Kako rijeke oblikuju reljef

Kako rijeke oblikuju reljef

Rijeke igraju važnu ulogu u oblikovanju Zemljine površine: uzrokuju eroziju, kao i nošenje i taloženje sedimenta.

Geografija

Ključne riječi

rijeka, oblikovanje terena, Vodeni tokovi, korito rijeke, riječno ušće, gornji tijek, srednji tok, donji tok, riječna delta, ušće rijeke, erozija, krhotine, rukavac, zavoj, ritam, otok, dolina, topografija, voda, hidrografija, Kruženje vode, priroda, proučavanje prirode, fizička geografija, geomorfologija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Rijeke

Voda rijeke, kao vanjska snaga, ima važnu ulogu u oblikovanju reljefa: razara, prenosi i nagomilava. Reljefno oblikovanje rijeka dijelimo na tri etape: gornji tok, srednji tok i donji tok. Od izvora do ušća rijeke dinamika pojedinih etapa se može i u više navrata promijeniti.

Gornji tok

Svaki vodotok ima određenu energiju koju koristi za pronos nanosa. Preostalu energiju koristi za erodiranje svog korita. Na području velikog nagiba rijeka ima puno više energije od onoga što je potrebno za pronos nanosa. Rijeka brzog protoka sedimentom koji nosi sa sobom produbljuje svoje korito i stvara dolinu oblika V.

Definicije:

Klanac: Kada se rijeka usjeće u tvrde stijene, tada će joj dolina biti duboka i uska sa strmim, skoro okomitim stranama.

Kanjon: Oblik klanca, koji je nastao na suhoj klimi.

Vodopad: Nalazi se kod tvrđih kamenih blokova. Kako rijeka brže erodira mekše mase stijena koje se nalaze ispod i iznad tvrde stijene, voda se kaskadno slijeva preko tvrde stijene.

Srednji tok

Na području blažega nagiba rijeka i njegova energija je izjednačena, što znači da je odlaganje i pronos u ravnoteži. Rijeka sporije teče i bočnom erozijom zavijajući pronosi i taloži svoj sediment. Gradi sprudove na jednoj obali korita dok na drugoj strani udubljuje svoje korito i nastaju meandri. Vanjska krivulja zavoja - gdje je najveća brzina rijeke - se kontinuirano erodira, dok se unutarnja krivulja gradi: zavoj raste i na kraju se oblikuje u riječno (potkovasto) jezero - mrtvaju.

Definicije:

Matica rijeke: imaginarna crta koja se dobiva spajanjem točaka najvećih brzina vodenog toka. U zavoju se proteže duž konkavne obale, a kod ravnih dionica duž središta korita.

Donji tok

Na područjima malog nagiba energija rijeke se smanjuje, s toga se ojačano odlaganje nanosa iako se pronos nanosa i dalje nastavlja. Od odloženog nanosa rijeka oblikuje riječne otoke (ade) i sprudove, korito rijeke se razdvaja u više grana. Rezultati stalnog odlaganje nanosa i mijenjanja korita su lesne zaravni i aluvijalni konusi.

Tipovi ušća

Riječna delta

Većina rijeka se ulijeva u more. Riječna delta se oblikuje kod ušća rijeka bogatim nanosom i gdje nema velikih razlika između plime i oseke. Rijeka odlaže svoj preostali nanos i s time se razgranjuje. Riječni otoci između rukavaca se umnožavaju nauštrb mora.

Estuarij

Estuarij je ušće rijeke malog nanosa ili rijeke koja se ulijeva u more jakog plimskog raspona. Plima stalno povećava i produbljuje estuarij.

Riječne terase

Obilježja dionica rijeka se na određenom mjestu mijenja i u vremenu, zahvaljujući i tektonskim i klimatskim utjecajima. Stoga višekratna promjena obilježja dionice na istom području formira kaskadno složene riječne terase koje se nalaze izvan poplavnog područja na koja su se gradile ceste i naselja.

