Krčenje šume

Krčenje šume

Krčenje šume ima negativne učinke na prirodni okoliš.

Geografija

Ključne riječi

uništavanje šuma, kišna šuma, ljudska aktivnost, zagađenje okoliša, gorenje, erozija, klimatske promjene, globalno zatopljenje, šteta u okolišu, ekološki problemi, zaštita okoliša, industrija, poljoprivreda, stočarstvo, bioraznolikosti, kontaminacija, Amazonas, Afrika, Indonezija, Zemlja, globus, okoliš, ulje afričke palme, kava, zrno kakaa, tropi, izumiranje, izumrli, društvo, demogeografija, geografija, bilogija

Povezani dodatci

Pitanja

  • Za koliko bi stupnjeva bila niža prosječna temperatura Zemlje bez efekta staklenika?
  • Je li točno?\nUslijed efekta staklenika prosječna temperatura Zemlje je viša.
  • Je li točno?\nKisik je staklenički plin.
  • Što nastaje procesom fotosinteze?
  • Što NIJE potrebno za fotosinetezu?
  • Koji NIJE staklenički plin?
  • Šta znači evapotranspiracija?
  • Šta znači erozija tla?
  • Je li točno?\nIzkrčenjem šuma poraste razine podzemne vode.
  • Je li točno?\nIzkrčenjem šuma smanjuje se koncentracija soli površinskih slojeva tla.
  • Je li točno?\nIzkrčenjem šuma se mijenjaju oborinske prilike.
  • Na koji način se mijenjaju oborinske prilike izkrčenjem šuma?
  • Je li točno?\nKrčenje šuma doprinosi povećanju sadržaja hranjivih tvari tla.
  • Kako utječe krčenje šuma na klimu Zemlje?
  • Koja je životinjska vrsta dospjela na rub izumiranja zbog uništavanja šuma?
  • Koja je povezanost između hamburgera i krčenja šuma?
  • U čemu se NE MOŽE naći palmino ulje palmi koje rastu na mjestu izkrčenih šuma?
  • Koje je veličine površina šuma izkrčenih u poslijednjih dva i pol desetlijeća?
  • U koju svrhu koriste drva dobivena krčenjem šuma?
  • U koju svrhu NE koriste drva dobivena krčenjem šuma?

3D modeli

Krčenje šume

  • 0 godina
  • 5 godina
  • 10 godina
  • 15 godina
  • 20 godina
  • Tropska prašuma
  • paljenje šume
  • obradivo zemljište
  • iskrčena šuma
  • neobradivo zemljište

Krčenje šuma je prisutno na našoj planeti od samog početka ljudske civilizacije. U to vrijeme su šume prekrivale skoro pola od kopnenih površina. Do kraja prve polovice 20. stoljeća su se uništavale uglavnom šume umjereno kontinentalnog pojasa Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Od tada počinje u značajnoj mjeri uklanjanje tropskih kišnih prašuma. Raščišćavanje šuma se vrši pomoću mehanizacije ili paljenjem. „Golo” šumsko zemljište se prenamijeni u plohu za poljodjelstvo, ali ova aktivnost nije dugotrajna: poslije nekoliko godina ova zemljišta postanu neupotrebljiva, a proces iskorijenivanja šuma se mora nastaviti.

Ciljevi krčenje šume

  • Područje Amazone
  • sječe drveća
  • pašnjak
  • plantaže
  • šumski požari, gradnja cesta, urbanizacija
  • 5%
  • 30%
  • 60%

Krčenje šuma se radi iz više razloga: zbog prodaje drveta za više grane industrije, kao što su proizvodnja namještaja i papira. Međutim, puno je značajnije stvaranje travnjaka na kojima stoka može pasti travu s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka, odnosno uzgoj biljaka, poput kave, kakaa i palminog ulja. Palmino ulje je važan sastojak biodizela i većine kozmetičkih proizvoda. Osim toga, pojavljuje se i u prehrambenim prerađevinama, kao što su margarini, keksi i čokolade.

Posljedice, krčenje šume

  • kišna prašuma
  • iskrčena kišna prašuma
  • intenzivna fotosinteza
  • smanjena fotosinteza
  • reguliranje klime
  • zagrijavanje
  • stalna oborina
  • suša
  • odgovarajuće tlo
  • uništavanje tla
  • biološka raznolikost
  • izumiranje vrsta

Međutim, postojanje šuma je važno i zbog više razloga na regionalnoj i globalnoj razini: naime, one imaju ključnu ulogu u održavanju bioraznolikosti, modificiraju klimu i štite tlo od erozije.

Fotosinteza, Efekt staklenika

Procesom fotosinteze šume putem ugljikovog dioksida iz atmosfere i oslobađanjem kisika osiguraju odgovarajući sastav atmosfere. Vezivanjem ugljikovog dioksida modificiraju veličinu efekta staklenika, a s time i globalnu klimu. Iskrčenje šuma dovodi do povećanja količina ugljikovog dioksida u atmosferi, kao i efekta staklenika, i dovodi do općeg zagrijavanja Zemlje.

