Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Geografija

Ključne riječi

Mjesec, formiranje Mjeseca, satellite, Zemlja, Sunčev sustav, orbita mjeseca, orbitalna ravnina, astronomija, vrijeme obrtanja, fizički, površina Mjeseca, mesečeva faza, mjesec, geografija, fizika

Povezani dodatci

3D modeli

Zemljina orbita

Zemlja je od Sunca u Solarnom sustavu treći planet po redu. Po veličini je peta po redu. Zemlja je stjenoviti planet sa najvećim promjerom, masom i gustoćom. Zemlja je jedini planet diljem univerzuma o kojem znamo da na njemu ima života. Prema našem današnjem znanju oblikovana je prije 4,57 milijardi godina i na njezinoj se površini nakon jedne milijarde godina i život pojavio.

Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. Orbitalna brzina Zemlje je 30 km/s.

Nagib Zemljine osi je 23,5° na orbitalnoj ravni. Posljedica toga je da se za vrijeme godinu dana na istome mjestu mijenja upadni kut sunčeve svjetlosti, zbog toga postoje godišnja doba. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug. Na utjecaj centrifugalne sile do koje dolazi zbog rotacije, planet je izravnan.

Jedini prirodni satelit Zemlje je prije 4,53 milijardi godina nastao Mjesec. Njegova gravitacija je oblikovala plimu i oseku, što rotacijsku os drži približno u istom kutu, te pomalo usporava rotaciju planeta (dužina jednog dana se za 100 godina povećava sa 0,002 sekundi).

Mjesečeva orbita

Mjesec je nastao neposredno nakon oblikovanja planeta, kao posljedica sudara mlade Zemlje sa jednim drugim planetom veličine Marsa. Tijekom toga je velika količina tvari izbačena iz Zemljinog omotača, te se formirao jedan disk koji je zatim stupio na orbitu. Materija tog diska se zbog sudara uskoro preoblikovala u nebesko tijelo, i nastao je Mjesec. Tada je još otprilike 20 puta bio bliže Zemlji nego sada. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje, u unutrašnjem Solarnom sustavu se radi o iznimno velikom Mjesecu. U odnosu na njegov maternji planet, Mjesec je najveći prirodni satelit.

Dok se kreću oko Sunca, Zemlja i Mjesec se vrte oko zajedničkog središta mase, ta se točka nalazi ispod Zemljine površine. Mjesec vrši tzv. vezanu rotaciju, vrijeme njegove rotacije osi i orbitalni period su isti, stoga nam uvijek istu stranu pokazuje. Orbitalni period oko Zemlje iznosi 27,32 dana, a njegov period faza (od punog mjeseca do punog mjeseca) traje 29,53 dana.

Jako su važni Mjesečevi utjecaji na Zemlju. U slučaju da Mjesec nije nastao, mnogo toga bi se drukčije dogodilo. Mjesec je i na evoluciju imao utjecaj: plima i oseka su imale važnu ulogu u širenju života iz vode na kopno, naš satelit je stabilizirao nagib Zemljine osi, stoga je klima mogla ostati relativno stalna. Utjecaj posljedice plime i oseke je usporavanje rotacije našeg planeta oko osi, to jest sporo povećavanje dužine jednog dana. Prije 400 milijuna godina jedna je godina trajala približno oko 400 dana, budući da je duljina jednog dana bila samo 21,8 sati. Plime koje su nastale na utjecaj Mjeseca djeluju na Mjesečevo kretanje, zbog toga se Mjesec polako udaljava od Zemlje, njegova veličina orbite raste sa 4 cm godišnje.

Mjesec

Površina Mjeseca

Mjesec je po veličini peti po redu planet Solarnog sustava.

Njegova prosječna udaljenost od Zemlje iznosi 384 tisuću kilometara. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje. Po masi je 81 puta manji od Zemlje, s toga mu je gravitacija slabija.
Njegova prosječna površinska temperatura preko dana iznosi 130 °C, dok noću padne i do –160 °C.

Njegova je površina formirana vulkanskim procesima, s toga je površina pokrivena slojem sitnozrnatih rastresitih i poroznih odlomaka.
Na Mjesecu možemo uočiti bazene - takozvana mora - tamnijih boja i svjetlija kopna, odnosno platoe.
Bazeni - na rubovima sa kružnim oblicima, to jest kraterima - su nastali ogromnim udarima meteorita. Slojevi lava na njegovoj površini i stvarni krateri svjedoče o tome da su na Mjesecu nekada bili aktivni vulkani.

Do danas je Mjesec jedino nebesko tijelo na koje je kročio čovjek. Predsjednik SAD-a, John F. Kennedy je 25. svibnja 1961. godine izjavio da će tog desetljeća poslati čovjeka na Mjesec i da će se astronauti u sigurnosti vratiti na Zemlju.

