Gradski krajolik u srednjem vijeku

Gradski krajolik u srednjem vijeku

Višekatne stambene zgrade srednjovjekovnih gradova su bile građene od kamena ili opeke i oblikovale su svojstvenu sliku gradskih ulica.

Povijest

Ključne riječi

srednjovjekovni, srednjovjekovni grad, grad, prebivalište, obrambeni zid, naselje, centar, trgovina, način života, tržnica

Povezani dodatci

Pitanja

  • Koji predmet nije bio dostupan građanima srednjovjekovnog grada?
  • Što je istinito za većinu srednjovjekovnih gradova?
  • Kakve znamenitosti su bile u srednjovjekovnom gradu?
  • Koje povrće nisu mogli konzumirati u srednjovjekovnim gradovima?
  • Koje voće nisu mogli konzumirati u srednjovjekovnim gradovima?
  • Koje jelo nisu mogli konzumirati u srednjovjekovnim gradovima?
  • Koje povrće su mogli konzumirati u srednjem vijeku?
  • Koji praznik nije srednjovjekovnog porijekla?
  • Kojim se začinom nisu mogli služiti u srednjem vijeku?
  • Što su bile klade?
  • Kojim se zanatom nisu mogli baviti u srednjem vijeku?
  • Kojim se zanatom nisu mogli baviti u srednjem vijeku?
  • Kojim se zanatom nisu mogli baviti u srednjem vijeku?
  • Što je bio ceh?
  • Čime se bavi kožar?
  • Čime se bavi bačvar?
  • Čime se bavi kolar?
  • Od koje godine se računa početak srednjega vijeka?
  • Od koje godine se računa završetak srednjega vijeka?
  • Kada je bio prvi križni rat?

3D modeli

Srednjovjekovni grad

Svakodnevni život u srednjovjekovnom gradu

Iznenadni razvoj srednjovjekovnih gradova je u 10-11. stoljeću otpočeo. Tada se oblikovao društveni sloj obrtnika i zanatlija, a tada se pokrenuo i brzi rast trgovine.
U srednjem vijeku su gradovi imali jedinstvenu sliku, bili su okruženi zidovima, raspolagali su sa većom slobodom od ostalih naselja, a to je imalo velik utjecaj na svakodnevni život građana.

Pored crkve, gradske vijećnice, cehova i tržišta su upravo ulice određivale sliku gradova.
Kuće su se redale blizu jedna do druge, a putevi nisu bili obloženi kamenom i nije bilo kanalizacije.
Većina svakodnevnih aktivnosti se također na ulici odvijala: u radionicama na prizemlju kuća su radili majstori i šegrti, u trgovinama i šatorima na ulicama su trgovci nudili svoju robu, kola su se truckala, a sa dvije strane malog potoka koji je tekao kroz grad trčala su djeca i domaće životinje.
Gradovi su bili bučni i prljavi.

Animacija

  • podrum
  • radionica
  • stambena etaža
  • potkrovlje

Šetnja

Srednjovjekovni gradski obrtnici

Obrtinici su u ranom srednjem vijeku radili u dvorcima. U kasnijim stoljećima su međutim postepeno odselili u gradove koji su se oblikovali na prometnim mjestima, jer su ovdje zbog sve veće potražnje lakše mogli prodati svoju robu.
Imali su vlastitu radionicu (koja je obično bila smještena na prizemlju stambenih zgrada, na uličnoj strani), svojim su alatima samostalno vršili svaku radnu fazu. Kasnije su pozvali pomoćnike i šegrte.
Majstori koji su se bavili istim poslom, često su se u istu ulicu grada nastanili.

Gradski obrtnici su izradili gotovo sve potrebne pribore i sredstva za svakodnevni život, predmete, tkanine i kožne proizvode. Strašno im je bila važna dobra kvaliteta.
Na zidu radionice se nalazio simbol, koji je služio kao oglas posla koji se prima. Kasnije su se majstori istih zanata u gradovima udružili u interesne zajednice i nastali su cehovi.