Vodena para

Izkrčenjem šuma se mijenjaju i količine oborina na određenom području. Naime, znatna količina oborina potječe od vode koja isparava iz drveća (transpiracija). Krčenje šuma uveliko povećava infiltraciju vode u tlo nauštrb isparavanju (evaporacija). Stoga, uništavanjem šuma se smanjuje količina vodene pare u atmosferi i s time se značajno smanjuje i količina oborine, a klimatsko područje postane sušno.

Tlo

Zahvaljujući stalnom kružnom toku oborine i isparavanja, razina podzemne vode je skoro konstantna. Nakon krčenja šuma, nestankom drveća za apsorbciju oborine, povećava se infiltracija, i s time poraste razina podzemne vode. Uslijed isparavanja podzemne vode u površinskim slojevima poraste koncentracija soli, što uzrokuje odumiranje vegetacije. To potiče uništavanje tla i na mjestu nekadašnje šume uskoro ostaje samo neplodno tlo, potpuno neupotrebljivo za uzgoj biljaka i ispašu životinja.

Živi svijet

U kišnim prašumama je iznimno veliko bogatstvo vrsta, to su područja izvora biološke raznolikosti. Izkrčenjem šuma pojedine vrste su na granici izumiranja. Među inima, orangutani su do sada već izgubili 90% svog životnog prostora.

Krčenje šume na Zemlji

Od 1990-ih godina površina šuma na Zemlji se smanjila za tri posto, odnosno 130 milijuna hektara, što odgovara cijeloj površini Južnoafričke Republike. Najugroženije regije su: područje Amazone, tropske kišne prašume Indonezije i Afrike.

Animacija

  • 0 godina
  • 5 godina
  • 10 godina
  • 15 godina
  • 20 godina
  • Tropska prašuma
  • paljenje šume
  • obradivo zemljište
  • iskrčena šuma
  • neobradivo zemljište
  • Područje Amazone
  • sječe drveća
  • pašnjak
  • plantaže
  • šumski požari, gradnja cesta, urbanizacija
  • 5%
  • 30%
  • 60%
  • kišna prašuma
  • iskrčena kišna prašuma
  • intenzivna fotosinteza
  • smanjena fotosinteza
  • reguliranje klime
  • zagrijavanje
  • stalna oborina
  • suša
  • odgovarajuće tlo
  • uništavanje tla
  • biološka raznolikost
  • izumiranje vrsta
  • CO₂ - Ugljikov dioksid. Anorganska molekula od koje biljka stvara organsku molekulu, šećer. Biljke su autotrofni organizmi: sposobni su stvarati organske spojeve iz anorganskih spojeva. Heterotrofni organizmi poput životinja i gljiva nemaju ovu sposobnost.
  • O₂ - Stvara se kao nusproizvod tokom fotosinteze. Kisik potreban heterotrofnim organizmima na našoj planeti se stvara procesom fotosinteze.
  • svjetlost - Čestice ove materije su fotoni. Biljke koriste energiju fotona za pretvaranje anorganskog CO₂ u organski šećer.
  • C₆H₁₂O₆ - Grožđani šećer (glukoza). Biljke ga proizvode od CO₂ korištenjem svjetlosna energija.
  • H₂O - Voda dospijeva u biljku iz tla. Tokom fotosinteze, molekule vode se razdvajaju na kisik, protone (H⁺) i elektrone (e⁻).
  • staklenički plinovi - Sastoje se prvenstveno od vodene pare, ugljikovog dioksida, metana i ozona.
  • ulazno zračenje - Kratkovalno zračenje (sunčevo zračenje).
  • izlazno zračenje - Dugovalno zračenje (toplinsko zračenje).
  • refleksija - Emitiranu toplinu atmosferski plinovi zrače ponovo na površinu Zemlje, na takav način se toplina zadržava u atmosferi.
  • oborina - Znatna količina oborina potječe od vode koja isparava iz drveća. Krčenje šuma uveliko povećava infiltraciju vode u tlo nauštrb isparavanju. Stoga, uništavanjem šuma se smanjuje količina vodene pare u atmosferi i s time se značajno smanjuje i količina oborine, a klimatsko područje postane sušno.
  • evapotranspiracija - Količina vode koja procesom isparavanja sa biljaka i tla u obliku pare dospijeva u atmosferu.
  • razina podzemne vode - Zahvaljujući stalnom kružnom toku oborine i isparavanja, razina tog fenomena je skoro konstantna u tropskim šumama. Nakon krčenja šuma, nestankom drveća za apsorbciju oborine, povećava se infiltracija, i s time njena razina poraste.
  • koncentracija soli - Kao posljedica krčenja šuma poraste razina podzemne vode. Uslijed isparavanja podzemne vode u površinskim slojevima poraste koncentracija soli.
  • infiltracija - Dio oborina upija drveće. Ukoliko uništimo drveće, sve će oborine dospijevati posredno u tlo.
  • erozija - Uslijed porasta koncentracija soli u tlu na mjestu izkrčene šume, uništava se biljni svijet i počinje erozija tla.
  • isparavanje
  • bogatstvo vrsta - Na primjer: ptica nosorog, orangutan, sumatranski tigar
  • izumrle vrste

