Ljudsko tijelo (žensko)

Ljudsko tijelo (žensko)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Biologija

Ključne riječi

žensko tijelo, tijelo, organizam, sustav za izlučivanje, koža, mišić, probavni sustav, dišni sustav, krvožilni sustav, limfni sustav, živčani sustav, endokrini sustav, kostur, prehrana, disanje, probavni trakt, uklanjanje, imunološki sustav, probava, genitalije, krvotok, ekstremitet, trbušni mišić, lubanja, kralježnica, prsni koš, osteoporoza, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo, zadnje crijevo, jetra, gušterača, usna šupljina, grkljan, dušnik, pluća, ventilacija, srce, arterija, vena, slezena, štitnjača, krajnik, limfna žila, limfni čvor, bubreg, mokraćovod, uretra, mjehur, vagina, maternica, jajnik, mozak, leđna moždina, živac, hipofiza, štitna žlijezda, doštitne žlijezde, nadbubrežna žlijezda, gonada, čovjek, sustav organa, organ, bilogija, _javasolt

Povezani dodatci

3D modeli

Koža

Koža je naš najveći organ: površina kože jednog odraslog čovjeka iznosi 1,5 kvadratnih metara, masa joj je prosječno (sa masnoćom potkožja zajedno) 12 kilograma. Štiti nas od mehaničkih utjecaja, UV zračenja, patogena, a njezin rožnati sloj sprječava isušenje. Ima važnu ulogu u termoregulaciji.
Koža je naš najveći osjetilni organ: njezini receptori imaju važnu ulogu u percepciji topline, hladnoće i mehaničkih podražaja.

Mišići

Aktivni organi za kretanje su mišići. Mišići čovjeka se sastoje od oko 350 skeletnih mišića, a to može dostići i 50% našeg tijela. Možemo razlikovati duge, kratke, pljosnate i prstenaste mišiće. Za spajanje mišića sa kostima je tetivo odgovorno.

Kostur

Kostur odraslog čovjeka se sastoji od 206 kosti. Kosti su tvrde i fleksibilne, stoga mogu izdržati veliko opterećenje. Metabolizam kosti je spor, tako i njihovo liječenje, u slučaju sloma potrebno im je 6 tjedna da se srastu. Kako bismo uspjeli izbjeći osteoporozu, svakodnevno se moramo brinuti o unosu dovoljne količine kalcija (za mlade 1500 miligrama).

Probavni sustav

  • želudac - Ovdje se razgrađuju proteini. Želučani sok je jako kisel.
  • tanko crijevo - Ovdje se odvija probava proteina, ugljikohidrata i masti. Ovdje se događa apsorpcija prerađenih hranjivih tvari.
  • debelo crijevo - Ovdje se odvija apsorpcija vode i minerala. U njemu žive crijevne bakterije, koje proizvode vitamine K i B.
  • rektum
  • jetra - Važan organ u procesu detoksifikacije; proizvodi žuč, koja potpomaže probavu masti.
  • gušterača - Proizvodi sok gušterače, koji u tankom crijevu vrši razgradnju masti, ugljikohidrata i bjelančevina. Ta žlijezda proizvodi inzulin, hormon koji je odgovoran za razinu šećera u krvi.
  • jednjak
  • usna šupljina
  • žučni mjehur - Maleni je organ u obliku kruške gdje se privremeno pohranjuje žuč. Tijekom pohranjivanja žuč povećava svoju koncentraciju.

Naš probavni sustav je odgovoran za probavu i apsorpciju hranjivih tvari.
U usnoj šupljini zubi sitne hranu i tu počinje probava ugljikohidrata. U želucu se odvija probava bjelančevina u vrlo kiseloj okolini.
Nakon toga se u tankom crijevu nastavlja probava i apsorpcija sve tri hranjive tvari, bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Na to mjesto dolazi sok gušterače koji proizvodi gušterača i koji sadrži probavne enzime te žuč koju proizvodi jetro i koja potpomaže probavu masti.
U debelom se crijevu odvija apsorpcija vode i mineralnih tvari odnosno tu se događa proizvodnja vitamina pomoću bakterija.

