Hamam (16. stoljeće)

Hamam (16. stoljeće)

Izgradnja hamama (turskih kupališta) jedna je od pozitivnih posljedica osmanskih osvajanja u Europi.

Povijest

Ključne riječi

Turska kupelj, kupelj, fürdőkultúra, közfürdő, turski, Islam, Koran, religija, Srednji vijek, öltöző, bazen

Povezani dodatci

3D modeli

Eksterijer

  • ulaz
  • vestibul (hladna soba)
  • središnja dvoranal (topla soba)
  • hararet (vruća soba)
  • prozori na kupoli

Struktura

  • vestibul (hladna soba)
  • središnja dvoranal (topla soba)
  • hararet (vruća soba)
  • svlačionica

Vestibul

Hararet

Šetnja

Animacija

Središnja dvorana

Naracija

Kupanje je oduvijek bilo od velike važnosti u islamskoj kulturi. Islamska pravila određuju rituale čišćenja tijela i osobne higijene. Prema Kur'anu, svetoj knjizi muslimana, voda je izvor života.
Javna kupališta nazivaju se hamamima na turskom i arapskom jeziku. Hamami su se gradili još u srednjem vijeku, ali su u novom vijeku najpopularniji. Premda vanjski izgled hamama zanimljivim čine brojne kupole različitih veličina, interijer se često smatra najdojmljivijim dijelom građevine.

Oblikom su kupališta Osmanlija pratila klasični predložak sličan rimskoj i bizantskoj kupelji: raspored prostorija uvjetovan je sobnom temperaturom. Zrak je zagrijavan sustavom grijanja izgrađenim pod mramornim podovima prostorija hamama.

Ulaz vodi posjetitelja u vestibul (predvorje) ili "hladnu sobu", koja je služila i kao svlačionica.

Sljedeća je topla soba (središnja dvorana), mjesto odmora i čišćenja tijela.
Posjetitelju je nakon toga omogućen ulaz u hararet ili vruću sobu. U središtu prostorije najčešće se nalazio veliki komad mramora, poznat kao 'pupčani kamen', koji se koristio za masažu. Ako bi posjetiteljima postalo previše vruće, mogli su se rashladiti vodom iz bunara postavljenih uz zidove prostorije.

Povezani dodatci

Karakaline terme (Rim, 3. stoljeće)

Veličanstveni kompleks javnih kupki u Rimu sagrađen je između 212. i 216. godine za vrijeme vladavine cara Karakale.

Osmanska arhitektura u Mađarskoj (17. stoljeće)

Ostaci osmanske arhitekture u Mađarskoj uključuju Gazi Kasim-pašinu džamiju u Pečuhu i minaret u Egeru.

Sultan Osmanlijskog Carstva (16. stoljeće)

Vrhovni vladar Osmanskoga Carstva bio je Sultan, gospodar života i smrti

Osmanski vojnici (16. stoljeće)

U osmanskoj vojsci služili su janičari (plaćenici) i spahije (vazalni vitezovi).

Stambena zgrada u antičkom Rimu

Prostrane stambene zgrade bogatijih Rimljana su imale različite tlocrte i sastojale su se od mnogo prostorija.

Venecija u srednjem vijeku

Srednjovjekovna je Venecija dugovala svoje bogatstvo procvatu trgovine.

Saborna džamija u Isfahanu (15. stoljeće)

Arhitektsko rješenje i dekoracija svrstavaju ovu džamiju među remek djela Islamske umjetnosti.

Added to your cart.