciju svjetla, nos, organ njuha, jezik, koža, ízlelőszerv, miris, ton, íz, oko, svjetlost, kiseo, slatko, slan, gorko, toplo, bol, hladno, tlak, vibracija, jeka, dodir, zjenica, stvaranje slike, vidni živac, mirozov, stanica štapića, puž, slušni živac, signal, olfaktorni živac, ízérző központ, slušni korteks, olfaktorni bulbus, vidna kora, moždana kora, podražaj, receptor, senzorni živac, talamus, hrana, nyál, živčani sustav, središnji živčani sustav, bilogija, čovjek

Povezani dodatci

3D modeli

Osjetilni organi

  • oko
  • uho
  • jezik
  • nos
  • koža

Osjetilni organi čovjeka su: oči, uši, nos, jezik i koža. Uz pomoć oka postaje uočljiv izgled vanjskog svijeta, uho služi za sluh, nos je osjetilni organ za njuh, a jezik za okus. Po koži osjetimo hladnoću, toplinu, bol i pritisak.

Oko

  • zjenica - Otvor u sredini šarenice koji svjetlo propušta do mrežnice, te regulira količinu svjetlosti koja ulazi u oko. Količina svjetlosti koja će ući u oko regulira se svjetlosnim refleksom zjenice. Pomoću glatkih mišića šarenice zjenica se pri jakom svjetlu sužava, a pri slabijem širi. Svjetlosni refleks zjenice je neuvjetovan refleks čiji se centar nalazi u mozgovnom deblu. Abnormalnosti refleksa zjenice upućuju na ozljedu mozgovnog debla.
  • centar za vid - Centar za vid smješten je u zatiljnom režnju kore velikog mozga.
  • vidni živac - Poznat je i pod nazivom II. mozgovni živac. Do mozga prenosi impulse stvorene u mrežnici.
  • optička kijazma - Mjesto gdje se djelomično križaju vidni živci. Impulsi s unutarnje strane svake mrežnice prenaze na suprotnu stranu mozga. Impulsi s vanjske strane mrežnica ostaju na istoj strani.
  • vanjski mišići oka - Prugasti mišići koji pokreću očne jabučice.
  • suzna žlijezda - Proizvode suze koje vlaže i čiste oči te igraju važnu ulogu u izražavanju nekih emocija.
  • mehanizam vida

Količina svjetlosti koja će ući u oko regulira se svjetlosnim refleksom zjenice. Pomoću glatkih mišića šarenice zjenica se pri jakom svjetlu sužava, a pri slabijem širi. Svjetlosni refleks zjenice je neuvjetovan refleks čiji se centar nalazi u mozgovnom deblu. Abnormalnosti refleksa zjenice upućuju na ozljedu mozgovnog debla. Očne jabučice pomiču se pomoću vanjskih mišića oka. Ti mišići su prugasti mišići koji su pod utjecajem naše volje.

Staklasto tijelo je dio oka koji najvećim dijelom ispunjava unutrašnjost očne jabučice. Na poprečnom presjeku oka vidimo tri glavna sloja. Vanjski sloj je bjeloočnica, čvrsti sloj građen od vezivnog tkiva koji se nastavlja na prozirnu rožnicu koja služi refrakciji svjetlosti.
Drugi sloj je žilnica koja sadrži krvne žile koje oku osiguravaju kisik i prehranu. Nastavlja se na zrakasto tijelo i šarenicu koji se nalaze na prednjem dijelu oka. Šarenica sadrži pigment kojim se određuje boja oka, a odgovorna je za svjetlosni refleks zjenice.

Glatki mišići zrakastog tijela mijenjaju oblik i položaj očne leće te na taj način omogućuju njenu akomodaciju. Leća i zrakasto tijelo spojeni su cilijarnim zonulama. Zrakasto tijelo proizvodi očnu vodicu koja ispunjava prostor između leće i rožnice. Ako se stvori prepreka u njenom dreniranju dolazi do povećanja tlaka, što uzrokuje glaukom. U težim slučajevima može doći do sljepoće.

Unutarnji sloj je mrežnica. Ovdje leća stvara obrnutu smanjenu sliku promatranog predmeta. Njezini receptori nazivaju se čunjićima i štapićima. Žuta pjega dio je mrežnice odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića. Slijepa pjega mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore. Impulsi koje proizvode receptori u mrežnici do mozga se preko živčanih vlakana prenose prenose vidnim živcem.