Presjek kuće

  • podrum
  • radionica
  • stambena etaža
  • potkrovlje

Dom građana

Prostorije stambenih prostorija su noću bile osvjetljene svijećama koje su bile pričvršćene na zid ili luster. (Obično su se služili lojem, vosak se samo blagdanima koristio.)

Među namještaje bogatijih građana su se ubrajali stol, fotelja, klesana i obojena ladica, polica i krevet.
Ormari sa višim nogama su se tek od 15. stoljeća počeli širiti i uskoro su zamijenili ladice u kojima se držala odjeću.
Krevet s baldahinom je bila praktična iz razloga što je pružila zaštitu od insekata.
Glavni ukrasi soba su bile tapiserije i slike na zidu. (Nekoliko je tepiha obično bilo i na podu.)
Osim toga je uređenost građanskih kuća bila uljepšana klesanim vratima i prozorskim okvirima odnosno dekorativnim bravama.

Na srednjoj ili gornjoj etaži višekatnih kuća imućnijih građana je bila smještena kuhinja. (Često je značilo poteškoću odvod pare koja se oblikovala.) Zdjele su bile izrađene od crijepa, drveta ili željeza.
Kuhinjske pribore su objesili na policu pored štednjaka ili na zid. Začine su držali u posebnim ladicama.
Smeće koje je nastalo tijekom kuhanja obično su bacili na ulicu.

Ako je kuća imala dvorište i mali vrt, u njemu su držali domaće životinje i uzgajali su povrće. Ako za to nisu imali mogućnost, namirnice su kupovali od prodavača ili na tržnici.

Imućniji građani su se obično dva puta dnevno hranili (prije podne u 10, odnosno navečer u 6 sati), tada su se dobro najeli. Najpopularnije jelo je bilo meso (svinjetina, govedina). Često su jeli ribu. Voća i povrća su se također redovito našla na stolu.

Detalj ulice

Stambene zgrade srednjovjekovnih gradova

Stambene zgrade u gradovima srednjega vijeka su se obično gradile od kamena ili opeke (gradili su ih na drvene okvire). Krov im je bio obložen crijepovima ili škriljcem.
Zgrade bogatijih građana su imale dvije ili tri etaže, dok su siromašniji živjeli u prizemnim kućama.

Na donjoj etaži kuća imućnijih građana je bila smještena radionica ili trgovina. Iznad nje se nalazila kuhinja i stambeni dio (ponekad u obrnutom redoslijedu). Za skladištenje su se služili podrumom ispod zgrade.

Kapija građanskih zgrada je bila ukrašena ornamentima od željeza. Na svakoj se etaži nalazilo više prozora prema ulici, koji su osiguravali stanovnicima svjetlost i zrak. (Staklo se samo na prozorima aristokratskih zgrada nalazilo, manje imućni građani su tekstilima zakrili otvore prozora.)
Prostorije su bile obložene drvenim podom ili kamenim pločama. Zidovi u sobama su bili okrečeni (imućniji su ih krasili dekorativnim bojenjem).

Naracija

Iznenadni razvoj srednjovjekovnih gradova je u 10-11. stoljeću otpočeo. Tada se oblikovao društveni sloj obrtnika i zanatlija, a tada se pokrenuo i brzi rast trgovine.
U srednjem vijeku su gradovi imali jedinstvenu sliku, bili su okruženi zidovima, raspolagali su sa većom slobodom od ostalih naselja, a to je imalo velik utjecaj na svakodnevni život građana.
Pored crkve, gradske vijećnice, cehova i tržišta su upravo ulice određivale sliku gradova.
Kuće su se redale blizu jedna do druge, a putevi nisu bili obloženi kamenom i nije bilo kanalizacije.
Većina svakodnevnih aktivnosti se također na ulici odvijala: u radionicama na prizemlju kuća su radili majstori i šegrti, u trgovinama i šatorima na ulicama su trgovci nudili svoju robu, kola su se truckala, a sa dvije strane malog potoka koji je tekao kroz grad trčala su djeca i domaće životinje.
Gradovi su bili bučni i prljavi.