Dišni sustav

Za kataboličke procese je našem organizmu potreban kisik i usput se proizvodi ugljikov dioksid. Primanje kisika i oslobađanje od ugljikovog dioksida se vrši pomoću pluća. Pri mirovanju je broj uzdisaja prosječno 16 u jednoj minuti i za vrijeme jednog uzdisaja se izmjenjuje oko pola litre zraka. Česta opasna bolest pluća je rak pluća, za čiji je razvoj uvelike odgovorno pušenje.

Krvožilni sustav

  • srce - Organ koji pumpa krv u dva krvotoka.
  • aorta - Glavna arterija velikog krvotoka. Kreće se iz lijeve komore srca.

Naše je tijelo prepuno krvnim žilama, koje čine dva krvotoka. Veliki krvotok daje našim organima krv punu kisika i prenosi ugljikov dioksid koji nastaje za vrijeme procesa metabolizma. Mali krvotok ili plućni krvotok prenosi krv punu ugljikovog dioksida u pluća, gdje se ugljikov dioksid predaje i u krv dospije kisik. Krv punu kisika mali krvotok prenosi u srce. Tok krvi osiguravaju kontrakcije srca. Zdravlje naših krvnih žila i srca redovitim tjelesnim vježbama, prehranom s malo masti i izbjegavanjem pušenja možemo sačuvati.

Limfni sustav

  • krajnici
  • slezena - Ima važnu ulugu u sazrijevanju bijelih krvnih stanica i u radu imunološkog sustava.
  • timus - Ima važnu ulugu u sazrijevanju bijelih krvnih stanica i u radu imunološkog sustava.
  • limfni čvor - Ima važnu ulugu u sazrijevanju bijelih krvnih stanica i u radu imunološkog sustava.
  • prsni limfni vod - Proteče u glavnu venu, gdje se limfe miješaju krvlju i odlaze do srca.
  • limfna žila

Limfa je tekućina koja se između tkiva nalazi. Proizvodi se iz krvi, osmozom preko zidova kapilara. Metabolički produkti također dospijevaju u limfu. Tekućinu tkiva limfne žile prenose u glavnu venu.
Limfa prelazi i preko limfnih čvorova. Patogene koji se u limfi nalaze susreću leukociti koji žive u limfnim čvorovima, a to je vrlo važno za rad imunološkog sustava.
Važni limfni organi su timus, slezena i krajnici: oni su također važni u procesu sazrijevanja leukocita i imunološkoj obrani.

Mokraćni sustav

  • bubreg - Vrši lučenje: iz krvi se odstranjuju štetne i nepotrebne tvari.
  • mokraćovod
  • mokraćni mjehur - Ovdje se pohranjuje mokraća do mokrenja.
  • mokraćna cijev

Bubrezi izlučuju tvari koje su za organizam štetne i suvišne. Bubrezi proizvode otprilike 1,5 litara mokraće dnevno. Mokraća se skuplja u mokraćnom mjehuru, a zatim se preko mokraćne cijevi prazni.
Često oboljenje mokraćnog sustava je infekcija bubrega (pijelonefritis): tada se u mokraći pojavljuju bjelančevine. Također se često formiraju bubrežni kamenci: tada se zbog sitnih mehaničkih ozljeda u mokraći nalazi krv.

Reproduktivni organi

  • dojke - Nalazi se na ventralnoj strani prsnog koša, namijenjena je za hranjenje potomaka. Izgrađena je od mliječnih žlijezda, mliječnih kanalića i masnog tkiva.
  • spolni organi

Spolni organi služe za razmnožavanje i proizvode spolne stanice. Jajna stanica se tijekom oplodnje ujedinjuje sa spermijem i nastaje zigota iz koje će se razviti potomak. Ženska spolna žlijezda je parni jajnik u kojem se nalaze nezrele jajne stanice. Od njih se u svakom ciklusu izbacuje jedna zrela stanica i dospijeva u jajovod. Na tom mjestu dolazi do oplodnje.

Živčani sustav

  • mozak - Smješten je u lubanji.
  • kralježnična moždina - Smještena je u kralježnici.
  • živci - Oblikuju ih vlakna koja istupaju iz središnjeg živčanog sustava i vode do raznih organa.

