Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi

Napoleon I., francuski car koji je okruno sam sebe, bio je jedan od najgenijalnijih vojskovođa u povijesti.

Povijest

Ključne riječi

Napoleon, Napoleonski ratovi, rat, Bonaparte, vojna povijest, bitka, Francuska, vojna kampanja, car, general, osvajanje, suvremena povijest, Europa, carstvo, strategija, atlas, zemlje

Povezani dodatci

Pitanja

  • Koji je bio najčudniji trenutak ceremonije Napoleonove krunidbe?
  • Kako se zvao zakonik uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona?
  • Koja je bila najranija bitka?
  • Koje je godine Napoleon postao car Francuske?
  • Na koji je otok prognan Napoleon poslije poraza 1813. godine?
  • Na koji je otok prognan Napoleon poslije poraza 1815. godine?
  • Protiv koje države Napoleon NIJE ratovao?
  • Gdje je Napoleon postigao svoje prve značajne vojne uspjehe?
  • U kojoj je bitci izgubio život legendarni admiral Nelson?
  • Gdje je umro Napoleon I.?
  • Na kojem je otoku rođen Napoleon Bonaparte?
  • Koje je godine umro Napoleon I.?
  • Koje je nacionalnosti bio Napoleon Bonaparte?
  • Koji NIJE bio razlog neuspjeha Napoleonovog pohoda na Rusiju?
  • Koji je vojni zapovjednik bio najveći suparnik Napoleona I.?
  • Koji vojni zapovjednik NIJE bio suparnik Napoleona I.?
  • Kako je glasilo ime Napoleonove legendarne armije između 1805. i 1815. godine?
  • Kada je Napoleon Bonaparte rođen?
  • U kojem je razdoblju Napoleon vladao kao francuski car?
  • Koja država nije zavisila od Francuske za vrijeme vladavine Napoleona I.?
  • Koja je država zavisila od Francuske za vrijeme vladavine Napoleona I.?
  • Koju funkciju NIJE obnašao Napoleon Bonaparte?
  • Koji NIJE nadimak Napoleona Bonapartea?
  • Koji je nadimak Napoleona Bonapartea?
  • Koja je bitka dobila ima „Bitka naroda”?
  • Koja je bitka dobila ime „trocarska bitka"?
  • U kojoj je bitci Napoleon pretrpio poraz?
  • U kojoj je bitci Napoleon pretrpio poraz?
  • U kojoj je bitci Napoleon izborio pobjedu?
  • U kojoj je bitci Napoleon izborio pobjedu?
  • Koja je bitka bila prva po redu?
  • Koja je bitka bila poslednja po redu?

3D modeli

Države Europe

  • Velika Britanija
  • Kr. Portugal
  • Kraljevina Španjolska
  • Francusko Carstvo
  • Kr. Danska
  • Kr. Švedska
  • Kr. Pruska
  • Varšavsko Vojvodstvo
  • Kraljevina Bavarska
  • Austrijsko carstvo
  • Kr. Italija
  • Napuljsko Kraljevstvo
  • Rusko carstvo
  • Osmansko carstvo
  • Egipat
  • Kraljevina Mađarska

Napoleon Bonaparte je bio jedan od najgenijalnijih vojskovođa u povijesti. U svojstvu generala i cara potpuno je prekrojio kartu Europe. Nakon što se 1804. godine proglasio carem, uspješnim vojnim osvajanjima je dodatno proširio teritoriju Francuske. Osim što je vladao područjima koja su stvarno pripadali Francuskom Carstvu, on je upravljao i satelitskim državama koje su, iako formalno nezavisne, praktično bile podređene Francuskoj. Na čelo ovih satelitskih država je postavio svoje povjerljive maršale, te rođake. (Na primjer, brata Louisa je proglasio kraljem Nizozemske.) Na takav način je nastalo Prvo Francusko Carstvo (Empire Français). Veličina teritorije „Velikog Carstva” je iznosila oko 2,1 milijuna km² (podatak iz 1813. godine) a broj stanovnika je iznosilo oko 44 milijuna ljudi (podatak iz 1812. godine). Napoleonov bivši ministar vanjskih poslova, Talleyrand je 1808. godine rekao ruskom caru Aleksandru I.: „Rajna, Alpe, Pirineji: to su osvajanja Francuske – ono što je iznad njih, osvojio je car i Francuskoj je nepotrebno.”

