Mišićna tkiva

Mišićna tkiva

U našem organizmu nalazimo tri vrste mišićnog tkiva: glatko, poprečnoprugasto i srčano.

Biologija

Ključne riječi

mišićno tkivo, tkivo, glatki mišić, srčani mišić, poprečno-prugasti mišić, kosturnik, mišićna funkcija, mišićno vlakno, miocita, romboidne mišićne stanice, peristaltika, čovjek, životinjska tkiva, bilogija

Povezani dodatci

Pitanja

  • U kojoj vrsti mišića se nalaze nepravilno raspoređeni aktin i miozin?
  • Koja je vrsta mišića povezana s kostima?
  • Koje se mišićno tkivo sastoji od mišićnih stanica vretenastog oblika?
  • Je li točno da se srčani mišić sastoji od ravnih mišićnih vlakana koje karakterizira poprečna ispruganost?
  • Koji je tip mišića iznimno snažan i izdržljiv?
  • Je li točno da samo poprečnoprugaste mišiće karakterizira poprečna ispruganost?
  • Koji je tip mišića "odgovoran" za pokret tijela?
  • Gdje se nalaze Eberthove linije?
  • Je li točno da se poprečnoprugasti mišić građen je od snopova izduljenih mnogojezgrenih mišićnih vlakna koja nastaju stapanjem većeg broja mišićnih stanica?

3D modeli

Položaj mišićnog tkiva

  • mišićna stanica vretenastog oblika - Mišićne stanice duge su i tanke i često se zovu mišićnim vlaknima. U citoplazmi mišićnih stanica nalaze se aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • stanična jezgra - Produljenog su oblika i smještene su u sredini stanice.
  • Eberthova linija - Stanice srčanog mišića oblikuju vlakna. Eberthove linije nalaze se između stanica.
  • stanična jezgra - Smještene su u sredini stanica.
  • mišićna stanica razgranatog oblika - Produžene, razgranate mišićne stanice oblikuju vlakna. U njima se nalaze aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • multinuklearno vlakno - Poprečnoprugasti mišići građeni su od višejezgrenih mišićnih vlakna koja su nastala stapanjem većeg broja mišićnih stanica.
  • stanična jezgra - Potisnute su prema membrani mišićnog vlakna (sarkolemi).

Glatki mišić

  • mišićna stanica vretenastog oblika - Mišićne stanice duge su i tanke i često se zovu mišićnim vlaknima. U citoplazmi mišićnih stanica nalaze se aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • stanična jezgra - Produljenog su oblika i smještene su u sredini stanice.
  • Eberthova linija - Stanice srčanog mišića oblikuju vlakna. Eberthove linije nalaze se između stanica.
  • stanična jezgra - Smještene su u sredini stanica.
  • mišićna stanica razgranatog oblika - Produžene, razgranate mišićne stanice oblikuju vlakna. U njima se nalaze aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • multinuklearno vlakno - Poprečnoprugasti mišići građeni su od višejezgrenih mišićnih vlakna koja su nastala stapanjem većeg broja mišićnih stanica.
  • stanična jezgra - Potisnute su prema membrani mišićnog vlakna (sarkolemi).

Srčani mišić

  • mišićna stanica vretenastog oblika - Mišićne stanice duge su i tanke i često se zovu mišićnim vlaknima. U citoplazmi mišićnih stanica nalaze se aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • stanična jezgra - Produljenog su oblika i smještene su u sredini stanice.
  • Eberthova linija - Stanice srčanog mišića oblikuju vlakna. Eberthove linije nalaze se između stanica.
  • stanična jezgra - Smještene su u sredini stanica.
  • mišićna stanica razgranatog oblika - Produžene, razgranate mišićne stanice oblikuju vlakna. U njima se nalaze aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • multinuklearno vlakno - Poprečnoprugasti mišići građeni su od višejezgrenih mišićnih vlakna koja su nastala stapanjem većeg broja mišićnih stanica.
  • stanična jezgra - Potisnute su prema membrani mišićnog vlakna (sarkolemi).

Poprečnoprugasti (skeletni) mišić

  • mišićna stanica vretenastog oblika - Mišićne stanice duge su i tanke i često se zovu mišićnim vlaknima. U citoplazmi mišićnih stanica nalaze se aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • stanična jezgra - Produljenog su oblika i smještene su u sredini stanice.
  • Eberthova linija - Stanice srčanog mišića oblikuju vlakna. Eberthove linije nalaze se između stanica.
  • stanična jezgra - Smještene su u sredini stanica.
  • mišićna stanica razgranatog oblika - Produžene, razgranate mišićne stanice oblikuju vlakna. U njima se nalaze aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • multinuklearno vlakno - Poprečnoprugasti mišići građeni su od višejezgrenih mišićnih vlakna koja su nastala stapanjem većeg broja mišićnih stanica.
  • stanična jezgra - Potisnute su prema membrani mišićnog vlakna (sarkolemi).