Za harmonični, regulirani rad našeg organizma su zajedno odgovorni živčani i endokrini sustav. Dijelovi središnjeg živčanog sustava su kralježnična moždina i mozak. Periferni živčani sustav se sastoji od živaca, koji prosljeđuju informacije između središnjeg živčanog sustava i organa u obliku električnih znakova. Iz mozga polazi 12 parova mozgovnih živaca, a iz kralježnične moždine 31 par moždinskih živaca.

Hormonalni sustav

  • doštitna žlijezda - Proizvode paratiroidne hormone, koji dižu razinu kalcija u krvi. Kalcitonin nastaje u štitnoj žlijezdi i suprotno djeluje od paratiroidnog hormona.
  • nadbubrežna žlijezda - Njezini su glavni dijelovi kora i srž. U kori se proizvode hormoni koji djeluju na razinu šećera i soli u krvi, a u manjoj količini se i spolni hormoni ovdje proizvode. Srž proizvodi epinefrin (adrenalin), koji je hormon stresa i ima važnu ulogu u oblikovanju alarmne reakcije.
  • jajnik - Jajnik proizvodi ženske spolne hormone: estrogen i progesteron. Estrogen ima izvanredno važnu ulogu u sazrijevanju jajnih stanica i oblikovanju ženskih spolnih karakteristika. Progesteron je važan u nastanku i očuvanju trudnoće.
  • gušterača - Proizvodi inzulin, koji smanjuje razinu šećera u krvi. Ukoliko dolazi do nedostatka inzulina, oblikuje se šećerna bolest.
  • štitna žlijezda - Ovdje se proizvodi hormon tiroksin, koji potiče biološku oksidaciju. Ima važnu ulogu u odgovarajućem razvoju mozga i normalnom rastu tijela. U slučaju prekomjerne proizvodnje tiroksina oblikuje se Basedowljeva bolest, a u suporotnom slučaju dolazi do gušavosti odnosno kretenizma (ako se od rođenja proizvodi niska količina).
  • hipofiza - Sa hipotalamusom zajedno čini sustav hipotalamusa-hipofize, koji je središte našeg hormonalnog sustava.

Hormone proizvode endokrine žlijezde: na primjer adrenalin proizvodi srž nadbubrežne žlijezde, izulin proizvodi gušterača, a tiroksin štitna žlijezda.
Središte hormonskog sustava je hipotalamus hipofizni sustav. Hipotalamus proizvodi takve hormone, koji djeluju na hipofizu. Na njihov utjecaj hipofiza proizvodi hormone, koji potiču druge endokrine žlijezde: takvi su štitna žlijezda, nadbubrežna žlijezda i spolna žlijezda. Gušterača ne pada pod upravljanje hipotalamusa – hipofiznog sustava.

Animacija

Dijelovi tijela

  • glava
  • vrat
  • trup
  • udovi
  • rame
  • nadlaktica
  • podlaktica
  • ruka
  • natkoljenica
  • potkoljenica
  • stopalo
  • prsa
  • trbuh
  • zdjelica
  • leđa
  • struk
  • stražnjica
  • oko
  • nos
  • usta
  • uho
  • čelo
  • lubanja
  • vrat
  • potiljak
  • brada
  • rame
  • prsa
  • trbuh
  • zdjelica
  • leđa
  • struk
  • stražnjica
  • pupak
  • nadlaktica
  • podlaktica
  • ruka
  • lakat
  • ručni zglob
  • prsti
  • natkoljenica
  • potkoljenica
  • stopalo
  • koljeno
  • nožni zglob
  • baza stopala
  • dojke - Njihova je primarna uloga hranjenje dojenčeta. Izgrađene su od masnog tkiva i mliječnih žlijezda.
  • genitalni

Naracija

Koža je naš najveći organ: površina kože jednog odraslog čovjeka iznosi 1,5 kvadratnih metara, prosječna težina joj je (zajedno s masnoćom potkožja) 12 kilograma. Štiti nas od mehaničkih utjecaja, UV zračenja, patogena, a njezin rožnati sloj sprječava isušenje. Ima važnu ulogu u termoregulaciji.
Koža je naš najveći osjetilni organ: njezini receptori imaju važnu ulogu u percepciji topline, hladnoće i mehaničkih podražaja.

