Kruženje vode u prirodi (srednji stupanj)

Kruženje vode u prirodi (srednji stupanj)

Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.

Geografija

Ključne riječi

ciklus, voda, Kruženje vode, isparavanje, rastapanje, padaline, smrzavanje, promjena agregatnog stanja, Sunčevo zračenje, formiranje oblaka, otjecanje, kiša, snijeg, oblak, hidrosfera, podzemne vode, površinske vode, glečer, morska voda, rijeka, struja, jezero, more, ocean, atmosfera, vodena para, solarna energija, vjetar, vlaga, tlak zraka, Sunčeva svjetlost, podneblje, priroda, geografija

Povezani dodatci

Pitanja

  • Koja količina vode godišnje sudjeluje u procesu kruženja vode?
  • Koji je postotak Zemljinih zaliha vode kemijski vezana voda?
  • Što je vodonosnik?
  • Što znači izraz 'podzemna voda'?
  • Koliko vremena je potrebno da se dovrši ciklus kruženja podzemnih voda ?
  • Koliko je vremena potrebno da voda, pohranjena u kontinentalnom ledu, dovrši ciklus kruženja?
  • Je li istina da voda, tijekom ciklusa kruženja, prođe kroz sve slojeve Zemlje?
  • Je li istina da se oblaci, iz kojih dolaze padaline, nalaze u niskim područjima?
  • Je li istina da su kišni oblaci tamne boje?
  • Je li istina da kumulonimbusi imaju oblik nakovnja?
  • Što uzrokuje promjenu stanja vode na Zemlji?
  • Koja je glavna pokretačka sila u procesu kruženja vode?
  • Koja faza u ciklusu kruženja vode utječe na stvaranje oblaka?
  • Što pokreće vodu na kopnu?
  • Što je to izvor?
  • Je li agregatno stanje vode nepromjenjivo?
  • Što je ušće rijeke?
  • Koliko vremena je potrebno da se dovrši ciklus kruženja vode u atmosferi?
  • Koliko vremena je potrebno da se dovrši ciklus kruženja vode u svjetskim oceanima?
  • Što je krška voda?

3D modeli

Presjek reljefa

  • more/ocean - Veća slana vodena površina.
  • jezero - Područje ispunjeno vodom, potpuno okruženo kopnom. Nije povezano s morima ili oceanima.
  • snježni pokrivač
  • potočić - Prirodni vodotok s najnižim prinosom vode.
  • rijeka - Veliki prirodni vodotok.
  • pritok - Rijeka koja se ne izlijeva u more, nego u veću rijeku.
  • vapnenački planinski lanac - Naglo uzdizanje Zemljine površine, koje može doseći i 500 metara iznad razine mora.
  • izvor - Mjesto na kojem podzemne vode izbijaju na površinu.
  • ledenjak - Plutajuća gromada leda koja polako klizi prema dolje.
  • rijeka - Najdulji slivni bazen koji obično sadržava najveću količinu vode.
  • ušće rijeke - Mjesto na kojem se rijeka izlijeva u drugu rijeku, more ili ocean.
  • podzemna voda - Voda koja se nalazi iznad najvišeg nepropusnog sloja.
  • zatvoreni vodonosnik - Podzemna voda koja se nalazi ispod i između nepropusnih slojeva (vodonepropusni sloj).
  • voda u pukotini (voda u kršu) - Voda curi kroz pukotine u stijeni.
  • pećina sa stalaktitima - Voda, koja curi kroz pukotine u stijeni, stvara pećine u kojima se oblikuju stalaktiti.

Zemljine vodene zalihe nalaze se u neprestanom procesu kruženja. U tom krugu godišnje sudjeluje približno 1,4 milijarde km³ vode. (Oko 30% vode ne može sudjelovati u kružnom procesu, jer je kemijski vezana.)

Što pogoni proces kruženja vode? Prije svega, energija sunčevog zračenja. To uzrokuje kontinuiranu promjenu stanja vode: ona isparava - kondenzira - zamrzava se - topi. Pri apsorbiranju topline, led se topi; led i snijeg (= kruta voda) prelazi iz krutog u tekuće (= vodeno) stanje; i, naposljetku, voda isparava, pretvarajući se u paru (= plinsko agregatno stanje).

Pri otpuštanju topline, voda se zamrzava u led; vodena para kondenzira, tvoreći oblake i padaline.
Voda ni u atmosferi ni na tlu ne može trajno ostati u samo jednom stanju. Gravitacija na površini pomiče vodu: na površini ju pomiče nadolje, iz viših predjela prema nižima ili pak ispod površine. Voda svoje putovanje može nastaviti čak i ispod površine, dok ne pronaše svoj put do površine kao izvor.

Tijekom svog ciklusa, voda prođe kroz nekoliko slojeva Zemlje, koje na taj način povezuje izmjenjujući njihove zalihe vode. Voda se u atmosferi obnavlja svakih 8 dana, a u svjetskim oceanima svakih 3.500 godina, voda pohranjena u kontinentalnom ledu svakih 12.000 godina, a zalihe vode ispod površine obnavljaju se svakih 1.400 godina.