Stambene zgrade u gradovima srednjega vijeka su se obično gradile od kamena ili opeke (gradili su ih na drvene okvire). Krov im je bio obložen crijepovima ili škriljcem.
Zgrade bogatijih građana su imale dvije ili tri etaže, dok su siromašniji živjeli u prizemnim kućama.
Na donjoj etaži kuća imućnijih građana je bila smještena radionica ili trgovina. Iznad nje se nalazila kuhinja i stambeni dio (ponekad u obrnutom redoslijedu). Za skladištenje su se služili podrumom ispod zgrade.
Kapija građanskih zgrada je bila ukrašena ornamentima od željeza. Na svakoj se etaži nalazilo više prozora prema ulici, koji su osiguravali stanovnicima svjetlost i zrak. (Staklo se samo na prozorima aristokratskih zgrada nalazilo, manje imućni građani su tekstilima zakrili otvore prozora.)
Prostorije su bile obložene drvenim podom ili kamenim pločama. Zidovi u sobama su bili okrečeni (imućniji su ih krasili dekorativnim bojenjem).

Povezani dodatci

Srednjovjekovni stambeni most (London Bridge, 16. stoljeće)

U doba dinastije Tudor je bilo oko 200 zgrada na mostu iznad Temze.

Urbanizam u Srednjem vijeku (Budim)

Mreža uskih ulica, ponekad i šarena pročelja kuća glavno su obilježje srednjovjekovnih gradova.

Doba kuge (Europa, 1347–1353)

Kuga je bolest uzrokovana bakterijom i ubraja se među najopasnije infekcije čovječanstva.

Dubrovnik (Hrvatska, 16. stoljeće)

Dubrovnik je poznat po svojoj iznimnoj ljepoti i izvrsnoj lokaciji.

Gutenbergova tiskara (Mainz, 15. stoljeće)

Na temelju liste engleskog časopisa Life je Gutenbergov tiskarski postupak bio najznačajniji izum u drugom tisućljeću.

Londonski Tower

Uzbudljiva povijest srednjovjekovne tvrđave obuhvaća razdoblje od blizu tisuću godina.

Odjeća u srednjem vijeku (Zapadna Europa, 13. stoljeće)

Odjeća odražava način života i kulturu nekog naroda, područja i vremena.

Odjeća u srednjem vijeku (Zapadna Europa, 14. stoljeće)

Odjeća odražava način života i kulturu nekog naroda, područja i vremena.

Odjeća u srednjem vijeku (Zapadna Europa, 15. stoljeće)

Odjeća odražava način života i kulturu nekog naroda, područja i vremena.

Odjeća u srednjem vijeku (Zapadna Europa, od 10. do 12. stoljeća)

Odjeća odražava način života i kulturu nekog naroda, područja i vremena.

Odjeća u srednjem vijeku (Zapadna Europa, od 5. do 10. stoljeća)

Odjeća odražava način života i kulturu nekog naroda, područja i vremena.

Požun (18. stoljeće, Mađarsko Kraljevstvo)

Požun (Bratislava) je u 18. stoljeću bio glavni grad Mađarskog Kraljevstva.

Raskrižje

Zabavna i spektakularna animacija za vježbanje prostorne orijentacije.

Srednjevjekovna kovačnica

Rad kovača je bio jedan od prvih obrti u povjesti, koji je postao još važniji u srednjem vjeku.

Srednjovjekovna seoska kuća

Seoske kuće u srednjem vijeku bile su prizemne, a građene su od zemlje, čerpića i drva.

Venecija u srednjem vijeku

Srednjovjekovna je Venecija dugovala svoje bogatstvo procvatu trgovine.

Trgovište (Mađarsko kraljevstvo)

Trgovišta, to jest gradovi sa tržištima su postali uobičajeni tip naselja u Mađarskom kraljevstvu u kasnom srednjem vijeku.

Added to your cart.