Vojni pohodi

  • Pohod na Italiju
  • Pohod na Egipat
  • Pohod na Srednju Europu
  • Pohod na Rusiju
  • Pirinejski rat
  • „Stotinu dana”

„Napoleonski ratovi“ obuhvaća seriju sukoba u razdoblju između 1799. i 1815. godine (od Napoleonovog stupanja na vlast, pa sve do njegovog konačnog pada). Po drugim pristupima, početak ovih ratova bio je 1803. (početak englesko-francuskog rata) ili 1804. godine (kada se Napoleon proglasio francuskim carem). Mada se većina ove serije sukoba odigrala u Europi, ista se naziva i „Svjetskim ratom 19. stoljeća”, kako su ovi konflikti obuhvatili i Sjevernu Afriku, neke dijelove Azije, te Atlantski ocean. Sudionici u borbama su bili Francuska i njeni aktualni saveznici sa jedne strane i povremene koalicije europskih država sa druge strane. Podjela ove serije sukoba, proširujući ju i na godine prije 1799. godine, se uobičajeno radi na osnovu ovih koalicijskih promjena.

Rat prve koalicije (1792. – 1797., ili 1793. – 1797.)
Rat druge koalicije (1798. – 1802., ili 1800. – 1804.)
Rat treće koalicije (1803. – 1805., ili 1805.)
Rat četvrte koalicije (1806. – 1807.)
Rat pete koalicije (1809.)
Rat šeste koalicije (1813. – 1814.)
Rat sedme koalicije (1815.)

Serija sukoba je okončana padom cara i osnutkom Svete alijanse. Napoleonski ratovi su imali snažan utjecaj na povijest Europe i svijeta. Pokrenuli su naime takve procese koji su čak i na desetljeća poslije 1815. godine ostavili svoj trag.

Napoleonski ratovi

  • Velika Britanija
  • Kr. Portugal
  • Kraljevina Španjolska
  • Francusko Carstvo
  • Kr. Danska
  • Kr. Švedska
  • Kr. Pruska
  • Varšavsko Vojvodstvo
  • Kraljevina Bavarska
  • Austrijsko carstvo
  • Kr. Italija
  • Napuljsko Kraljevstvo
  • Rusko carstvo
  • Osmansko carstvo
  • Egipat
  • Kraljevina Mađarska

Armija Napoleona I. je od 1805. godine sve do njegovog pada (1815.) nosila naziv Grande Armée (Velika armija). Vrijednost i disciplina („Valeur et Discipline”) su bila glavna načela ove vojske koja se borila pod bojama francuske trobojnice (plave, bijele i crvene). Armija je bila najbrojnija neposredno prije početka rata protiv Rusije 1812. godine. U njenom sastavu je tada bilo oko 680 tisuća vojnika (od kojih oko 550 tisuća Francuza). Pripadnici mnogih naroda su se borili u njenim redovima, čineći je jako šarolikom. U početku je Grande Armée genijalnim strategom i pod vodstvom dobro obučenih generala osvajala bitku za bitkom, gradeći mit o nepobjedivosti francuske vojske. Sljedeći klasičnu vojnu podjelu, francuska armija je bila podijeljena na pješaštvo, konjicu i topništvo. (Brojne bitke Napoleon je osvojio sa svojom teškom konjicom, iako je i topništvo imalo značajnu borbenu ulogu.) Unutar armije su imali istaknuto mjesto Carska garda (Garde Impériale) i strane trupe. Naravno, vojska je imala i odgovarajuću inženjersku, logističku, komunikacijsku i medicinsku podršku.

