Kako rijeke oblikuju reljef

Kako rijeke oblikuju reljef

Rijeke igraju važnu ulogu u oblikovanju Zemljine površine: uzrokuju eroziju, kao i nošenje i taloženje sedimenta.

Geografija

Ključne riječi

rijeka, oblikovanje terena, Vodeni tokovi, korito rijeke, riječno ušće, gornji tijek, srednji tok, donji tok, riječna delta, ušće rijeke, erozija, krhotine, rukavac, zavoj, bar, otok, dolina, topografija, voda, hidrografija, Kruženje vode, priroda, proučavanje prirode, fizička geografija, geomorfologija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Rijeke

Voda rijeke, kao vanjska snaga, ima važnu ulogu u oblikovanju reljefa: razara, prenosi i nagomilava. Reljefno oblikovanje rijeka dijelimo na tri etape: gornji tok, srednji tok i donji tok. Od izvora do ušća rijeke dinamika pojedinih etapa se može i u više navrata promijeniti.

Gornji tok

Svaki vodotok ima određenu energiju koju koristi za pronos nanosa. Preostalu energiju koristi za erodiranje svog korita. Na području velikog nagiba rijeka ima puno više energije od onoga što je potrebno za pronos nanosa. Rijeka brzog protoka sedimentom koji nosi sa sobom produbljuje svoje korito i stvara dolinu oblika V.

Definicije:

Klanac: Kada se rijeka usjeće u tvrde stijene, tada će joj dolina biti duboka i uska sa strmim, skoro okomitim stranama.

Kanjon: Oblik klanca, koji je nastao na suhoj klimi.

Vodopad: Nalazi se kod tvrđih kamenih blokova. Kako rijeka brže erodira mekše mase stijena koje se nalaze ispod i iznad tvrde stijene, voda se kaskadno slijeva preko tvrde stijene.

Srednji tok

Na području blažega nagiba rijeka i njegova energija je izjednačena, što znači da je odlaganje i pronos u ravnoteži. Rijeka sporije teče i bočnom erozijom zavijajući pronosi i taloži svoj sediment. Gradi sprudove na jednoj obali korita dok na drugoj strani udubljuje svoje korito i nastaju meandri. Vanjska krivulja zavoja - gdje je najveća brzina rijeke - se kontinuirano erodira, dok se unutarnja krivulja gradi: zavoj raste i na kraju se oblikuje u riječno (potkovasto) jezero - mrtvaju.

Definicije:

Matica rijeke: imaginarna crta koja se dobiva spajanjem točaka najvećih brzina vodenog toka. U zavoju se proteže duž konkavne obale, a kod ravnih dionica duž središta korita.

Donji tok

Na područjima malog nagiba energija rijeke se smanjuje, s toga se ojačano odlaganje nanosa iako se pronos nanosa i dalje nastavlja. Od odloženog nanosa rijeka oblikuje riječne otoke (ade) i sprudove, korito rijeke se razdvaja u više grana. Rezultati stalnog odlaganje nanosa i mijenjanja korita su lesne zaravni i aluvijalni konusi.

Tipovi ušća

Riječna delta

Većina rijeka se ulijeva u more. Riječna delta se oblikuje kod ušća rijeka bogatim nanosom i gdje nema velikih razlika između plime i oseke. Rijeka odlaže svoj preostali nanos i s time se razgranjuje. Riječni otoci između rukavaca se umnožavaju nauštrb mora.

Estuarij

Estuarij je ušće rijeke malog nanosa ili rijeke koja se ulijeva u more jakog plimskog raspona. Plima stalno povećava i produbljuje estuarij.

Riječne terase

Obilježja dionica rijeka se na određenom mjestu mijenja i u vremenu, zahvaljujući i tektonskim i klimatskim utjecajima. Stoga višekratna promjena obilježja dionice na istom području formira kaskadno složene riječne terase koje se nalaze izvan poplavnog područja na koja su se gradile ceste i naselja.

Animacija

Voda rijeke, kao vanjska snaga, ima važnu ulogu u oblikovanju reljefa: razara, prenosi i nagomilava. Reljefno oblikovanje rijeka dijelimo na tri etape: gornji tok, srednji tok i donji tok. Od izvora do ušća rijeke dinamika pojedinih etapa se može i u više navrata promijeniti.

Svaki vodotok ima određenu energiju koju koristi za pronos nanosa. Preostalu energiju koristi za erodiranje svog korita. Na području velikog nagiba rijeka ima puno više energije od onoga što je potrebno za pronos nanosa. Rijeka brzog protoka sedimentom koji nosi sa sobom produbljuje svoje korito i stvara dolinu oblika V.

