Izmjena godišnjih doba (srednji stupanj)

Izmjena godišnjih doba (srednji stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba osi Zemljine vrtnje, zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Geografija

Ključne riječi

promjena godišnjih doba, godišnje doba, godišnja doba, proljeće, ljeto, jesen, zima, ravnodnevnica, zimski solsticij, ljetni solsticij, solsticij, nagib osi, kut nagiba, os rotacije, krvožilni sustav, kulminacija, Zemlja, Sunce, sunčeva svjetlost, godina, kalendar, Rakova obratnica, Jarčeva obratnica, mjesec, mjeseci, rotacija, Ekvator, polarni krug, priroda, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Zemljina orbita

  • proljeće
  • 21. ožujka: proljetna ravnodnevnica
  • ljeto
  • 22. lipnja: ljetni suncostaj
  • jesen
  • 23. rujna: jesenska ravnodnevnica
  • zima
  • 22. prosinca: zimski suncostaj

Godišnja su doba na Zemlji posljedica obilaženja Zemlje nagnute osi oko Sunca. Kut Sunčevih zraka na različitim lokacijama Zemlje stalno se mijenja tijekom godine, s toga je i toplina koju tlo Zemlje dobije Sunčevim zračenjem različita. Sunčeve zrake u podne padaju okomito na Zemlju isključivo između obratnica, iznad njih nikada.

Kao rezultat različitog nagiba Zemljine osi, najveća moguća kut (to jest 90°) Sunčevih zraka​ nije uvijek na Ekvatoru, njena pozicija se mijenja između 23,5 stupnjeva sjeverne i 23,5 stupnjeva južne širine. Na svaku od ovih širina, Sunčeve zrake padaju okomito jednom godišnje, tijekom ljetnog suncostaja i zimskog suncostaja, dok na području između ove dvije paralele Sunce se nalazi točno okomito godišnje dva puta. S toga su ove dvije paralele postale posebne i nazvane su Rakova obratnica i Jarčeva obratnica. Kako Sunčeve zrake mogu padati pod pravim kutom na Zemlju iskjlučivo na području između ovo dvije obratnice, ovo je područje najtoplije.

Kao posljedica nagnutosti Zemljine osi kako na sjevernoj tako i na južnoj polutci na 66,56° kutne udaljenosti od ekvatora, u trajanju od godišnje barem jedan dan Sunce ne izlazi i ne zalazi. Te dvije posebne paralele su Sjeverni i Južni polarni krugovi. Područja ograničena polarnim krugovima su najhladnija, kako je ovdje kut Sunčevih zraka najmanja, i kako u ovim polarnim područjima po 1-1 dan vlada stalna noć, dok na polovima čak pola godine. Iako na području između obratnica i polarnika Sunčeve zrake padaju pod kutom manjim od 90°, Sunce svakodnevno izlazi i zalazi. Temperatura je u ovim krajevima niža nego u području između obratnica, no veća nego iznad polarnika.

Za vrijeme ravnodnevnice Sunce na svim mjestima na Zemlji izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu, Sunce boravi isto vrijeme iznad i ispod obzora, i tako su obdanice i noći iste duljine. Tada je Sunce u podne u zenitu točno iznad Ekvatora. Iznad svake obratnice Sunce je u zenitu samo jednom godišnje, tada je suncostaj. Nakon toga obratnice „obraćaju” Sunce koje se krećući sve niže na svom nebeskom putu, „vraća nazad” prema Ekvatoru. Kako je za obilazak Zemlje oko Sunca potrebna jedna godina, godišnja doba se izmjenjuju istim redoslijedom svake godine.

Objašnjenje pojmova:

Ravnodnevnica: Dva dana u godini tijekom kojih je duljina obdanice i noći jednaka na obje Zemljine polutke. Tada je Sunce u podne u zenitu iznad Ekvatora. Proljetna ravnodnevnica je 21. ožujka, na sjevernoj polutci tada počinje astronomsko proljeće. Jesenjska ravnodnevnica je 23. rujna, na sjevernoj polutci tada počinje astronomska jesen.

