Geografska otkrića (15.-17. stoljeće)

Geografska otkrića (15.-17. stoljeće)

Velika geografska otkrića početkom Novog vijeka nisu samo promijenila izgled zemljovida, već su imala dubok utjecaj i na ostala područja ljudskog života.

Povijest

Ključne riječi

otkriće, Kristofor Kolumbo, Bartolomeu Dias, Vasco da Gama, Amerigo Vespucci, Ferdinand Magellan, Jacques Cartier, Willem Barents, Abel Tasman, Francis Drake, Henry Hudson, Zemlja, Novi Svijet, kompas, astrolab, plovidba, plovilo, Pacifički Ocean, Rt dobre nade, Sjeverozapadni prolaz, polarno područje, obala, Amerika, Indija, Afrika, TASMANIJA, Novi Zeland, Australija, portugalski, španjolski, talijanski

Povezani dodatci

3D modeli

Zemlja

Bartolomeu Dias

Kristofor Kolumbo

Vasco da Gama

Amerigo Vespucci

Ferdinand Magellan

Jacques Cartier

Sir Francis Drake

Willem Barents

Henry Hudson

Abel Tasman

Animacija

Naracija

Portugalski istraživač Bartolomeu Dias započeo je svoje pomorsko putovanje po nalogu kralja Portugala godine 1487. Cilj putovanja bio je pronaći morski put do Indijskog oceana i doći do najjužnije točke Afrike. Njegovo je putovanje urodilo uspjehom iste godine, kada je došao do Rta dobre nade kojeg se smatralo mjestom na kojem se susreću dva oceana.

Talijanski pomorac Kristofor Kolumbo otisnuo se na more godine 1492., pod pokroviteljskom španjolskog kralja. Njegov cilj bio je ploveći u smjeru zapada stići do Indije. Iako se njegova pustolovina nije razvijala u željenom smjeru, polučila je ogroman uspjeh. Kolumbo je, naime, otkrio američki kontinent, dotad nepoznat Europljanima.

Portugalac Vasco da Gama započeo je svoje pomorsko putovanje godine 1497. Oslanjajući se na otkrića iz proteklih desetljeća cilj mu je bio ploveći oko Afrike doći do Indije. Godinu dana nakon početka putovanja, 1498., ostvario je svoj cilj i ispunio san Henrika Pomorca.

Talijanski pomorac Amerigo Vespucci u više je navrata krajem 15. i početkom 16. stoljeća posjetio novootkriveni kontinent. Njegov je cilj bio istražiti obale novog kontinenta koji je zvao "Novi svijet". On je ujedno bio prva osoba koja je shvatila da se radi o novom kontinentu. Stoga je taj novi kontinent dobio ime po njemu, a ne po Kolumbu.

Flota pod vodstvom portugalskog istražitelja Ferdinanda Magellana na svoje se putovanje otisnula 1517. godine. Cilj ovog putovanja bio je ploveći u smjeru istoka pronaći prolaz koji kroz Ameriku ili okolo nje vodi do Molučkih (Začinskih) otoka. Ekspedicija je bila uspješna. Flota je po prvi put u povijesti od Atlantskog oceana prirodnim prolazom, koji je kasnije nazvan po samom istražitelju, stigla do Tihog oceana. Međutim, kapetan flote izgubio je život na Filipinima. Godine 1522. jedan brod njegove flote uspio se vratiti natrag u Europu. Posada ovog broda ujedno je bila prva koja je oplovila svijet.

Francuski istražitelj Jacque Cartier od 1524. godine u više je navrata organizirao ekspedicije u Sjevernu Ameriku, područje današnje Kanade. Bio je u potrazi za legendarnim Sjeverozapadnim prolazom koji povezuje Atlantski i Indijski ocean. U svojim je putovanjima otkrio, primjerice, područje oko rijeke Sv. Lovrijenca i osnovao prvu francusku koloniju na američkom kontinentu.

Engleski istraživač Francis Drake bio je pirat kojeg je kraljica Elizabeta I. proglasila vitezom. Njegovo ime zapisano je u povijesti ne samo zbog njegovih uspjeha protiv Španjolaca, već i zbog njegovih pomorskih ekspedicija. Godine 1577. isplovio je s uobičajenom namjerom da opljačka španjolske brodove, no njegov početni cilj prerastao je u nešto mnogo veće. Drake je, naime, prešao Atlantski ocean, oplovio Južnu Ameriku te pritom kartirao obalu s kojom se susreo. Došao je čak do obale Sjeverne Amerike i prešao Tihi, a kasnije i Indijski, ocean. Godine 1580., nakon što je oplovio Rt dobre nade, vratio se natrag u Englesku. Njegov je brod bio drugi brod u povijesti koji je oplovio svijet, a Drake je samim time postao prvi kapetan koji je uspio oploviti svijet.

