Mehanizam vida

Mehanizam vida

Kako bi nam osigurala vidnu oštrinu očna leća prilikom gledanja bližih i udaljenih predmeta mijenja svoju zakrivljenost.

Biologija

Ključne riječi

oko, stvaranje slike, vizija, osjetilni organ, vidni živac, kratkovidnost, dalekovidnost, oštar vid, raspoznavanje boja, problem s vidom, šarenica (iris), zjenica, leća, zrakasto tijelo, rožnica, staklasta komora oka, žuta pjega, skotom, bjeloočnica, žilnica (koroidea), mrežnica, vidna kora, prednja očna komora, podražaj, svjetlost, mirozov, stanica štapića, pigment, receptor, signal, naočale, kontaktne leće, čovjek, bilogija

Povezani dodatci

3D modeli

Anatomija oka

  • šarenica - Nastavlja se na žilnicu. Sadrži pigment kojim se određuje boja oka, a odgovorna je za svjetlosni refleks zjenice.
  • zjenica - Otvor u sredini šarenice koji svjetlo propušta do mrežnice, te regulira količinu svjetlosti koja ulazi u oko. Količina svjetlosti koja će ući u oko regulira se svjetlosnim refleksom zjenice. Pomoću glatkih mišića šarenice zjenica se pri jakom svjetlu sužava, a pri slabijem širi. Svjetlosni refleks zjenice je neuvjetovan refleks čiji se centar nalazi u mozgovnom deblu. Abnormalnosti refleksa zjenice upućuju na ozljedu mozgovnog debla.
  • očna leća - Prozirna, bikonveksna struktura u oku koja, uz rožnicu, omogućuje da se zrake svjetlosti fokusiraju na mrežnici. Leća, promjenom oblika, mijenja žarišnu udaljenost oka pa može fokusirati objekte na različitim udaljenostima od oka, omogućujući tako da se na mrežnici formira oštra, stvarna slika objekta promatranja. Ova prilagodba oblika leće naziva se akomodacija.
  • cilijarne zonule - Drže leću i prate kretnje cilijarnih mišića. Kada gledamo predmet u blizini cilijarni mišići se kontrahiraju, cilijarne zonule se opuštaju i leća se zakrivljuje. Kada gledamo udaljenije predmete cilijarni mišići se opuštaju, cilijarne zonule se napinju i leća se izravnava.
  • cilijarni mišić - Nastavlja se na žilnicu. Osiguravaju prilagodbu očne leće na udaljenost promatranog objekta. Kada gledamo predmet u blizini cilijarni mišići se kontrahiraju, cilijarne zonule se opuštaju i leća se zakrivljuje. Kada gledamo udaljenije predmete cilijarni mišići se opuštaju, cilijarne zonule se napinju i leća se izravnava.
  • rožnica - Nastavlja se na bjeloočnicu i služi refrakciji svjetlosti.
  • prednja očna komora - U njoj se nalazi očna vodica. Ako se stvori prepreka u dreniranju očne vodice dolazi do povećanja tlaka, što uzrokuje glaukom. U težim slučajevima može doći do sljepoće.
  • očna vodica - Prostor ispunjen prozirnom želatinoznom tvari koja se naziva očna vodica. Kroz njega svjetlost dolazi do mrežnice.
  • žuta pjega - Središnji dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg, odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića.
  • slijepa pjega - Mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore.
  • bjeloočnica - Čvrsti sloj građen od vezivnog tkiva koji se nastavlja na prozirnu rožnicu koja služi refrakciji svjetlosti. Na njega se nastavlja rožnica.
  • žilnica - Sadrži krvne žile koje oku osiguravaju kisik i prehranu. Na nju se s prednje strane nastavljaju cilijarno tijelo i šarenica.
  • mrežnica - Njezini receptori nazivaju se čunjićima i štapićima. Žuta pjega dio je mrežnice odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića. Slijepa pjega mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore.
  • vidni živac - Poznat je i pod nazivom II. mozgovni živac. Do mozga prenosi impulse stvorene u mrežnici.