Napoleon Bonaparte

Napoleon Bonaparte rodio se 1769. u korzikanskom gradu Ajacciju. Još nije ni 10 godina navršio kada je dospio u Francusku, gdje se pet godina školovao u vojnim školama (bio je odličan učenik). 1784. godine je prešao u Pariz, na vojnu akademiju, gdje je 1785. položio časnički ispit. Mladi poručnik je stupio na dužnost 1786. godine. Do izbijanja revolucije je služio po stalnim vojnim posadama, neprekidno se obrazujući. Konstantno je napredovao na vojnoj rang-ljestvici. Prvi značajan uspjeh je postigao kao satnik 1793. godine, pri oslobađanju Toulona. Tada je unapređen u brigadnog generala. Poznat kao „general revolucije”, Napoleon postaje sve utjecajniji. Napoleon se oženio 1796. godine Joséphinom de Beauharnais, a par dana kasnije su ga imenovan zapovjednikom francuske talijanske armije. „Mali kaplar” kako su ga zvali njegovi vojnici je krenuo ka povijesnoj besmrtnosti. Na vojnim poljima je nizao uspjeh za uspjehom, a njegova je popularnost neprekidno rasla. Nakon državnog udara 1799. godine je postao prvi konzul, uspostavljajući praktično vojnu diktaturu u Francuskoj, od 1802. godine imajući čin doživotnog konzula. 1804. godine proglasili su carstvo, a Napoleon je u prisustvu pape Pija VII. sam sebe okrunio za francuskoga cara. Nastavio je osvajanja, a vrhunac vladavine je postigao 1810. godine. Sa željom osnivanja dinastije razveo se od Joséphine i oženio je Mariju Lujzu, kćer austrijskog cara Franje I.. Napoleon I. je prvi veći gubitak doživio porazom u pohodu na Rusiju 1812. godine, čime se pokazalo da njegova vojska, ipak, nije nepobjediva. Nakon ozbiljnog poraza u „Bitci naroda” Napoleon je prognan na Elbu, ali kako se nije mogao pomiriti sa gubitkom moći, za manje od godinu dana se vratio u Francusku. Međutim, „Stotinu dana” je završen ponovnim velikim vojnim porazom kod Waterlooa. Tada su ga već lišili zvanja cara i ponovo su ga prognali da daleki otok Svetu Helenu, u središnjem dijelu Atlantskog oceana. Odavde više nije bilo povratka za „ljudoždera”. „Čudovište s Korzike” je umro na otoku 1821. godine, a uzrok njegove smrti je do danas predmet rasprava.

Animacija

  • Velika Britanija
  • Kr. Portugal
  • Kraljevina Španjolska
  • Francusko Carstvo
  • Kr. Danska
  • Kr. Švedska
  • Kr. Pruska
  • Varšavsko Vojvodstvo
  • Kraljevina Bavarska
  • Austrijsko carstvo
  • Kr. Italija
  • Napuljsko Kraljevstvo
  • Rusko carstvo
  • Osmansko carstvo
  • Egipat
  • Kraljevina Mađarska
  • Ulm
  • Austerlitz
  • Jena i Auerstädt
  • Berlin
  • Varšava
  • Eylau
  • Friedland
  • Beč
  • Wagram
  • Dresden
  • Leipzig
  • Smolensk
  • Borodino
  • Moskva
  • Gibraltar
  • Trafalgar
  • Vitoria-Gasteiz
  • Burgos
  • Zaragoza
  • Madrid
  • La Coruña
  • Lisabon
  • Valencia
  • Barcelona
  • Bailén
  • Elba
  • Pariz
  • Waterloo
  • Pohod na Italiju
  • Pohod na Egipat
  • Pohod na Srednju Europu
  • Pohod na Rusiju
  • Pirinejski rat
  • „Stotinu dana”

Kontinentalna blokada

  • Velika Britanija
  • Kr. Portugal
  • Kraljevina Španjolska
  • Francusko Carstvo
  • Kr. Danska
  • Kr. Švedska
  • Kr. Pruska
  • Varšavsko Vojvodstvo
  • Kraljevina Bavarska
  • Austrijsko carstvo
  • Kr. Italija
  • Napuljsko Kraljevstvo
  • Rusko carstvo
  • Osmansko carstvo
  • Egipat
  • Kraljevina Mađarska

Napoleon je 21. studenog 1806. godine objavio kontinentalnu blokadu kako bi bacio na koljena Veliku Britaniju, gotovo „nedostižnog” rivala na vojnom polju. Dekret izdan u Berlinu je začet u duhu gospodarske blokade Velike Britanije. Istovremeno je bio odgovor na britansku blokadu sjeverno francuskih morskih obala. Napoleonov cilj je bio isključenje rivala iz kontinentalne trgovine. Car je dekretom zabranio pristajanje britanskih, odnosno neutralnih brodova iz britanskih luka u francuske savezničke (Nizozemska, Španjolska, itd.) luke. Osim toga je svu robu britanskog porijekla zaplijenjenu na europskom kontinentu proglasio slobodnim plijenom. Prusija, Danska, Švedska i Rusija su također bile prisiljene da se pridruže blokadi koja je međutim imala negativne utjecaje ne samo na gospodarstvo Velike Britanije, nego i europskih država. (Velika Britanija je bila manje pogođena blokadom nego europske države.) Još k tomu, na utjecaj gospodarske krize 1810-ih godina car je pooštrio blokadu, i s time su napetosti povećane. Rusija je prva prekršila nametnuta pravila blokade, na takav način stvoreći razlog za francuski napad. Istovremenom sa slabljenjem Napoleonove vladavine, dotične države su uzastopce prekinule blokadu (većinom 1814. godine). Višegodišnja kontinentalna blokada je imala i pozitivne posljedice, od kojih je jedna od najvažnijih bila ta, da su europska gospodarstva lišena kolonijalnih roba bila primorana na razvijanje nekih novih industrijskih grana.