Prvi ljudi na Mjesecu, koji su stigli na Mjesec letjelicom Apollo 11 i stupili na tlo 21. srpnja 1969. bili su Neil Armstrong i Buzz Aldrin. Armstrong tijekom šetnje po Mjesecu je rekao: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki skok za čovječanstvo"

Presjek Mjeseca

Mjesečeve mijene

Pomrčina Mjeseca

Naracija

Zemlja je od Sunca u Solarnom sustavu treći planet po redu. Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug.

Jedini prirodni satelit Zemlje je prije 4,53 milijardi godina nastao Mjesec. Mjesec je nastao neposredno nakon oblikovanja planeta, kao posljedica sudara mlade Zemlje sa jednim drugim planetom veličine Marsa. Tijekom toga je velika količina tvari izbačena iz Zemljinog omotača, te se formirao jedan disk koji je zatim stupio na orbitu. Materija tog diska se zbog sudara uskoro preoblikovala u nebesko tijelo, i nastao je Mjesec. Tada je još otprilike 20 puta bio bliže Zemlji nego sada.

Dok se kreću oko Sunca, Zemlja i Mjesec se vrte oko zajedničkog središta mase, ta se točka nalazi ispod Zemljine površine. Mjesec vrši tzv. vezanu rotaciju, vrijeme njegove rotacije osi i orbitalni period su isti, stoga nam uvijek istu stranu pokazuje. Orbitalni period oko Zemlje iznosi 27,32 dana, a njegov period faza (od punog mjeseca do punog mjeseca) traje 29,53 dana.

Jako su važni Mjesečevi utjecaji na Zemlju. U slučaju da Mjesec nije nastao, mnogo toga bi se drukčije dogodilo. Mjesec je i na evoluciju imao utjecaj: plima i oseka su imale važnu ulogu u širenju života iz vode na kopno, naš satelit je stabilizirao nagib Zemljine osi, stoga je klima mogla ostati relativno stalna. Utjecaj posljedice plime i oseke je usporavanje rotacije našeg planeta oko osi, to jest sporo povećavanje dužine jednog dana. Prije 400 milijuna godina jedna je godina trajala približno oko 400 dana, budući da je duljina jednog dana bila samo 21,8 sati. Plime koje su nastale na utjecaj Mjeseca djeluju na Mjesečevo kretanje, zbog toga se Mjesec polako udaljava od Zemlje, njegova veličina orbite raste sa 4 cm godišnje.

Mjesec je po veličini peti po redu planet Solarnog sustava.

Njegova prosječna udaljenost od Zemlje iznosi 384 tisuću kilometara. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje. Po masi je 81 puta manji od Zemlje, s toga mu je gravitacija slabija.
Njegova prosječna površinska temperatura preko dana iznosi 130 °C, dok noću padne i do –160 °C.

Njegova je površina formirana vulkanskim procesima, s toga je površina pokrivena slojem sitnozrnatih rastresitih i poroznih odlomaka.
Na Mjesecu možemo uočiti bazene - takozvana mora - tamnijih boja i svjetlija kopna, odnosno platoe.
Bazeni - na rubovima sa kružnim oblicima, to jest kraterima - su nastali ogromnim udarima meteorita. Slojevi lava na njegovoj površini i stvarni krateri svjedoče o tome da su na Mjesecu nekada bili aktivni vulkani.

Do danas je Mjesec jedino nebesko tijelo na koje je kročio čovjek.

Unutrašnjost Mjeseca - poput Zemlje - podijeljen na koru, plašt i jezgru. Čvrsta kora se sastoji od vulkanske stijene debele 20 do 60 km. Gornji sloj plašta je čvrst, ispod njega se nalazi djelomično otopljeni dio. Njegova debljina iznosi 1200 km. Vanjski dio jezgre je debeo 300 do 350 km i sastoji se od rastopljenih materijala, dok je unutarnji dio čvrst i njegov promjer iznosi oko 150 km.

Povezani dodatci

Najusamljenije mjesto na Zemlji

Na otvorenom oceanu postoji točka koja je 2.688 km udaljena od najbližeg kopna.

Kontinenti i oceani

Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.

Državno uređenje i službeni jezici

Animacija nam pokazuje državna uređenja i službene jezike zemalja svijeta.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Zanimljive činjenice iz astronomije

Ova nam animacija prikazuje neke zanimljive činjenice iz područja astronomije.

Administrativna podjela Kine

Animacija prikazuje najvažnije administrativne jedinice Kine.

Izmjena godišnjih doba (početni stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba vrtnje Zemljine osi zbog čega...

Added to your cart.