Moderna carstva

Moderna carstva

Tijekom povijesti iosnovana su (i propala) brojna legendarna carstva.

Povijest

Ključne riječi

Carstvo Inka, Astečko carstvo, Španjolska, Osmansko Carstvo, Rusija, Britansko Carstvo, huayna cápac, Cusco, Tenochtitlan, suvremena povijest, carstvo, Madrid, Konstantinopol, Sankt Petersburg, London, Sulejman I, Nikola II, Viktorija, država, države, granica, povijest, osvajanje, kolonija, kolonizacija, colonizator, glavni grad, velika sila, zemljovid, poznavanje zemljovida, slijepa karta, globus

Povezani dodatci

3D modeli

Moderna carstva

Carstvo je u političkom smislu takva rasprostranjena država (ili državna formacija), koja obuhvaća više etničkih skupina i zemalja. Etnički i kulturalno je obično izvanredno mnogostrana.

Legendarna carstva su u povijesti gotovo bez iznimka nastala osvajanjem (vojnom snagom) ili gospodarsko-političkom prisilom.
Njihova je druga zajednička značajka da je sa njima upravljala jaka centralna vlast.

Carstvo Inka (16. st.)

U 14. stoljeću, Južnoamerička država saveza plemena Inka se sastojala samo od gradića Cuzco i njene okolice. Zahvaljujući osvajanjima u 15. stoljeću, njena teritorija je ogromno porasla: najveća rasprostranjenost carstva Inka od sjevera do juga je bila oko 4.000 km, a od istoka do zapada 800 km.
Najveće carstvo pretkolumbovske Amerike je maksimalnu rasprostranjenost dostigla na prijelazu 15./16. st. za vrijeme vladavine Huayna Capaca.

Međutim unutarnja borba za nasljeđivanje i dolazak španjolskih osvajača (Francisco Pizarro) su srušili imperiju.

Aztečko Carstvo (16. st.)

Nakon što su osvojili Tolteke, Azteci su se uputili u Meksičku dolinu. Tenochtitlan je postao njihovim glavnim gradom u 14. stoljeću. Zahvaljujući osvajanjima teritorija vojne države je neprestano rasla.
1428. godine su tri grad-države (Tenochtitlan, Texcoco, Tlacopan) sklopile savezništvo, što je praktično značilo osnivanje Astečkog Carstva. Carstvo koje se prostirao od Atlantskog oceana do Tihog oceana, svoju najveću teritorijalnu ekspanziju je doživjelo za vrijeme vladavine Moctezume II.

Dolaskom španjolskih osvajača Hernána Cortésa 1519. godine, carstvo je uništeno a njegov je glavni grad razoren.

Španjolsko Carstvo (16. st.)

Španjolsku su krajem 15. stoljeća ujedinili Ferdinand II. Aragonski i Izabela I. Kastilijska. U sljedećem stoljeću su osvojili mnoštvo prekooceanskih teritorija, rivalizirajući s Portugalom. Nastalo carstvo je postala prva svjetska imperija u povijesti. Njeno zlatno doba je bilo u 16.-17. stoljeću, za vrijeme vladavine španjolskih Habsburgovaca. Po popularnoj izreci, nad ovim golemim imperiju sunce nikad nije zalazilo.

Carstvo koje je postiglo svoj vrhunac vladanjem Karla I. (kao rimsko-njemački car Karlo V.) je počeo svoje lagano ali postupno propadanje uslijed gospodarskih i političkih razloga.

Osmansko Carstvo (17. st.)

Osmansko je Carstvo rođeno oko 1300. godine zahvaljujući osvajanjima prvog cara, Osmana I. po kojem je nazvan i imperij. Širenje države koja je kontinuirano osvajala je dovelo i do pada Bizantskog Carstva (1453: Osvajanje Carigrada). Carstvo je svoj vrhunac postigao sredinom 16. stoljeća za vrijeme vladavine Sulejmana I.

Međutim već i tada, u zlatnom razdoblju Osmanlija su bile vidljivi oni vanjski i unutarnji problemi koji su doveli do laganog opadanja i krajnjeg pada "bolesnog čovjeka Europe".

Rusko Carstvo (1914)

Naziv Rusko Carstvo potječe od samog cara Petra I. Velikog koji je sam sebe nazvao imperatorom i koji je želio modernizirati svoju zemlju.
Vladar je godine 1703. utemeljio novu prijestolnicu koju je nazvao po apostolu Petru.
Zlatno doba carstva je bilo za vrijeme vladavine Katarine II. Velike koja je pripojila značajna područja već i onako ogromnoj zemlji.
Rusko Carstvo je svoju najveću teritorijalnu rasprostranjenost postiglo u drugoj polovici 19. stoljeća. Na skoro 23 milijuna km² je živjelo više od 100 narodnosnih skupina.

Polagani pad carstva je počeo već sredinom 19. stoljeća. Na kraj priče su točku stavili Ruska revolucija 1917. i proglašenje republike.

Britansko Carstvo (1914)

Iako se Engleska zakašnjelo uključila u kolonizaciju, činila je to velikim elanom. Britansko Carstvo je do 19. stoljeća postalo pravi globalni imperij.
Bila je to najogromnija, najnapučenija i gospodarski najjača državna formacija u povijesti.
Početkom 20. stoljeća je skoro jedna četvrtina Zemljinog kopnenog područja i jedna petina stanovnika svijeta bila pod ingerencijom Britanskog Carstva. Izreka koja je prvi puta bila spomenuta vezano za Španjolsko Carstvo (nad ovim golemim imperiju sunce nikad nije zalazilo) vrijedila je stopostotno i za Britansko Carstvo.

Globalni utjecaj imperije i relativno mirnodopsko razdoblje nastalo nakon Napoleonskih ratova (Pax Britannica) je okončano izbijanjem Prvog svjetskog rata godine 1914.

Povezani dodatci

Vatreni kotač

Branitelji utvrde u Egeru (Mađarska) su izmislili smrtonosno oružje, vatreni kotač...

Jamestown (17. stoljeće)

Grad je osnovan u svibnju 1607. godine, a bio je prva stalna engleska naseobina na...

Indijski maharadža sa suprugom (18. stoljeće)

Maharadže su bili hinduistički vladari kneževskih država u Indiji.

Eiffelov toranj (Pariz, 1889)

Toranj od željezne mreže izgrađen povodom Svjetske izložbe 1889. godine postao je simbol...

Ukrajinski kozak (17. stoljeće)

Kozaci, pripadnici neovisnih poluvojnih zajednica na ukrajinskim stepama, igrali su važnu...

Geografska otkrića (15.-17. stoljeće)

Velika geografska otkrića početkom Novog vijeka nisu samo promijenila izgled zemljovida,...

Hajduk (mađarski vojnik, 16. stoljeće)

István Bocskay je u 16. stoljeću stvorio uspješnu vojsku od bivših oružanih stočara.

Vršilica (19. stoljeće)

Šljunčani strojevi se koriste za odvajanje žita od slame.

Added to your cart.