Na području blažeg nagiba rijeka i njegova energija je izjednačena, što znači da je odlaganje i pronos u ravnoteži. Rijeka sporije teče i bočnom erozijom meandrirajući pronosi i taloži svoj sediment. Gradi sprudove na jednoj obali korita dok na drugoj strani udubljuje svoje korito i nastaju meandri. Vanjska krivulja meandra - gdje je najveća brzina rijeke - se kontinuirano erodira, dok se unutarnja krivulja gradi: meander raste i na kraju se oblikuje u riječno (potkovasto) jezero - mrtvaju.

Na područjima malog nagiba energija rijeke se smanjuje, stoga je ojačano odlaganje nanosa iako se pronos nanosa i dalje nastavlja. Od odloženog nanosa rijeka oblikuje riječne otoke (ade) i sprudove, korito rijeke se razdvaja u više grana. Rezultati stalnog odlaganje nanosa i mijenjanja korita su lesne zaravni i aluvijalni konusi.

Većina rijeka se ulijeva u more. Riječna delta se oblikuje kod ušća rijeka bogatim nanosom i gdje nema velikih razlika između plime i oseke. Rijeka odlaže svoj preostali nanos i s time se razgranjuje. Riječni otoci između rukavaca se umnožavaju nauštrb mora.

Estuarij je ušće rijeke malog nanosa ili rijeke koja se ulijeva u more jakog plimskog raspona. Plima stalno povećava i produbljuje estuarij.

Naracija

Voda rijeke, kao vanjska snaga, ima važnu ulogu u oblikovanju reljefa: razara, prenosi i nagomilava. Reljefno oblikovanje rijeka dijelimo na tri etape: gornji tok, srednji tok i donji tok. Od izvora do ušća rijeke dinamika pojedinih etapa se može i u više navrata promijeniti.

Svaki vodotok ima određenu energiju koju koristi za pronos nanosa. Preostalu energiju koristi za erodiranje svog korita. Na području velikog nagiba rijeka ima puno više energije od onoga što je potrebno za pronos nanosa. Rijeka brzog protoka sedimentom koji nosi sa sobom produbljuje svoje korito i stvara dolinu oblika V.

Na području blažeg nagiba rijeka i njegova energija je izjednačena, što znači da je odlaganje i pronos u ravnoteži. Rijeka sporije teče i bočnom erozijom meandrirajući pronosi i taloži svoj sediment. Gradi sprudove na jednoj obali korita dok na drugoj strani udubljuje svoje korito i nastaju meandri. Vanjska krivulja meandra - gdje je najveća brzina rijeke - se kontinuirano erodira, dok se unutarnja krivulja gradi: meander raste i na kraju se oblikuje u riječno (potkovasto) jezero - mrtvaju.

Na područjima malog nagiba energija rijeke se smanjuje, stoga je ojačano odlaganje nanosa iako se pronos nanosa i dalje nastavlja. Od odloženog nanosa rijeka oblikuje riječne otoke (ade) i sprudove, korito rijeke se razdvaja u više grana. Rezultati stalnog odlaganje nanosa i mijenjanja korita su lesne zaravni i aluvijalni konusi.

Većina rijeka se ulijeva u more. Riječna delta se oblikuje kod ušća rijeka bogatim nanosom i gdje nema velikih razlika između plime i oseke. Rijeka odlaže svoj preostali nanos i s time se razgranjuje. Riječni otoci između rukavaca se umnožavaju nauštrb mora.

Estuarij je ušće rijeke malog nanosa ili rijeke koja se ulijeva u more jakog plimskog raspona. Plima stalno povećava i produbljuje estuarij.

Povezani dodatci

Put boksita

Boksit je sirovina za dobivanje aluminija. Iz idućeg filmića saznajte kako se od ovog crvenog...

Kruženje dušika

Atmosferski dušik vezan je bakterijama i koristi se u živim organizmima u obliku...

Razorene gromadne planine

Na ostatke Variscijskog i Kaledonskog planinskog sustava nailazimo u svim dijelovima svijeta.

Valovi

Valovi igraju važnu ulogu u oblikovanju obale.

Tundra: ledena pustinja sa zelenim rubovima

Je li tundra zaista tako hladna i pusta, kakvom ju obično zamišljamo?

Lokalni vjetrovi

Najvažnije vrste lokalnih vjetrova su morsko-kopneni, planinsko-dolinski i preljevni...

Formiranje oblaka i oborina, vrste oblaka

Voda, koja se isparava, formira oblake različitih oblika, iz kojih voda u vidu oborina...

Giant rivers at the Equator

The largest rivers on Earth are found in the tropical zone.

Added to your cart.