Uho

  • ušna školjka - Usmjeravaju zvučne valove prema vanjskom zvukovodu. Najvećim dijelom građene su od hrskavičnoga tkiva.
  • zvukovod - Kroz njega do bubnjića prolaze zvučni valovi. Koža slušnoga kanala proizvodi ušni vosak (cerumen) koji uho štiti od infekcija i ozljeda. Višak ušnog voska može ometati prolazak zvuka i time uzrokovati privremeni gubitak sluha.
  • srednje uho - Uključuje bubnjište i slušne koščice. Eustahijevom cijevi povezano je sa ždrijelom.
  • unutarnje uho - Ima ključnu ulogu u održavanju ravnoteže i sluhu.
  • kohlearni živac - VIII. moždani živac koji prenosi signale od pužnice u srednjem uhu do mozga. Također, ovaj živac prenosi informacije odgovorne za ravnotežu, a nazivamo ga još i vestibulnohohlearni (tremno-pužni) živac.
  • slušni put - Nastavak slušnog živca u mozgu. Njegovi aksoni kroz talamus prenose signale do slušne kore.
  • ozljeda vidnog korteksa - Regija moždane kore gdje se obrađuje zvuk. Nalazi se na sljepoočnom režnju. Njezina područja osjetljiva na zvuk pobuđuju se različitim visinama zvuka.
  • Eustahijeva cijev - Spaja nosnu šupljinu sa srednjim uhom. Omogućava izjednačavanje tlaka između srednjeg uha i okoline. Najčešće se otvara pri gutanju, a kada je trajno zatvoren tlak u srednjem uhu pada i u ušima se javlja osjećaj začepljenosti. Kada se tlak vanjskog zraka mijenja možemo čuti pucketanje: Eustahijeva cijev se otvara i zrak struji u bubnjište (ako je vanjski tlak zraka viši) ili iz bubnjišta (ako je vanjski tlak zrak niži).
  • mehanizam slušanja
  • osjećaj ravnoteže

Zvuk je mehanički val frekvencija od 20 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho. Ovaj raspon postaje manji zbog starenja i izloženosti buci.

Zvučni valovi u unutarnjem uhu stvaraju signale koji se kohlearnim živcem i slušnim putem prenose do slušne kore. Osjet zvuka stvara se u slušnoj kori.

Ušne školjke zvučne valove usmjeravaju prema vanjskom zvukovodu. Zvučni se valovi vanjskim zvukovodom prenose do bubnjića i izazivaju njegovo titranje. Titranje bubnjića se do pužnice prenosi pomoću slušnih koščica: čekića, nakovanja i stremena.

Baza stremena savršeno pristaje ovalnom prozorčiću pužnice. Bazilarna membrana nalazi se u pužnici. Proteže se do vrha pužnice, a zatim se vraća u istom smjeru i nastavlja u Reissnerovu membranu. Membrane pužnicu dijele na tri prostora: scala media (kohlearni duktus), scala vestibuli i scala tympani.

Pužnica je ispunjena tekućinom koja se pomiče titranjem stremena. Zvukovi viših frekvencija uzrokuju i vibriranje viših frekvencija u tekućini, koje su apsorbirane u početnom dijelu membrane. Vibracije nižih frekvencija izazvane dubokim zvukovima ulaze u pužnicu i apsorbiraju se u blizini njezinog vrhu. Kada se vibracija apsorbira stvara se električni signal koji se prenosi u mozak. Visina zvuka kodira se na mjestu apsorpcije: to nazivamo tonotopskom mapom.

Električni signali generiraju se u Cortijevom slušnom organu. Vibracije koje se šire unutar pužnice pomiču tektorijalnu membranu i savijaju stanice s dlačicama koje se nalaze na bazalnoj membrani, pritom generirajući signale u stanicama. Cortijev slušni organ pretvara vibracije u električne signale koji se do mozga prenose kohlearnim živcem, a zatim slušnim putem do slušnog korteksa. Napokon, osjet zvuka stvara se u kori velikog mozga.

