Migracije naroda kroz povijest

Migracije naroda kroz povijest

Animacija nam prikazuje najveće migracije naroda kroz povijest od prapovijesti sve do danas.

Povijest

Ključne riječi

društvo, demogeografija, stanovništvo, rast populacije, migracija, imigracija, kivándorlás, emigracija, modern age, stari vijek, prapovijest, Srednji vijek, suvremena povijest, čovječanstvo, naselje, širenje, otkriće, plovidba, Római Birodalom, kolonizacija, gyarmatok, rob, ropstvo, trgovina ljudima, trgovina, kolonija, Drugi svjetski rat, razmjena stanovništva, Zemlja, globus, država, zemlje, granice, Izrael, Palestina, Europa, Indija, Pakistan, Sjedinjene Američke Države, Afrika, Azija, Atlanti-óceán, Homo sapiens, Afroamerikanci, putnik, povijest

Povezani dodatci

3D modeli

Rasprostanjenost Homo sapiensa

  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija
  • Sjeverna Amerika
  • Srednja Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean
  • Antarktika
  • „kolijevka čovječanstva” - Prema naučnim istraživanjima nalazi se u Istočnoj Africi, odakle je predak današnjeg čovjeka krenuo na osvajački pohod svijeta.
  • prije 130-60 tisuća godina
  • prije 60-40 tisuća godina
  • prije 40-20 tisuća godina
  • prije 20-13 tisuća godina

Današnji čovjek pripada ljudskoj vrsti Homo sapiens. Ova vrsta, poznata kao umni čovjek potječe iz Istočne Afrike, odakle se proširila po svim kontinentima. Tijekom velike migracije duge više deset tisuća godina, stigao je u Aziju i Australiju, te se rasprostranio u Europi i na području Tihog oceana. Na kraju je prije 20–13 tisuću godina dospio i u Ameriku.

Migracija naroda (4–5. st.)

  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Atlantski ocean
  • Sredozemno more
  • 256–260
  • 253–269
  • 259–261
  • 268–282
  • 275
  • 375
  • 390
  • 397
  • 400
  • 415
  • 429
  • 450
  • 455
  • 488

Po najvjerojatnijim teorijama veliku migraciju stanovništva tijekom 4. stoljeća izazvale su klimatske promjene ili prenapučenost. Mnogi naučnici smatraju da je seoba Huna bio glavni pokretač migracijskog domino efekta.

Dugotrajni proces u kojem su sudjelovali mnogobrojni narodi doveo je do pada Zapadnog Rimskog Carstva i utemeljenja barbarskih država.

Velika geografska otkrića i kolonozacija (15–18. st.)

  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija
  • Sjeverna Amerika
  • Srednja Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean
  • 1487–1488. - Bartolomeu Diaz (portugalski)
  • 1492–1493. - Kristofor Kolumbo (talijanski)
  • 1497–1498. - Vasco da Gama (portugalski)
  • 1501–1502. - Amerigo Vespucci (talijanski)
  • 1519–1522. - Fernão de Magalhães – Fernando Magellán (portugalski)
  • 1534. - Jacques Cartier (francuski)
  • 1578–1580. - Francis Drake (engleski)
  • 1596–1597. - Willem Barents (nizozemski)
  • 1610–1611. - Henry Hudson (engleski)
  • 1642–1643. - Abel Janszoon Tasman (nizozemski)
  • 1644. - Abel Janszoon Tasman (nizozemski)

Velika geografska otkrića su bile uzrokovane brojnim čimbenicima. Među njima su bili nedostatak obradivog tla i hrane koji je nastao uslijed prenapučenosti, glad za zlatom, žudnja za trgovinom na velike udaljenosti sa velikim profitom, osvajačke namjere, kao i geografska radoznalost.

U prvom valu su prednjačili Portugalci i Španjolci, a u drugom Englezi, Francuzi i Nizozemci. Osvojena područja su postale kolonije, politički i ekonomski ovisne od matičnih država.

Trgovina robovima (iz Afrike, 16–19. st.)