Naracija

Krčenje šuma je prisutno na našoj planeti od samog početka ljudske civilizacije. U to vrijeme su šume prekrivale skoro pola od kopnenih površina. Do kraja prve polovice 20. stoljeća su se uništavale uglavnom šume umjereno kontinentalnog pojasa Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Od tada počinje u značajnoj mjeri uklanjanje tropskih kišnih prašuma. Raščišćavanje šuma se vrši pomoću mehanizacije ili paljenjem. „Golo” šumsko zemljište se prenamijeni u plohu za poljodjelstvo, ali ova aktivnost nije dugotrajna: poslije nekoliko godina ova zemljišta postanu neupotrebljiva, a proces iskorijenivanja šuma se mora nastaviti.

Krčenje šuma se radi iz više razloga: zbog prodaje drveta za više grane industrije, kao što su proizvodnja namještaja i papira. Međutim, puno je značajnije stvaranje travnjaka na kojima stoka može pasti travu s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka, odnosno uzgoj biljaka, poput kave, kakaa i palminog ulja. Palmino ulje je važan sastojak biodizela i većine kozmetičkih proizvoda. Osim toga, pojavljuje se i u prehrambenim prerađevinama, kao što su margarini, keksi i čokolade.

Međutim, postojanje šuma je važno i zbog više razloga na regionalnoj i globalnoj razini: naime, one imaju ključnu ulogu u održavanju bioraznolikosti, modificiraju klimu i štite tlo od erozije.

Fotosinteza, Efekt staklenika

Procesom fotosinteze šume putem ugljikovog dioksida iz atmosfere i oslobađanjem kisika osiguraju odgovarajući sastav atmosfere. Vezivanjem ugljikovog dioksida modificiraju veličinu efekta staklenika, a s time i globalnu klimu. Iskrčenje šuma dovodi do povećanja količina ugljikovog dioksida u atmosferi, kao i efekta staklenika, i dovodi do općeg zagrijavanja Zemlje.

Vodena para

Izkrčenjem šuma se mijenjaju i količine oborina na određenom području. Naime, znatna količina oborina potječe od vode koja isparava iz drveća (transpiracija). Krčenje šuma uveliko povećava infiltraciju vode u tlo nauštrb isparavanju (evaporacija). Stoga, uništavanjem šuma se smanjuje količina vodene pare u atmosferi i s time se značajno smanjuje i količina oborine, a klimatsko područje postane sušno.

Tlo

Zahvaljujući stalnom kružnom toku oborine i isparavanja, razina podzemne vode je skoro konstantna. Nakon krčenja šuma, nestankom drveća za apsorbciju oborine, povećava se infiltracija, i s time poraste razina podzemne vode. Uslijed isparavanja podzemne vode u površinskim slojevima poraste koncentracija soli, što uzrokuje odumiranje vegetacije. To potiče uništavanje tla i na mjestu nekadašnje šume uskoro ostaje samo neplodno tlo, potpuno neupotrebljivo za uzgoj biljaka i ispašu životinja.

Živi svijet

U kišnim prašumama je iznimno veliko bogatstvo vrsta, to su područja izvora biološke raznolikosti. Izkrčenjem šuma pojedine vrste su na granici izumiranja. Među inima, orangutani su do sada već izgubili 90% svog životnog prostora.

Od 1990-ih godina površina šuma na Zemlji se smanjila za tri posto, odnosno 130 milijuna hektara, što odgovara cijeloj površini Južnoafričke Republike. Najugroženije regije su: područje Amazone, tropske kišne prašume Indonezije i Afrike.

Povezani dodatci

Efekt staklenika

Kao posljedica ljudske aktivnosti raste koncentracija stakleničkih plinova, što rezultira snažnijim učinkom efekta staklenika te posljedično dovodi do...

Fotosinteza

Biljke su kadre od neorganskih tvari (ugljičnog dioksida i vode) napraviti organski šećer.

Slojevi šuma

Slojevi različnih šuma mogu se razlikovati.

Dodo

Dodo je izumrla vrsta ptica koja je nekoć bila izvorna na otoku Mauricijusu. Postao je simbol izumiranja.

Gigantska sekvoja

Gigantske sekvoje su najveća živa bića na našoj planeti.

Kruženje ugljika

Tijekom fotosinteze ugljik se ugrađuje u organske tvari, a tijekom disanja se oslobađa.

Kruženje vode u prirodi (srednji stupanj)

Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.

Obični bor

Jedna od najrasprostranjenih vrsta borova u svijetu. Autohtona sorta Eurazije.

Proizvodnja papira

Papir je izumljen prije više od dvije tisuće godina.

Tipovi tla (profili)

Animacija prikazuje različite tipove taa.

Zagađivanje okoliša

Nepovoljni efekti ljudskog društva utječu na okoliš, a to se naziva zagađivanjem okoliša.

Onečišćenje zraka

Animacija nam prikazuje glavne izvore onečišćenja zraka: poljoprivreda, industrija, urbana naselja.

Added to your cart.