Animacija

  • mišićna stanica vretenastog oblika - Mišićne stanice duge su i tanke i često se zovu mišićnim vlaknima. U citoplazmi mišićnih stanica nalaze se aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • stanična jezgra - Produljenog su oblika i smještene su u sredini stanice.
  • Eberthova linija - Stanice srčanog mišića oblikuju vlakna. Eberthove linije nalaze se između stanica.
  • stanična jezgra - Smještene su u sredini stanica.
  • mišićna stanica razgranatog oblika - Produžene, razgranate mišićne stanice oblikuju vlakna. U njima se nalaze aktin i miozin, proteini odgovorni za mišićne kontrakcije.
  • multinuklearno vlakno - Poprečnoprugasti mišići građeni su od višejezgrenih mišićnih vlakna koja su nastala stapanjem većeg broja mišićnih stanica.
  • stanična jezgra - Potisnute su prema membrani mišićnog vlakna (sarkolemi).

Naracija

Zajedničko je svojstvo mišićnih tkiva njihova sposobnost kontrakcije koju omogućavaju mišićni proteini. U našem organizmu nalazimo tri vrste mišićnog tkiva: glatko, poprečnoprugasto (skeletno) i srčano. Glatko mišićno tkivo nalazi se u sastavu unutarnjih organa, poprečnoprugasto mišićno tkivo izgrađuje poprečnoprugaste mišiće, a srčano tkivo nalazi se jedino u srcu.

Glatko je mišićno tkivo izdržljivo ali razmjerno slabije snage. Stanice su mu produžene, vretenastog oblika.
Nalazi se u našim unutarnjim organima. Odgovorno je za peristaltiku u probavnom sustavu, kontrakcije maternice za vrijeme porođaja, sekreciju žlijezda i regulaciju krvnog tlaka (kroz stezanje i širenje krvnih žila). Nisu pod utjecajem naše volje i omogućavaju nehotične pokrete.

Srčano mišićno tkivo tvori radno mišićje srca - miokard. Kontrakcija srčanog mišićnog tkiva nije pod utjecajem naše volje. Građeno je od razgranatih stanica koje omogućavaju brz prijenos živčanih impulsa što dovodi do snažne mišićne kontrakcije. Srčani mišić nalazi se u srcu, jako je snažan i izdržljiv. Srčana frekvencija (broj otkucaja srca u jednoj minuti) iznosi oko 72 otkucaja/min, što znači da srce u jednom danu napravi više od sto tisuća otkucaja, a u 70 godina više od 2 milijarde otkucaja.

Poprečnoprugasto mišićno tkivo građeno je od snopova izduljenih mnogojezgrenih mišićnih vlakna koja nastaju stapanjem većeg broja mišićnih stanica. Jezgre su potisnute prema membrani mišićnog vlakna (sarkolemi). Mišićna vlakna nisu razgranata, zbog svog karakterističnog rasporeda imaju izgled poprečne ispruganosti. Ova vlakana tvore naše skeletne mišiće. Skeletni mišići se za kost povezuju preko tetiva i čine aktivni dio sustava organa za pokretanje.
Poprečnoprugasti mišići su snažni ali relativno slabi te im je nakon intenzivnog rada potreban odmor. Pod utjecajem su naše volje.

Povezani dodatci

Građa poprečnoprugastih mišića

Animacija prikazuje finu molekularnu strukturu i mehanizam mišića.

Ljudski mišići

Skeletni mišići čine aktivni dio lokomotornog sustava: priključuju se na kosti i pokreću ih.

Mišići nadlaktice

Ruke pokreću mišići ispružači (ekstenzori) i mišići pregibači (fleksori).

Patelarni refleks

Patelarni refleks je refleks izazvan laganim udarcem po tetivi ispod patele (ivera) koljena.

Refleks povlačenja

Refleks povlačenja refleks je kralježnične moždine koji osigurava udaljavanje od potencijalno štetnih podražaja.

Živčane stanice i živčano tkivo

Živčane stanice su stanice specijalizirane za prijenos živčanih impulsa.

Životinjska i biljna stanica, organele

U eukariotskoj stanici razvile su se brojne stanične organele.

Anatomija kralježnične moždine

Kralježnična moždina dio je središnjega živčanoga sustava, smještena je u kralježnici i iz nje polaze moždinski živci.

Električna provodljivost srca

Naše srce samo proizvodi električne impulse potrebne za njegov rad. Električna aktivnost srca bilježi se u obliku grafičkog zapisa elektrokardiograma (EKG-a).

Kosti donjih ekstremiteta

Kosti donjih ekstremiteta grade pojas i skelet same noge.

Kosti gornjih udova

Kosti gornjih udova oblikuju rameni pojas i skelet slobodnog uda.

Krv

Krv čine krvna tjelešca (krvne stanice - eritrociti i leukociti i krvne pločice - trombociti) i krvna plazma.

Pokrovni epitel

Vanjske i unutarnje površine životinjskog tijela prekriva pokrovni epitel.

Razine biološke organizacije

Animacija prikazuje razine biološke organizacije od jedinke do stanice.

Slojevi kože i kožni osjeti

Koža je vanjski pokrov našega tijela koji je građen od tri sloja: pousmine, usmine i potkožnoga tkiva.

Srce

Srce je središnja pumpa krvožilnog sustava.

Vezivna tkiva

Tu pripadaju vlaknasto, masno, hrskavično i koštano tkivo, te krv.

Srčani udar

Srčani udar posljedica je potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji. Jedan je od najčešćih uzroka smrti.

Added to your cart.