Aktivni organi za kretanje su mišići. Ljudski mišići se sastoje od oko 350 skeletnih mišića, a mogu dosegnuti i do 50% težine našega tijela. Razlikuju se dugi, kratki, pljosnati i prstenasti mišići. Tetiva omogućuje spajanje mišića s kostima.

Kostur odraslog čovjeka se sastoji od 206 kosti. Kosti su tvrde i fleksibilne, stoga mogu izdržati veliko opterećenje. Metabolizam kosti je spor, pa tako i njihovo liječenje. Zbog toga je u slučaju loma kostiju potrebno 6 tjedana da srastu. U cilju izbjegavanja osteoporoze, treba svakodnevno unositi dovoljnu količinu kalcija (za mlade 1500 miligrama).

Naš probavni sustav je odgovoran za probavu i apsorpciju hranjivih tvari. U usnoj šupljini zubi sitne hranu i tu počinje probava ugljikohidrata. U želucu se odvija probava bjelančevina u vrlo kiseloj okolini.
Nakon toga se u tankom crijevu nastavlja probava i apsorpcija svih triju hranjivih tvari: bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Na to mjesto dolazi sok gušterače koji proizvodi gušterača i koji sadrži probavne enzime te žuč koju proizvode jetra i koja potpomaže probavu masti. U debelom se crijevu odvija apsorpcija vode i mineralnih tvari te se tu događa proizvodnja vitamina pomoću bakterija.

Za kataboličke procese našem je organizmu potreban kisik a usput se proizvodi ugljikov dioksid. Primanje kisika i oslobađanje od ugljikovog dioksida se vrši pomoću pluća. Pri mirovanju je broj uzdisaja prosječno 16 u jednoj minuti i za vrijeme jednog uzdisaja se izmjenjuje oko pola litre zraka. Česta teška bolest pluća je rak pluća, rizik za nastanak ove bolesti u velikoj mjeri povećava pušenje.

Naše je tijelo prepuno krvnih žila, koje čine dva krvotoka. Veliki krvotok daje našim organima krv punu kisika i prenosi ugljikov dioksid koji nastaje za vrijeme procesa metabolizma. Mali krvotok ili plućni krvotok prenosi krv punu ugljikovog dioksida u pluća, gdje se ugljikov dioksid predaje i u krv dospije kisik. Krv punu kisika mali krvotok prenosi u srce. Tok krvi osiguravaju kontrakcije srca. Zdravlje naših krvnih žila i srca možemo sačuvati redovitim tjelesnim vježbanjem, prehranom s malo masti i izbjegavanjem pušenja.

Bubrezi izlučuju tvari koje su za organizam štetne i suvišne. Bubrezi proizvode otprilike 1,5 litara mokraće dnevno. Mokraća se skuplja u mokraćnom mjehuru, a zatim se preko mokraćne cijevi prazni.
Često oboljenje mokraćnog sustava je infekcija bubrega: tada se u mokraći pojavljuju bjelančevine. Također se često formiraju bubrežni kamenci: tada se zbog sitnih mehaničkih ozljeda u mokraći nalazi krv.

Za harmonični, regulirani rad našeg organizma su zajedno odgovorni živčani i endokrini sustav. Dijelovi središnjeg živčanog sustava su kralježnična moždina i mozak. Periferni živčani sustav se sastoji od živaca, koji prosljeđuju informacije između središnjeg živčanog sustava i organa u obliku električnih znakova. Iz mozga polazi 12 parova mozgovnih živaca, a iz kralježnične moždine 31 par moždinskih živaca.

Hormone proizvode endokrine žlijezde: na primjer adrenalin proizvodi srž nadbubrežne žlijezde, izulin proizvodi gušterača, a tiroksin štitna žlijezda.
Središte hormonskog sustava je hipotalamus hipofizni sustav. Hipotalamus proizvodi takve hormone, koji djeluju na hipofizu. Na njihov utjecaj hipofiza proizvodi hormone, koji potiču druge endokrine žlijezde: takvi su štitna žlijezda, nadbubrežna žlijezda i spolna žlijezda. Gušterača ne pada pod upravljanje hipotalamusa – hipofiznog sustava.