  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija
  • Sjeverna Amerika
  • Srednja Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • ~ 12 500 000 osoba

Trgovina robovima iz Afrike uglavnom u Ameriku naziva se i afričkim holokaustom ili crnim holokaustom. Radi se o prisilnoj migraciji koja se odvijala na najdužoj ruti u povijesti.
Trgovci robovima su prisilno odveli oko 15 milijuna afričkih domorodaca na druge kontinente, uglavnom na američke plantaže i u rudnike. Najmanje dvostruki broj budućih robova je izgubio život tijekom zarobljivanja.

Kolonijalne sile (početak 20. st.)

  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija
  • Sjeverna Amerika
  • Srednja Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean

Jedna od posljedica velikih geografskih otkrića bilo je osnivanje kolonija. Većina američkih kolonija je tijekom prve polovice 19. stoljeća stekla neovisnost od oslabljenih europskih matičnih država.
Međutim, kolonijalni zemljovid svijeta je bio dosta raznolik čak i na početku 20. stoljeća. Vremensko razdoblje od skoro pola stoljeća u trajanju od 1870. godine pa sve do izbijanja Velikog rata, odnosno Prvog svjetskog rata zove se doba imperijalizma. U to vrijeme su velike sile počele bitku za novu podjelu svijeta. Borba za kolonije je uglavnom bila vezana za Afriku.

Velika atlantska migracija (19–20. st.) i „Velika migracija” (1910.–1970.)

  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Sjeverna Amerika
  • Srednja Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean

Između sredine 19. i početka 20. stoljeća ogromna masa stanovnika Europe se uputila preko Atlantskog oceana u Ameriku. Emigracija ovih oko 40–45 milijuna ljudi bila je uzrokovana ekonomskim i političkim razlozima. Većina njih se nadala jednom boljem životu za sebe i svoju obitelj u "obećanoj zemlji". Iako je većina europskih država bila involvirana, otprilike jedna trećina migranata je krenula iz Ujedinjenog Kraljevstva. Glavna destinacija su naravno bile Sjedinjene Američke Države, u koju su između 1820. i 1924. godine uselilo oko 33 milijuna ljudi.

Među glavne ciljne destinacije transporta afričke trgovine robovima, koja je krenula u 16. stoljeću, su se ubrajale engleske kolonije Sjeverne Amerike. Većina slobodnih potomaka nekadašnjih robova je živjelo u južnim državama SAD-a koja se tada formirala.
Početkom 20. stoljeća jedan dio afroameričkog stanovništva, u nadi za bolji život, se sa ondašnjih područja preselilo u velegradove Zapadne i Istočne obale, te područja Velikih jezera.

Migracija naroda nakon Drugog svjetskog rata

  • Savezna Republika Njemačka
  • Njemačka Demokratska Republika
  • Austrija
  • Poljska
  • Čehoslovačka
  • Finska
  • Švedska
  • Sovjetskoi Savez
  • Mađarska
  • Jugoslavija
  • Italija
  • Bugarska
  • Turska

Drugi svjetski rat je iza sebe ostavio mnogo značajnih posljedica od kojih je jedna i migracija stanovništva na više lokacija na Zemlji.

Europska migracija je uslijedila prije svega zbog prekrajanja europskih zemljovida. Najveća migracija se odigrala među njemačkim stanovništvom. Proces koji je utjecao na sudbinu 12 milijuna ljudi, prije svega je uzrokovan odlukom pobjedničkih antifašističkih sila, prema kojoj se njemačko stanovništvo pojedinih država treba vratiti u matičnu domovinu Njemačku koja je tada stavljena pod kontrolu savezničkih sila.

Indija je 1947. stekla neovisnost od Velike Britanije. Međutim, nekadašnji najljepši dragulj krune Britanske imperije nije se mogla nesmetano veseliti izazovima samostalnosti. Vjerski sukobi između Hindusa i muslimanskog stanovništva, koji su i prije postojali, isplivali su na površinu. Ovi konflikti su doveli do migracije više milijuna ljudi između Indije i Pakistana.

