Mjerenje vremena

Mjerenje vremena

Prve kalendare i instrumente za mjerenje vremena kotistile su već drevne istočne civilizacije.

Povijest

Ključne riječi

merenje vremena, vrijeme, kalendar, mjernih uređaja, vremenska jedinica, sunčani sat, pješčani sat, vodeni sat, godina, mjesec, dan, planetarne orbite, planetarno gibanje, stari vijek, civilizacija, Egipat, Sunce, Mjesec, astronomija, Hellas, Zemlja, os rotacije, kultura

Povezani dodatci

3D modeli

Zemljina orbita oko Sunca

Jedna godina

Jedan mjesec

Jedan dan

Sunčani sat

Pješčani sat

Vodeni sat

Animacija

Naracija

Još u Starome vijeku razumijevanje i mjerenje vremena igralo je važnu ulogu u životima ljudi koji su se bavili poljoprivredom. Prvi su kalendari nastali usporedno s nastankom prvoga pisma i s razvojem spoznaja iz područja prirodnih znanosti, matematike i astronomije. U njima su se već nalazile osnovne jedinice za mjerenje vremena: godina, mjesec i dan.

Godina je jedna od osnovnih jedinica za mjerenje vremena. Razlikujemo zvjezdanu (sideričku) i kalendarsku godinu. Zvjezdana godina označava vrijeme koje je potrebno da Zemlja, u odnosu na fiksne zvijezde jednom obiđe oko Sunca (Zemljina revolucija). Kalendarska godina sastoji se od svih dana od kojih se sastoji i zvjezdana godina. Jedna godina ima 365, a prijestupna godina 366 dana.

Sljedeća osnovna jedinica za mjerenje vremena je mjesec. Mjesec je vrijeme potrebno zemljinom prirodnom satelitu, Mjesecu, da napravi krug oko Zemlje. Mjesečevu je orbitu teško opisati, a i vrijeme potrebno Mjesecu da napravi jedan krug oko Zemlje nije uvijek jednako. No, u kalendarima, primjerice u našem gregorijanskom kalendaru, mjeseci se sastoje od punih dana, a kalendarska godina podijeljena je u 12 mjeseci.

Treća osnovna jedinica za mjerenje vremena je dan. Dan, astronomska jedinica vremena, vrijeme je potrebno Zemlji da se učini rotaciju, tj. da se okrene oko vlastite osi. Kalendarski mjesec ima 28, 30 dana ili 31 dan. Veljača ima 28, a u prijestupnoj godini 29 dana.

Jedan od najstarijih instrumenata za mjerenje vremena je sunčani sat. Prema pisanim izvorima poznavali su ga još stari Grci. Postoji više tipova sunčanih satova. Kod horizontalnog sunčanog sata gnomon je paralelan s osi Zemljine vrtnje. S obzirom da nije okomit na brojčanik, njegova se sjena ne pomiče ravnomjerno tijekom dana te je stoga teško odrediti liniju pojedinog sata. Kako se Sunce pomiče, dolazi do poravnanja sjene gnomona s oznakama pojedinih satova te na taj način pokazuje točno vrijeme. Čak i u Srednjem vijeku sunčani su se satovi smatrali najpreciznijim instrumentima za mjerenje vremena.

Nije poznato kada je i gdje izumljen pješčani sat. Poznato je, međutim, da je u 16. stoljeću bio u širokoj upotrebi. Sastojao se od dviju staklenih, okomito postavljenih komora u obliku žarulje koje su bile jednake veličine, a nalazile su se na stalku. U donjoj se komori nalazio pijesak dok je gornja komora bila prazna. Vrijeme se mjerilo tako da se pješčani sat okrenuo pri čemu je iz komore s pijeskom, koja se sada nalazilo gore, pijesak polako curio u donju, praznu komoru. Čimbenici koji su pritom utjecali na određivanje vremena bili su određivanje količine pijeska i širina grla koje je spajalo te dvije komore.

Vodeni sat upotrebljavao se još u Starome vijeku. Prema pisanim dokumentima prvi se put koristio u Egiptu, a kasnije se njegova upotreba proširila na područje Mezopotamije i stare Grčke. Vodeni sat sastojao se od nepropusne glinene posude s oznakama na čijem se dnu nalazila rupa kroz koju je tekla voda. Posuda bi se do određene visine napunila vodom koja je postepeno istječući kroz rupu na dnu s unutrašnje strane ostavljala vidljive tragove. Čimbenici koji su pritom utjecali na određivanje vremena bili su odgovarajući odabir tragova i promjer rupe.

Povezani dodatci

Sjene

Promjena svjetlosti zavisno od godišnjih doba. Mjerenje visine pomoću sjene.

Vremenske zone

Zemlja je podijeljena na 24 vremenske zone, a svaka zona ima svoje standardno vrijeme.

Izmjena godišnjih doba (srednji stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba osi Zemljine vrtnje, zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Koliko je sati?

Pomoću animacije vježbat ćemo uporabu analognih i digitalnih satova.

Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Putanja Sunca na važnijim geografskim dužinama Zemlje

Prividno kretanje Sunca posljedica je rotacije Zemlje oko vlastite osi.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Toplinski pojasevi i klima na Zemlji

Zemlja je podijeljena na toplinske pojaseve i klimatska područja, što uvjetuje različite prirodno-vegetacijske zone.

Zanimljive činjenice iz astronomije

Ova nam animacija prikazuje neke zanimljive činjenice iz područja astronomije.

Machu Picchu (15. stoljeće)

Nekadašnji grad Inka na području današnjeg Perua je jedna od građevina na popisu Svjetske baštine.

Poljodjelstvo na obali Nila u starom Egiptu

Drevni Egipat nazivao se još i "darom Nila", budući da je rijeka Nil igrala vrlo važnu ulogu u nastanku egipatske civilizacije.

Stonehenge (Velika Britanija, brončano doba)

Današnji znanstvenici mogu samo nagađati o tome što je širom svijeta poznata kamena građevina u Engleskoj iz brončanog doba predstavljala njenim graditeljima.

Vremenska spirala

Postavite povijesne događaje na odgovarajuća mjesta na vremenskoj spirali.

Zigurat (Ur, 3. tisućljeće prije Krista)

Zigurati su tipične terasaste piramide koje su se u drevnoj Mezopotamiji koristile kao hramovi.

Globalni pozicijski sustav (GPS)

Od 24 umjetnih satelita nam je potrebno kontaktirati svega 4 za utvrđivanje naše trenutne pozicije.

Mjesečeve mijene

Dok Mjesec kruži oko Zemlje, vidljivost njegovog osvijetljenog dijela stalno se mijenja.

Added to your cart.