Suncostaj: Vrijeme kada Sunce tijekom svog prividnog kretanja dostiže najvišu ili najnižu točku na svom nebeskom putu preko obratnica. 22. lipnja Sunce je u podne u zenitu točno iznad Rakove obratnice, na sjevernoj polutci tada počinje astronomsko ljeto (na južnoj polutci astronomska zima). 22. prosinca Sunce je u podne u zenitu točno iznad Jarčeve obratnice, na južnoj polutci tada počinje astronomsko ljeto (na sjevernoj polutci astronomska zima).

Položaj Sunca u zenitu: Najviša točka na kojoj se nalazi Sunce u toku dana prilikom njegovog prividnog kretanja nebeskim svodom u posmatranom opsegu zemljopisne dužine. Ova točka se mijenja sa izmjenom godišnjih doba: najniža je zimi, a najviša tijekom ljeta.

Proljeće

  • 21. ožujka
  • 22. lipnja
  • 23. rujna
  • 22. prosinca
  • 23,5°
  • 66,5°
  • 90°
  • 66,5°
  • 23,5°
  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol

Na sjevernoj polutci 21. ožujka počinje astronomsko proljeće i traje sve do 22. lipnja. 21. ožujka Sunčeve zrake padaju pod kutom od 90 stupnjeva na Ekvator. Međutim, kako dani prolaze, Sunčeve zrake sve sjevernije padaju točno okomitio, a na posljednji dan proljeća stižu pod pravim kutom do Rakove obratnice. Cijela sjeverna Zemljina polutka postaje sve toplija. Istovremeno, na južnoj Zemljinoj polutci Sunčeve zrake padaju pod sve manjim kutom, a s time ovaj dio Zemlje postaje sve hladniji.

Ljeto

  • 21. ožujka
  • 22. lipnja
  • 23. rujna
  • 22. prosinca
  • 23,5°
  • 66,5°
  • 90°
  • 66,5°
  • 23,5°
  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol

22. lipnja na sjevernoj polutci počelo je astronomsko ljeto, na južnoj polutci pak zima, kako je Sunce u zenitu iznad Rakove obratnice, dok mu zrake padaju pod jako malim kutom iznad Jarčeve obratnice. Kako vrijeme prolazi, Sunce u zenitu se sve više udaljava od Rakove obratnice, postupno se približavajući Ekvatoru. Ljeti se sjeverna Zemljina polutka puno jače ugrijava nego južna, ali kako tjedni prolaze, sve se polako pomiče prema jugu. Do 23. rujna na sjevernoj Zemljinoj polutci traje ljeto, a na južnoj zima.

Jesen

  • 21. ožujka
  • 22. lipnja
  • 23. rujna
  • 22. prosinca
  • 23,5°
  • 66,5°
  • 90°
  • 66,5°
  • 23,5°
  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol

23. rujna Sunce je ponovo u zenitu iznad Ekvatora, ovoga puta na južnoj strani. Kako se na sjevernoj polutci kut Sunčevih zraka postupno smanjuje, svakim danom je sve hladnije, sve do 22. prosinca. Na južnoj polutci je pak sve suprotno, temperatura svakim danom raste.

Zima

  • 21. ožujka
  • 22. lipnja
  • 23. rujna
  • 22. prosinca
  • 23,5°
  • 66,5°
  • 90°
  • 66,5°
  • 23,5°
  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol

22. prosinca Sunce je u podne u zenitu iznad Jarčeve obratnice. Tada počinje na južnoj polutci astronomsko ljeto, a na sjevernoj polutci zima. Kako vrijeme prolazi, Sunce u zenitu se postupno udaljava od Jarčeve obratnice, postupno se "vraća" prema Ekvatoru. Zimi je zagrijavanje na južnoj polutci puno veće nego na sjevernoj, ali tijekom vremena ova se pojava polako pomiče prema sjeveru. Od 23. prosinca do 21. ožujka na južnoj Zemljinoj polutci traje astronomsko ljeton, a na sjevernoj zima.

