Mjesečeve mijene

Mjesečeve mijene

Dok Mjesec kruži oko Zemlje, vidljivost njegovog osvijetljenog dijela stalno se mijenja.

Geografija

Ključne riječi

Mjesec, mesečeva faza, orbita mjeseca, orbita Mjeseca, mladi mjesec, prvi kvartal, uštap, Puni mjesec, posljednja četvrtina, mjesec, srp, Zemlja, Sunce, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Mjesečeva orbita

Mjesečeve mijene

Mjesec

Mjesec je po veličini peti po redu planet Solarnog sustava.

Njegova prosječna udaljenost od Zemlje iznosi 384 tisuću kilometara. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje. Po masi je 81 puta manji od Zemlje, s toga mu je gravitacija slabija.
Njegova prosječna površinska temperatura preko dana iznosi 130 °C, dok noću padne i do –160 °C.

Njegova je površina formirana vulkanskim procesima, s toga je površina pokrivena slojem sitnozrnatih rastresitih i poroznih odlomaka.
Na Mjesecu možemo uočiti bazene - takozvana mora - tamnijih boja i svjetlija kopna, odnosno platoe.
Bazeni - na rubovima sa kružnim oblicima, to jest kraterima - su nastali ogromnim udarima meteorita. Slojevi lava na njegovoj površini i stvarni krateri svjedoče o tome da su na Mjesecu nekada bili aktivni vulkani.

Do danas je Mjesec jedino nebesko tijelo na koje je kročio čovjek. Predsjednik SAD-a, John F. Kennedy je 25. svibnja 1961. godine izjavio da će tog desetljeća poslati čovjeka na Mjesec i da će se astronauti u sigurnosti vratiti na Zemlju.

Prvi ljudi na Mjesecu, koji su stigli na Mjesec letjelicom Apollo 11 i stupili na tlo 21. srpnja 1969. bili su Neil Armstrong i Buzz Aldrin. Armstrong tijekom šetnje po Mjesecu je rekao: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki skok za čovječanstvo".

Položaj Sunca, Mjeseca i Zemlje

Zemlja se okreće oko Sunca. Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. Orbitalna brzina Zemlje je 30 km/s.

Nagib Zemljine osi je 23,5° na orbitalnoj ravni. Posljedica toga je da se za vrijeme godinu dana na istome mjestu mijenja upadni kut sunčeve svjetlosti, zbog toga postoje godišnja doba. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug. Na utjecaj centrifugalne sile do koje dolazi zbog rotacije, planet je izravnan.

Jedini prirodni satelit Zemlje je prije 4,53 milijardi godina nastao Mjesec. Njegova gravitacija je oblikovala plimu i oseku, što rotacijsku os drži približno u istom kutu, te pomalo usporava rotaciju planeta (dužina jednog dana se za 100 godina povećava sa 0,002 sekundi).

Naracija

Mjesec je po veličini peti po redu planet Solarnog sustava. Njegova prosječna udaljenost od Zemlje iznosi 384 tisuću kilometara. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje. Po masi je 81 puta manji od Zemlje, s toga mu je gravitacija slabija.

Zemlja se okreće oko Sunca. Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. Nagib Zemljine osi je 23,5° na orbitalnoj ravni. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug.

Dok se kreću oko Sunca, Zemlja i Mjesec se vrte oko zajedničkog središta mase, ta se točka nalazi ispod Zemljine površine. Mjesec vrši tzv. vezanu rotaciju, vrijeme njegove rotacije osi i orbitalni period su isti, stoga nam uvijek istu stranu pokazuje.

Orbitalni period oko Zemlje iznosi 27,32 dana, a njegov period faza (od punog mjeseca do punog mjeseca) traje 29,53 dana. Ova se razlika javlja zbog toga što Zemlja također kruži oko Sunca, tj. kreće se u odnosu na Mjesec. Dakle, potrebno je više od dva dana kako bi se izgled Mjeseca vratio u početno stanje.

Mjesec koji možemo vidjeti na nebu stalno mijenja svoj oblik. Do promjene dolazi svakih 29 i pol dana (lunarni mjesec). Različite pojavne oblike Mjeseca nazivamo Mjesečevim mijenama.

Kada se Mjesec nalazi između Sunca i Zemlje, stranu Mjeseca koja se ne vidi sa Zemlje osvjetljava Sunce te se stoga dio Mjeseca koji je okrenut prema Zemlji jedva vidi. Ta se faza naziva mladim Mjesecom.

Polumjesec počinje "rasti" i njegov oblik postepeno poprima oblik slova "D". Nakon otprilike tjedan dana nalazi se u prvoj četvrti, kada se Sunce i Mjesec nalaze u desnom kutu u odnosu prema Zemlji, tako da možemo vidjeti istočnu polovicu osvijetljenog dijela.

Mjesec nastavlja "rasti" te ga u nadolazećem tjednu možemo vidjeti u punom sjaju. Ta faza naziva se punim Mjesecom. Mjesec se nalazi nasuprot Suncu te je stoga osvijetljena cijela njegova strana koja je okrenuta prema Zemlji.

Nakon toga, kako Mjesec kruži oko Zemlje, njegovi vidljivi dijelovi smanjuju se te on poprima oblik slova "C". Za tjedan dana ulazi u fazu koja se naziva zadnja četvrt. U ovoj fazi Mjesec i Sunce opet se nalaze u desnom kutu u odnosu prema Zemlji, no ovaj put radi se o suprotnoj strani (za razliku od prve četvrti). Sada je osvijetljena zapadna strana Mjeseca. Nakon toga Mjesec se postepeno smanjuje do faze kada ga više ne možemo vidjeti na nebu.

Mjesečeve mijene (mladi Mjesec, prva četvrt, puni Mjesec i zadnja četvrt) ciklički se izmjenjuju.

Povezani dodatci

Struktura Zemlje (osnovni stupanj)

Zemlja se sastoji od nekoliko koncentričnih slojeva.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Zanimljive činjenice iz astronomije

Ova nam animacija prikazuje neke zanimljive činjenice iz područja astronomije.

Nacionalni parkovi u Mađarskoj

Na području Mađarske se nalazi deset nacionalnih parkova.

Administrativna karta Njemačke

Karta prikazuje najvažnije jedinice uprave Njemačke.

Gradovi svijeta

Animacija nas uz igru podučava, i pokazuje lokaciju i podatke važnijih gradova na Zemlji.

Kontinenti i oceani

Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Added to your cart.