Nos

  • njušna lukovica - Živčani impulsi iz mirisnih receptora putuju živčanim vlaknima i završavaju na neuronima koji su u njemu smješteni.
  • rešetkasta ploča - Tanak i rupičasti dio rešetnice gdje njušni živac (I. moždani živac) prelazi epitel nosne sluznice i dolazi do njušne lukovice.
  • nosna kost
  • nepce
  • otvor Eustahijeve cijevi - Spaja nosnu šupljinu sa srednjim uhom te izjednačava tlak između srednjeg uha i atmosfere.
  • Percepcija mirisa

Mnoge čestice u zraku mogu pobuditi receptore njuha koji se nalaze u nosu, uspostavljajući osjet njuha u kori velikoga mozga. Osjet njuha igra važnu ulogu pri odabiru hrane sigurne za jelo, prepoznavanju mirisa drugih životinja - i zbog toga u društvenim odnosima. Ljudi i primati u usporedbi sa ostalim sisavcima imaju slabiji osjet njuha. Unatoč tomu, čovjek može razlikovati tisuće mirisa.

Izbočeni dio nosa podržava nosna kost i za nju spojena hrskavica. Nosnu šupljinu od usne šupljina odvoja nepce, a sa srednjim uhom povezuje je Eustahijeva cijev. Eustahijeva cijev izjednačava tlak između srednjeg uha i atmosfere. Nosna je šupljina na vrhu omeđena rešetkastom pločom, tankim rupičastim dijelom rešetnice. Rešetnica je mjesto gdje njušni živac (I. moždani živac) prelazi epitel nosne sluznice i dolazi do njušne lukovice.

Jezik

  • jezik - Ima važnu ulogu u oblikovanju bolusa, gutanju, govoru i okusu. Na njemu se nalaze okusne bradavice koje sadrže okusne receptore (okusne pupoljke koje nalazimo na nepcu i ždrijelu).
  • centar za okus - Impulsi proizvedeni u receptorima za okus prekapčaju se u talamusu te zatim dolaze do ovoga područja mozga.
  • Okusni sustav
  • senzorni živac - Ovaj organ prenosi impuls sa jezika do mozga.
  • okusne bradavice - Sitne izbočine na površini jezika na kojima se nalaze okusne bradavice. Okusne bradavice sadrže recepcijske stanice odgovorne za osjet okusa.

Osjet okusa važan je pri odabiru hrane, odnosno u otkrivanju i izbjegavanju opasnih, otrovnih tvari. Na jeziku se nalaze receptori za osjet okusa koji su osjetljivi na različite kemijske tvari, od kojih svaka proizvodi različiti okusni doživljaj. Impulsi koje stvaraju receptori za osjet okusa u mozak dolaze VII., IX. i X. moždanim živcem, prekapčaju se u talamusu i stižu u centar za okus kore velikoga mozga.

Koža

  • pousmina - Njena dva glavna sloja su vanjski rožnati sloj i živi sloj pousmine. Donji sloj živog sloja pousmine sadržava matične stanice koje se stalno dijele i stvaraju nove epitelne stanice. Nove epitelne stanice guraju stare prema površini. Stare epitelne stanice u međuvremenu prolaze kroz apoptozu (proces programirane smrti stanice) te se u njima nakuplja keratin. Mrtve epitelne stanice ispunjene keratinom stvaraju keratozni sloj koji ima zaštitnu ulogu i čija debljina ovisi o mjestu gdje se nalazi u tijelu. Pousmina ne sadržava krvne žile, hranjive tvari difuzijom prima preko krvnih žila usmine. Nema živčanih završetka osim slobodnih živčanih završetaka koji otkrivaju bol.
  • usmina - Građen je većinom od vlaknastoga vezivnoga tkiva i sadržava receptore i krvne žile. Krvne žile indirektno (difuzijom) osiguravaju hranjive tvari potrebne pousmini. Grebeni povećavaju površinu između pousmin i usmine, čime se jača njihov spoj i povećava izmjena hranjivih tvai.
  • potkožni sloj - Građen je većinom od masnoga tkiva. Mast ima važnu ulogu u mehaničkoj zaštiti, toplinskoj izolaciji te skladištenju hranjivih tvari i vitamina koji su topljivi u mastima (A, D, E i K).
  • receptori - Postoje različite vrste koje su osjetljive na različite podražaje (toplinu, hladnoću, bol, pritisak, vibraciju).
  • živac - Koža je puna živčanih završetaka koji su važni za osjet dodira, topline i boli.
  • kožni osjeti

Koža koja pokriva vanjsku površinu ljudskog tijela najveći je organ u tijelu, a čini oko 15-20% tjelesne mase. Postoji nekoliko receptora u njegovim slojevima, koji primaju mehaničke, toplinske i kemijske podražaje iz vanjskog svijeta.
Raspodjela receptora nije podjednaka u cijelom tijelu. Na primjer, na vrhu prsta postoji mnogo receptora koji su odgovorni za fine dodire, dok koža stopala sadrži veliki broj receptora za jaki pritisak.
Impulsi nastali u receptorima kože prolazi senzornim živcima do moždanog debla ili leđne moždine. Informacije s kože na kraju prelaze u osjetilni korteks velikog mozga.