Oblikovanje slike

  • očna leća - Prozirna, bikonveksna struktura u oku koja, uz rožnicu, omogućuje da se zrake svjetlosti fokusiraju na mrežnici. Leća, promjenom oblika, mijenja žarišnu udaljenost oka pa može fokusirati objekte na različitim udaljenostima od oka, omogućujući tako da se na mrežnici formira oštra, stvarna slika objekta promatranja. Ova prilagodba oblika leće naziva se akomodacija.
  • mrežnica - Njezini receptori nazivaju se čunjićima i štapićima. Žuta pjega dio je mrežnice odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića. Slijepa pjega mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore.
  • obrnuta smanjena slika
  • udaljeni predmet
  • bliži predmet

Animacija

  • očna leća - Prozirna, bikonveksna struktura u oku koja, uz rožnicu, omogućuje da se zrake svjetlosti fokusiraju na mrežnici. Leća, promjenom oblika, mijenja žarišnu udaljenost oka pa može fokusirati objekte na različitim udaljenostima od oka, omogućujući tako da se na mrežnici formira oštra, stvarna slika objekta promatranja. Ova prilagodba oblika leće naziva se akomodacija.
  • mrežnica - Njezini receptori nazivaju se čunjićima i štapićima. Žuta pjega dio je mrežnice odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića. Slijepa pjega mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore.
  • obrnuta smanjena slika
  • udaljeni predmet
  • bliži predmet

Naracija

Kada svjetlost dođe do oka u rožnici i očnoj leći dolazi do refrakcije. Kada se fokusiramo na predmet mijenja se zakrivljenost leće.

Žuta pjega odgovorna je za vidnu oštrinu te se u njoj stvara obrnuta smanjena slika predmeta. Kada se oko fokusira na udaljeniji predmet leća se izravnava, jer se svjetlost mora lomiti u manjoj mjeri.

Kada gledamo bliže predmete svjetlosne zrake su fokusiranije, pa bi se u slučaju ravne leće slika pojavila iza mrežnice. To je razlog da očna leća postaje konveksnija, kako bi osigurala oštru sliku na mrežnici.

Povezani dodatci

Korekcija vida

Konkavne i konveksne leće koriste se za korigiranje kratkovidnosti i dalekovidnosti.

Oko

Oko je važan osjetilni organ koji služi pretvaranju svjetlosti u živčane impulse.

Mnogovrstnost organa za osjet svjetla

Tijekom evolucije su se različni tipovi organa vida razvijali neovisno jedni od drugih.

Daltonizam

Poremećaj prepoznavanja boja naziva se daltonizam.

Kako funkcionira projektor?

Animacija nam pokazuje sklop i funkcioniranje tradicionalnog kinoprojektora.

Kako radi digitalni fotoaparat?

Animacija nam prikazuje kako radi digitalni fotoaparat.

Nos, osjetilo njuha

Kada su pobuđeni mirisima receptori njuha stvaraju električne impulse.

Okusni sustav

Receptori za okus pretvaraju kemijske podražaje u električne impulsa.

Optički teleskopi

Animacija nam pokazuje važne teleskope s lećama i zrcalima koji se koriste za astronomska promatranja neba.

Ravnoteža

Unutarnje uho omogućava osjet položaja glave i pokreta.

Refleksija i refrakcija svjetlosnog zraka.

Na plohi koja razdvaja dvije različite tvari u kojima je brzina vala različita, svjetlost se odbija ili lomi.

Slojevi kože i kožni osjeti

Koža je vanjski pokrov našega tijela koji je građen od tri sloja: pousmine, usmine i potkožnoga tkiva.

Uho i proces slušanja

Uši pretvaraju zvučne valove u živčane impulse koji se šalju u mozak.

Upala srednjeg uha

Animacija prikazuje simptome i lječenje sekretorne upale srednjeg uha.

Optički instrumenti

Danas koristimo velik broj optičkih instrumenata, od mikroskopa pa sve do teleskopa.

Optička varka

Prilikom optičke varke naš mozak krivo tumači viđenu sliku.

Added to your cart.