Animacija

Naracija

Voda rijeke, kao vanjska snaga, ima važnu ulogu u oblikovanju reljefa: razara, prenosi i nagomilava. Reljefno oblikovanje rijeka dijelimo na tri etape: gornji tok, srednji tok i donji tok. Od izvora do ušća rijeke dinamika pojedinih etapa se može i u više navrata promijeniti.

Svaki vodotok ima određenu energiju koju koristi za pronos nanosa. Preostalu energiju koristi za erodiranje svog korita. Na području velikog nagiba rijeka ima puno više energije od onoga što je potrebno za pronos nanosa. Rijeka brzog protoka sedimentom koji nosi sa sobom produbljuje svoje korito i stvara dolinu oblika V.

Na području blažeg nagiba rijeka i njegova energija je izjednačena, što znači da je odlaganje i pronos u ravnoteži. Rijeka sporije teče i bočnom erozijom meandrirajući pronosi i taloži svoj sediment. Gradi sprudove na jednoj obali korita dok na drugoj strani udubljuje svoje korito i nastaju meandri. Vanjska krivulja meandra - gdje je najveća brzina rijeke - se kontinuirano erodira, dok se unutarnja krivulja gradi: meander raste i na kraju se oblikuje u riječno (potkovasto) jezero - mrtvaju.

Na područjima malog nagiba energija rijeke se smanjuje, stoga je ojačano odlaganje nanosa iako se pronos nanosa i dalje nastavlja. Od odloženog nanosa rijeka oblikuje riječne otoke (ade) i sprudove, korito rijeke se razdvaja u više grana. Rezultati stalnog odlaganje nanosa i mijenjanja korita su lesne zaravni i aluvijalni konusi.

Većina rijeka se ulijeva u more. Riječna delta se oblikuje kod ušća rijeka bogatim nanosom i gdje nema velikih razlika između plime i oseke. Rijeka odlaže svoj preostali nanos i s time se razgranjuje. Riječni otoci između rukavaca se umnožavaju nauštrb mora.

Estuarij je ušće rijeke malog nanosa ili rijeke koja se ulijeva u more jakog plimskog raspona. Plima stalno povećava i produbljuje estuarij.

Povezani dodatci

Geografska obilježja

Animacija nam pokazuje važnije reljefne oblike, površinske vode i njihova obilježja.

Kruženje vode (osnovna razina)

Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.

Kruženje vode u prirodi (srednji stupanj)

Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.

Eolski oblici reljefa na obalama i stepama

Vjetar, kao vanjska sila ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnih područja te stepa.

Eolski procesi u pustinjama

Vjetar, kao vanjska sila, igra važnu ulogu u formiranju pustinjskog reljefa.

Evolucija jezera

Vode stajaćice u prirodnim udolinama na kopnu mogu nastati unutrašnjim i vanjskim silama Zemlje, kao i djelovanjem čovjeka.

Hidroelektrana (Hooverova brana, SAD)

Golema brana na američkoj rijeci Colorado, koja je ime dobila po jednom američkom predsjedniku.

Kako morska voda oblikuje površinu Zemlje?

Morska voda, kao vanjska sila, ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnog reljefa.

Ledenjak (srednji stupanj)

Ledenjak je veliko postojano ledeno tijelo, formira se od snijega, te je u stalnom, usporenom kretanju.

Nizozemski sustav brana

Nizozemska se već stoljećima bori sa morem.

Onečišćenje voda

Industrija, poljoprivreda i gradovi glavni su izvori onečišćenja voda.

Rad brodske prevodnice

Brodska prevodnica omogućuje plovilima svladavanje razlike u razinama vode.

Sistem obrane od poplava

Zaštitni nasipi, a prilikom manjih bujica i privremeni nasipi garantiraju obranu protiv poplava.

Topografija Zemlje

Animacija prikazuje veće planine, ravnice, rijeke, jezera i pustinje Zemlje.

Vodopadi

Vodopadi nastaju gdje rijeka teče preko strmog zaljeva.

Added to your cart.