Limfa je tekućina koja se nalazi između tkiva. Proizvodi se iz krvi, osmozom preko zidova kapilara. Metabolički produkti također dospijevaju u limfu. Tekućinu tkiva limfne žile prenose u glavnu venu. Limfa prelazi i preko limfnih čvorova. Patogene koji se nalaze u limfi susreću leukociti koji žive u limfnim čvorovima, što je vrlo važno za rad imunološkog sustava. Važni limfni organi su timus, slezena i krajnici: oni su također bitni u procesu sazrijevanja leukocita i u imunološkoj obrani.

Spolni organi služe za razmnožavanje i proizvode spolne stanice. Spermij se tijekom oplodnje sjedinjuje s jajnom stanicom i nastaje zigota iz koje se razvija potomak. Ženska spolna žlijezda je parni jajnik u kojem se nalaze nezrele jajne stanice. Od njih se u svakom ciklusu izbacuje jedna zrela stanica i dospijeva u jajovod. Na tom mjestu dolazi do oplodnje.

Povezani dodatci

Ženski spolni sustav (srednji stupanj)

Spolni sustav je sustav organa koji služe za razmnožavanje.

Dijelovi ljudskog tijela

Animacija prikazuje dijelove glave, trupa i udova.

Dijelovi tijela

Animacija prikazuje dijelove ljudskog tijela pomoću anatomskog modela jednog muškarca.

Ljudsko tijelo (muško)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Ženski spolni sustav (osnova)

Spolni sustav je sustav organa koji služe za razmnožavanje.

Živčani sustav

Središnji živčani sustav sastoji se od mozga i kralježnične moždine, a periferni od živaca i živčanih čvorova.

Anatomija debelog crijeva

U probavnom traktu nastavlja na tanko crijevo, u njemu se upija voda, minerali nutrijenti i vitamini.

Anatomija i funkcija jetre

Јetra јe za život važan organ koji ima glavnu ulogu u probavi masti, u procesu detoksikacije i metabolizmu.

Anatomija tankog crijeva

Najduži dio našeg probavnog kanala, u kojem se odvija probava i apsorpcija hranljivih tvari.

Deformacije kralježnice

Skolioza je deformacija kod koje dolazi do postraničnog iskrivljenja kralježnice.

Gamete

Zigota je stanica nastala oplodnjom, odnosno spajanjem ženske i muške gamete.

Kosti prsnog koša

Rebra, prsna kost i kralježnica čine kostur prsnog koša.

Krvne žile

Tri glavne vrste krvnih žila u ljudskom tijelu su arterije, vene i kapilare.

Krvožilni sustav

Veliki krvni optok prenosi oksigeniranu krv iz srca u tijelo, a mali krvni otok prenosi oksigeniranu krv iz pluća u srce.

Limfni sustav

Limfne žile prenose limfu u krvne žile, a limfni su čvorovi sastavni dio imunološkoga sustava.

Ljudski kostur

Ljudski kostur čvrsta je unutarnja konstrukcija našega tijela na koju se priključuju skeletni mišići.

Ljudski mišići

Skeletni mišići čine aktivni dio lokomotornog sustava: priključuju se na kosti i pokreću ih.

Mokraćni sustav

Mokraćnim sustavom iz tijela se uklanjaju štetne i suvišne tvari.

Muški spolni sustav

Spolni sustav je sustav organa koji služe za razmnožavanje.

Osjetilni organi

Organi koji primaju podražaje iz okoline ili tijela i prenose ih do mozga u obliku živčanih impulsa.

Prednje crijevo

Hrana iz ustiju, poslije gutanja, dospijeva u želudac koji je zadnja stanica prednjeg crijeva.

Razine biološke organizacije

Animacija prikazuje razine biološke organizacije od jedinke do stanice.

Slojevi kože i kožni osjeti

Koža je vanjski pokrov našega tijela koji je građen od tri sloja: pousmine, usmine i potkožnoga tkiva.

Tromboza dubokih vena i plućna embolija

Krvni ugrušak koji se formira u dubokim venama donjih ekstremiteta može uzrokovati kobnu plućnu emboliju ako uđe u pluća.

Kipići Venere

Kipići iz starijeg kamenog doba najvjerojatnije simboliziraju plodnost i blagostanje.

Added to your cart.