Kruženje

  • sunčevo zračenje
  • isparavanje
  • kondenzacija
  • otapanje
  • smrzavanje
  • otjecanje
  • nastanak oblaka
  • kiša
  • snijeg
  • površinsko isparavanje
  • isparavanje vode iz raslinja
  • isparavanje oceana
  • prokapavanje

Podzemne vode

  • podzemna voda - Voda koja se nalazi iznad najvišeg nepropusnog sloja.
  • zatvoreni vodonosnik - Podzemna voda koja se nalazi ispod i između nepropusnih slojeva (vodonepropusni sloj).
  • voda u pukotini (voda u kršu) - Voda curi kroz pukotine u stijeni.
  • podzemna voda

Objašnjenje procesa

  • sunčevo zračenje
  • isparavanje
  • kondenzacija
  • otapanje
  • smrzavanje
  • otjecanje
  • nastanak oblaka
  • kiša
  • snijeg
  • površinsko isparavanje
  • isparavanje vode iz raslinja
  • isparavanje oceana

Naracija

Sunčeva energija zagrijava jezera i mora uzrokujući pritom isparavanje vode s površine i iz biljaka. Para se podiže u hladnije predjele atmosfere gdje se kondenzira i stvara oblake.

Kondenzacija se javlja na površini sitnih čestica prašine koje se nalaze u zraku. Oblaci mogu biti sačinjeni od kapljica vode i kristala leda. Vjetar nosi oblake i vodenu paru prema tlu, gdje započinje formiranje daljnjih oblaka. Kondenzirane kapljice vode počinju rasti, a kada dosegnu veličinu koja im ne dopušta ostanak u zraku, spuštaju se na tlo u obliku kiše.

Kišni oblaci tamne su boje i zadržavaju se u niskim predjelima, dok olujni oblaci imaju oblik nakovnja. Pri temperaturama iznad 0°C, kiši, a pri temperaturama ispod 0°C, sniježi.

Dio padalina, u obliku kiše ili snijega, prodire u tlo, dok se preostali dio izlijeva u površinske vode. Rijeke odnose vodu u jezera i mora, vraćajući vodu na početnu točku, odakle iznova, pod djelovanjem sunčevog zračenja, započinje čitav proces.

Povezani dodatci

Evolucija jezera

Vode stajaćice u prirodnim udolinama na kopnu mogu nastati unutrašnjim i vanjskim silama Zemlje, kao i djelovanjem čovjeka.

Formiranje oblaka i oborina, vrste oblaka

Voda, koja se isparava, formira oblake različitih oblika, iz kojih voda u vidu oborina dospjeva nazad na Zemlju.

Kako morska voda oblikuje površinu Zemlje?

Morska voda, kao vanjska sila, ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnog reljefa.

Kako rijeke oblikuju reljef

Rijeke igraju važnu ulogu u oblikovanju Zemljine površine: uzrokuju eroziju, kao i nošenje i taloženje sedimenta.

Ledeni brijeg

Ledeni brijeg jest manji ili veći komad slatkovodnog leda koji pluta na moru.

Lokalni vjetrovi

Najvažnije vrste lokalnih vjetrova su morsko-kopneni, planinsko-dolinski i preljevni (slapoviti, silazni).

Mora i zaljevi

Animacija nam pokazuje važna mora i zaljeve na Zemlji

Podzemne vode

Podzemne vode i vodonosnici su vrste podzemnih voda.

Slojevi mora

Fizikalne osobine mora te flora i fauna mijenjaju se ovisno o dubini mora.

Voda (H₂O)

Stabilni spoj vodika i kisika, neophodan za život. U prirodi se pojavljuje u sva tri agregatna stanja.

Vodopadi

Vodopadi nastaju gdje rijeka teče preko strmog zaljeva.

Ciklona i anticiklona u umjerenom pojasu

Ciklone su velika područja cirkulirajućeg zraka u čijem središtu se formiraju oblaci i oborine.

Karta morskog dna

Na morskome dnu mogu se zapaziti rubovi litosfernih ploča.

Kontinenti i oceani

Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.

Krški reljefni oblici (osnovni stupanj)

Reljefni krški obici dijele se na površinske i podzemne.

Kruženje kisika u prirodi

Kisik, koji je živim bićima neophodan za život, neprestano kruži unutar Zemljine atmosfere.

Morske struje

Morske struje su povezano gibanje morske odnosno oceanske vode, koje ima važan planetarni utjecaj.

Munja

Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnog naboja popraćeno bljeskom i snažnim zvukom, gromom.

Planetarno kruženje zraka

Razlika u temperaturi između polova i ekvatora izaziva planetarno kruženje zraka, na koje utiče više čimbenika, između ostalog i okretanje Zemlje.

Krčenje šume

Krčenje šume ima negativne učinke na prirodni okoliš.

Kruženje dušika

Atmosferski dušik vezan je bakterijama i koristi se u živim organizmima u obliku različitih spojeva.

Kruženje fosfora

Fosfor je važna supstanca za živa bića, koja je na Zemlji u neprestanoj cirkulaciji.

Kruženje ugljika

Tijekom fotosinteze ugljik se ugrađuje u organske tvari, a tijekom disanja se oslobađa.

Ledenjak (početni stupanj)

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda, nastalo od snijega, koje se polako, neprekidno kreće.

Odsoljavanje morske vode

Pomoću odsoljavanja morske vode dobivamo pitku vodu.

Onečišćenje voda

Industrija, poljoprivreda i gradovi glavni su izvori onečišćenja voda.

Sistem obrane od poplava

Zaštitni nasipi, a prilikom manjih bujica i privremeni nasipi garantiraju obranu protiv poplava.

Stanica za pročišćavanje otpadnih voda

Pročišćene otpadne vode se koriste u poljoprivredi i industriji.

Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrbni sustav korisnicima osigurava pitku vodu odgovarajuće kakvoće.

Krška regija (srednji stupanj)

Udubine u kršu se dijele na nadzemne (ponikve, škrape, kamenice, doline, uvale, polja) i podzemne (špilje, jame). Česta uzvišenja su kukovi (strme stijene...

Kruženje vode (osnovna razina)

Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.

Usisna i potisna crpka

Usisna i potisna crpka pripadaju najjednostavnijim vodenim crpkama.

Added to your cart.