Posebni dani

  • proljeće
  • 21. ožujka: proljetna ravnodnevnica
  • ljeto
  • 22. lipnja: ljetni suncostaj
  • jesen
  • 23. rujna: jesenska ravnodnevnica
  • zima
  • 22. prosinca: zimski suncostaj

Animacija

  • proljeće
  • 21. ožujka: proljetna ravnodnevnica
  • ljeto
  • 22. lipnja: ljetni suncostaj
  • jesen
  • 23. rujna: jesenska ravnodnevnica
  • zima
  • 22. prosinca: zimski suncostaj

Naracija

Prosjećna temperatura na određenoj točki Zemlje nije stalna tijekom godine. Ovu pojavu rezultira izmjena godišnjih doba koju pak uzrokuje tri čimbenika: okretanje Zemlje oko Sunca, kuglasti oblik Zemlje i različiti nagib osi Zemljine vrtnje. Zemlja se kreće eliptičnom putanjom oko Sunca, i putuje oko Sunca za vrijeme od godinu dana. Kako je Zemlja kuglastog oblika, Sunčeve zrake dopiru do njega pod različitim kutovima, a što istovremeno određuje mjeru zargijavanja zraka.

Polazeći od Ekvatora prema polovima, kut Sunčevih zraka se postupno smanjuje: kod Ekvatora može biti najviše 90°, odnosno pravi kut, dok kod polova može biti i 0°. Što je veći kut Sunčevih zraka, to više zagrijavaju Zemljinu površinu i zrak. Stupanj zagrijavanja prema polovima se znači postupno smanjuje, a s time se smanjuje i temperatura.

Pravilna izmjena godišnjih doba na Zemlji međutim ne proizlazi samo iz činjenica da se Zemlja vrti oko Sunca, te da je Zemlja kuglastog oblika, nego i iz činjenice da je os Zemljine vrtnje značajno nagnuta. Kada bi os Zemljine vrtnje bila okomita u odnosu na ravninu ekliptike, onda bi na određenoj zemljopisnoj širini količina Sunčeve energije bila nepromjenjiva tijekom godine.

U stvarnosti, na području između Sjevernog polarnog kruga i Rakove obratnice u prosincu, a između Južnog polarnog kruga i Jarčeve obratnice u lipnju je kut Sunčevih zraka mala, te je i dostavljena količina Sunčeve energije mala. To je zimsko godišnje doba. Suprotno tome, u lipnju na području između Sjevernog polarnog kruga i Rakove obratnice, a u prosincu između Južnog polarnog kruga i Jarčeve obratnice se kut Sunčevih zraka približava pravom kutu, i s toga je količina pristigle Sunčeve energije velika. To je ljetno godišnje doba.

Između obratnica, te iznad polarnika je kut Sunčevih zraka približno ujednačen, s toga nema ni značajnih promjena temperature tijekom godine.

Povezani dodatci

Sjene

Promjena svjetlosti zavisno od godišnjih doba. Mjerenje visine pomoću sjene.

Divlji kesten

Animacija nam pokazuje promjene divljeg kestena tijekom četiri godišnja doba.

Efekt staklenika

Kao posljedica ljudske aktivnosti raste koncentracija stakleničkih plinova, što rezultira snažnijim učinkom efekta staklenika te posljedično dovodi do...

Geografske zanimljivosti - Fizička geografija

Animacija prikazuje zanimljivosti kojima se možemo sresti u sklopu fizičke geografije.

Geografski koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću geografskog koordinatnog sustava.

Hrast

Na primjeru hrasta možemo pogledati promjenu drveća tijekom četiri godišnja doba.

Jabuka

Jabuka je vrsta voća koje se u najvećoj količini konzumira na svijetu.

Koliko je sati?

Pomoću animacije vježbat ćemo uporabu analognih i digitalnih satova.

Mjerenje vremena

Prve kalendare i instrumente za mjerenje vremena kotistile su već drevne istočne civilizacije.

Oledba

Posljednje ledeno doba završilo je prije oko 13 tisuća godina.

Putanja Sunca na važnijim geografskim dužinama Zemlje

Prividno kretanje Sunca posljedica je rotacije Zemlje oko vlastite osi.

Toplinski pojasevi i klima na Zemlji

Zemlja je podijeljena na toplinske pojaseve i klimatska područja, što uvjetuje različite prirodno-vegetacijske zone.

Vremenske zone

Zemlja je podijeljena na 24 vremenske zone, a svaka zona ima svoje standardno vrijeme.

Izmjena godišnjih doba (početni stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba vrtnje Zemljine osi zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Nastanak Zemlje i Mjeseca

Animacija nam prikazuje nastanak Zemlje i Mjeseca.

Slojevi šuma

Slojevi različnih šuma mogu se razlikovati.

Added to your cart.