Današnji Izrael je ustanovljen 1948. godine. Od nastanka povijesne židovske države regija je izložena neprekidnim vjerskim i političkim sukobima. Između židovske države i susjednih arapskih država su se u više navrata odvijale značajne migracije. Istovremeno sa useljavanjem Židova, palestinsko stanovništvo je pobjeglo u susjedne države. 2010. godine je registrirano otprilike 5 milijuna palestinskih izbjeglica, dok se od 1948. do 2010. skoro 3 milijuna Židova doselilo u Izrael.

Današnja europska migracijska kriza

  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Sredozemno more

Europska izbjeglička kriza je jedna od najvećih humanitarnih problema današnjice.
Velike mase ljudi bježe od političkog i vjerskog progona, oružanih sukoba i nepodnošljivog gospodarskog stanja na područje Europske unije. Glavni izvori vala izbjeglica su Bliski istok, Sjeverna i Istočna Afrika, te Srednja Azija. Na putu do svog cilja putuje preko Sredozemnog mora i Balkana.

Povezani dodatci

Širenje Homo sapiensa na Zemlji

"Mudri čovjek" porijeklom iz Afrike, krenuo je na svoj put i redom je osvojio sve kontinente.

Geografska otkrića (15.-17. stoljeće)

Velika geografska otkrića početkom Novog vijeka nisu samo promijenila izgled zemljovida, već su imala dubok utjecaj i na ostala područja ljudskog života.

Kolonizacija i ukidanje kolonija

Rasprostranjenu boju država-kolonizatora je zamjenila raznolikost boja izborena od strane dotle potlačenih naroda.

Koloniziranje Američkog kontinenta (do 1763.)

Nekoliko europskih zemalja pridružilo se osvajanju Novog svijeta, čineći Ameriku živopisnim kontinentom.

Migranti i izbjeglice

Animacija prikazuje suvremenu migracijsku krizu i probleme izbjeglica na nekoliko načina.

Legendarna antička carstva

Za vrijeme više tisuća godina u povijesti je nastalo (i propalo) bezbroj legendarnih carstva.

Moderna carstva

Tijekom povijesti iosnovana su (i propala) brojna legendarna carstva.

Američki bizon

Najveći kopneni sisavac u Sjevernoj Americi.

Državno uređenje i službeni jezici

Animacija nam pokazuje državna uređenja i službene jezike zemalja svijeta.

Jamestown (17. stoljeće)

Grad je osnovan u svibnju 1607. godine, a bio je prva stalna engleska naseobina na istočnoj obali Sjeverne Amerike.

Južne robovlasničke plantaže (SAD, 19. stoljeće)

Prije Američkog građanskog rata se privreda južnih država SAD-a temeljila na robovlasništvu.

Političke i gospodarske organizacije

Prošlih desetljeća je nastalo više političkih i gospodarskih organizacija među zemljama svijeta.

Provincije i gradovi Rimskog Carstva

Animacija prikazuje višestoljetnu povijest Rimskog Carstva.

The Battle of the Catalaunian Plains (451)

The Roman army, led by Flavius Aetius, stopped the Hun invasion led by king Attila

Zemlje Europe

Uz pomoć animacije se možemo upoznati glavnim gradovima europskih država, te zastavama pojedinih zemalja.

Germanski ratnik (4. stoljeće)

Zastrašujući germanski ratnici, koji su navirali sa sjevera Europe prema jugu, ugrožavali su Rimsko Carstvo.

Jedrenjaci

Škuna je ponajviše rabljena kao trgovački jedrenjak, vodi porijeklo iz Nizozemske, iz 16-17. stoljeća.

Kip slobode (New York)

Kip je povodom stote obljetnice sticanja nezavisnosti Sjedinjenim Američkim Državama poklonila Francuska.

Konkvistador (16. stoljeće)

Španjolski osvajači su bili uspješni zahvaljujući svojim oklopima i vatrenom oružju.

Polinezijski katamaran

Polinežani su svojim specijalnim brodovima preplovili ogromne daljine.

Santa Maria (15. stoljeće)

Trojarbolna nava Santa Maria je bila admiralski brod Kristofora Kolumba u Dobu otkrića.

Kontinenti i oceani

Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.

Added to your cart.