Animacija

Naracija

Osjetilni organi čovjeka su: oči, uši, nos, jezik i koža. Uz pomoć oka postaje uočljiv izgled vanjskog svijeta, uho služi za sluh, nos je osjetilni organ za njuh, a jezik za okus. Po koži osjetimo hladnoću, toplinu, bol i pritisak.

Naše dvije očne jabučice nalaze se u koštanim šupljinama. Štite ih očni kapci, suzne žlijezde i konjuktiva. Svjetlost putuje kroz prozirnim slojevima sve do najdubljeg sloja oka, mrežnice. Pod utjecajem svjetlosti u mrežnice nastaju impulsi koji se kroz vidnog živca prenose u centar za vid kore velikog mozga.

Vanjsko, srednje i unutarnje uho igraju podjednako važnu ulogu u percepciji zvukova. Ušna školjka nam pomaže u određivanju smjera i prijenosa zvuka. Zvuk prolazi vanjskim ušnim kanalom do srednjeg uha gdje izaziva vibraciju slušnih košćica. Vibracija zvuka naposljetku dopire do unutarnjeg uha i stvara električnu stimulaciju u receptorima na bazilarnoj membrani koštane pužnice. Ove impulse slušni živci prenose do slušnog korteksa. Za osjećaj ravnoteže je odgovorno unutarnje uho. Receptori polukružnih kanala unutarnjeg uha percipiraju položaj i pokret glave.

Tijekom detekcije mirisa čestice u zraku ulaze u nosnu šupljinu i stimuliraju receptore epitela nosne sluznice koji se nalaze u njoj. Različiti receptori su osjetljivi na različite mirise. Impulsi koji se stvaraju u receptorima ulaze u njušnu lukovicu, a potom se preko vlakana njušnog puta prenose do kore velikoga mozga.

Receptori okusa na površini jezika i na sluznici usne šupljine osjete i ukuse tvari hrane i pretvaraju ih u impulse. Površina jezika je prekriven okusnim bradavicama, koje su okružene jarkom punim sline. Tvari se otapaju u ovoj slini i tako difuzno djeluju na receptore okusa. Impulsi koje stvaraju receptori za osjet okusa u mozak dolaze VII., IX. i X. moždanim živcem u centar za okus kore velikoga mozga.

Koža koja pokriva vanjsku površinu ljudskog tijela najveći je organ u tijelu, a čini oko 15-20% tjelesne mase. Postoji nekoliko receptora u njegovim slojevima, koji primaju mehaničke, toplinske i kemijske podražaje iz vanjskog svijeta.
Raspodjela receptora nije podjednaka u cijelom tijelu. Na primjer, na vrhu prsta postoji mnogo receptora koji su odgovorni za fine dodire, dok koža stopala sadrži veliki broj receptora za jaki pritisak.
Impulsi nastali u receptorima kože prolazi senzornim živcima do moždanog debla ili leđne moždine. Informacije s kože na kraju prelaze u osjetilni korteks velikog mozga.

Povezani dodatci

Nos, osjetilo njuha

Kada su pobuđeni mirisima receptori njuha stvaraju električne impulse.

Oko

Oko je važan osjetilni organ koji služi pretvaranju svjetlosti u živčane impulse.

Okusni sustav

Receptori za okus pretvaraju kemijske podražaje u električne impulsa.

Ravnoteža

Unutarnje uho omogućava osjet položaja glave i pokreta.

Slojevi kože i kožni osjeti

Koža je vanjski pokrov našega tijela koji je građen od tri sloja: pousmine, usmine i potkožnoga tkiva.

Uho i proces slušanja

Uši pretvaraju zvučne valove u živčane impulse koji se šalju u mozak.

Ljudski mozak

Glavni dijelovi mozga su moždano deblo, međumozak, veliki mozak i mali mozak.

Ljudsko tijelo (žensko)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Ljudsko tijelo (muško)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Ljudsko tijelo - za mlađi naraštaj

Animacija primijenjena za mlađe naraštaje prikazuje glavne organe ljudskog tijela.

Prenatalni razvoj

Animacija prikazuje razvoj ljudskog zametka.

Added to your cart.