Naracija

Napoleon Bonaparte je bio jedan od najgenijalnijih vojskovođa u povijesti. U svojstvu generala i cara potpuno je prekrojio kartu Europe. Nakon što se 1804. godine proglasio carem, uspješnim vojnim osvajanjima je dodatno proširio teritoriju Francuske. Osim što je vladao područjima koja su stvarno pripadali Francuskom Carstvu, on je upravljao i satelitskim državama koje su, iako formalno nezavisne, praktično bile podređene Francuskoj. „Napoleonski ratovi“ obuhvaća seriju sukoba u razdoblju između 1799. i 1815. godine (od Napoleonovog stupanja na vlast, pa sve do njegovog konačnog pada). Po drugim pristupima, početak ovih ratova bio je 1803. (početak englesko-francuskog rata) ili 1804. godine (kada se Napoleon proglasio francuskim carem). Mada se većina ove serije sukoba odigrala u Europi, ista se naziva i „Svjetskim ratom 19. stoljeća”, kako su ovi konflikti obuhvatili i Sjevernu Afriku, neke dijelove Azije, te Atlantski ocean. Sudionici u borbama su bili Francuska i njeni aktualni saveznici sa jedne strane i povremene koalicije europskih država sa druge strane. U početku je Grande Armée osvajala bitku za bitkom, gradeći mit o nepobjedivosti francuske vojske i cara. Napoleon je vrhunac vladavine postigao 1810. godine. Napoleon I. je prvi veći gubitak doživio porazom u pohodu na Rusiju 1812. godine, čime se pokazalo da njegova vojska, ipak, nije nepobjediva. Nakon ozbiljnog poraza u „Bitci naroda” Napoleon je prognan na Elbu. Kako se nije mogao pomiriti sa gubitkom moći, za manje od godinu dana se vratio u Francusku. Međutim, „Stotinu dana” je završen ponovnim velikim vojnim porazom kod Waterlooa. Odlučujući francuski poraz je značio konačni pad Napoleona. Lišili su ga zvanja cara i ponovo su ga prognali da daleki otok Svetu Helenu koji je bio britanskim protektoratom. Serija sukoba je okončana padom cara i osnutkom Svete alijanse. Napoleonski ratovi su imali snažan utjecaj na povijest Europe i svijeta.

Povezani dodatci

Bitka kod Trafalgara (1805)

U bitki za vreme Napoleonovih ratova je engleska flota predvođena admiralom Nelsonom pobjedila francusko-španjolsku mornaricu.

Napoleonov vojnik (19. stoljeće)

Suvremenici su Napoleonovu armiju smatrali nepobjedivom.

Slavoluk pobjede (Pariz, 1836)

Gradnja slavoluka pobjede dovršena je tek nakon pada Napoleona 1836. godine.

Dvorac Mir (17. stoljeće)

Kompleks dvorca Mir, smješten u gradu Miru u Bjelorusiji, izgrađen je u gotičko-renesansnom stilu.

Povijesna topografija (bitke - svjetska povijest)

Na nijemoj karti smjestite lokacije značajnih bitki svjetske povijesti.

Bastilja (Pariz, 18. stoljeće)

Zatvor u Parizu je postao poznat u revoluciji 1789. godine.

Brodski top (17. stoljeće)

Nakon kopnenih uspjeha topovima su se počeli služiti i u pomorskim bitkama.

Engleski ratni brod (18. stoljeće)

Englezi su bili najbolji na svijetu u izgradnji ratnih brodova-jedrenjaka u 17-19. stoljeću.

Funkcioniranje topova (18. stoljeće)

Važan predstavnik arsenala vatrenih oružja u novom stoljeću je bio top, koji se mogao koristiti i na kopnu i na vodi.

Giljotina

Naprava dizajnirana za humanije izvršavanje smrtne kazne od prethodnih načina ime je dobila po francuskom liječniku.

Moderna carstva

Tijekom povijesti iosnovana su (i propala) brojna legendarna carstva.

Panteon (Pariz, 18. stoljeće)

Najznačajnije neoklasicističko zdanje u Francuskoj, završeno 1790. godine, danas je počivalište francuskih velikana.

Makedonija (Makedonsko Carstvo)

Legendarni vladar i vojskovođa, Aleksandar Veliki, osnovao je ogromno carstvo.

Added to your cart.