Nizozemski pomorac Willem Barents u razdoblju između 1594. i 1597. godine poduzeo je tri ekspedicije čiji je cilj bio pronalazak Sjeveroistočnog prolaza koji preko sjevernog Sibira vodi do istočne Azije. Iako nije uspio ostvariti svoj cilj, na svojim je putovanjima kartirao otoke i obale polarnih krajeva.

Engleski pomorac Henry Hudson u potrazi za Sjeverozapadnim prolazom u više je navrata provodio ekspedicije u području arktičkih voda današnje Kanade. Na svojim je putovanjima kartirao sjevernu obalu američkog kontinenta i otkrio rijeku i zaljev koji su kasnije nazvani po njemu. Hudson je uplovivši u zaljev, koji je kasnije nazvan Hudsonov zaljev, bio uvjeren da je pronašao legendarni prolaz koji vodi do Tihog oceana, no ubrzo je shvatio da je u krivu.

Nizozemski istraživač Abel Tasman više je puta provodio istraživanja u Indijskom i Tihom oceanu s ciljem kartiranja otoka koji se tamo nalaze. Poznat je po svojim otkrićima iz razdoblja između 1642. i 1644. godine. Bio je prvi Europljanin koji je došao do Novog Zelanda i otoka koji je kasnije po njemu nazvan Tasmanija. Kartirao je obalu Australije i ocrtao otoke koji se nalaze u ta dva oceana.

Povezani dodatci

Migracije naroda kroz povijest

Animacija nam prikazuje najveće migracije naroda kroz povijest od prapovijesti sve do danas.

Navigacijski instrumenti iz prošlosti

Tijekom prošlih stoljeća brojna su domišljata instrumenata pomagala pomorsku navigaciju.

Santa Maria (15. stoljeće)

Trojarbolna nava Santa Maria je bila admiralski brod Kristofora Kolumba u Dobu otkrića.

Kolonizacija i ukidanje kolonija

Rasprostranjenu boju država-kolonizatora je zamjenila raznolikost boja izborena od strane dotle potlačenih naroda.

Kontinenti i oceani

Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.

Mora i zaljevi

Animacija nam pokazuje važna mora i zaljeve na Zemlji

Polinezijski katamaran

Polinežani su svojim specijalnim brodovima preplovili ogromne daljine.

Darwinovo legendarno putovanje

Putovanje jedrenjakom Beagle engleskog prirodoslovca iz 19. stoljeća je imalo važnu ulogu u razvitku teorije evolucije.

Geografske zanimljivosti - Društvo

Na našoj Zemlji možemo sresti bezbroj zanimljivosti vezanih za društvo i stanovništvo.

Machu Picchu (15. stoljeće)

Nekadašnji grad Inka na području današnjeg Perua je jedna od građevina na popisu Svjetske baštine.

Moderna carstva

Tijekom povijesti iosnovana su (i propala) brojna legendarna carstva.

Panamski kanal

Panamski kanal je umjetni pomorski put na američkom kontinentu, izgrađen kako bi skratio plovidbu brodova.

Simboli i znamenitosti zemalja

Igra o znamenitostima, krajolicima i građevinama nekih zemalja.

Tenochtitlan (15. stoljeće)

Veličanstven glavni grad carstva Asteka je začudio čak i španjolske osvajače.

Teotihuacan (4. stoljeće)

Grad čije su i ruševine veličanstvene, bio je najveće i najnaseljenije naselje pretkolumbovske Amerike.

Zemljopisni koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću zemljopisnog koordinatnog sustava.

Američki bizon

Najveći kopneni sisavac u Sjevernoj Americi.

Chichén Itzá (12. stoljeće)

Nekadašnji legendarni glavni grad majanskog-toltečkog carstva je bio smješten na području današnjeg Meksika.

Države Afrike

Učenje o geografskoj lokaciji, glavnim gradovima i zastavama afričkih zemalja kroz vježbe u tri razine težine.

Države Amerike

Upoznavanje geografske lokacije, glavnih gradova i zastava američkih zemalja kroz vježbe u tri razine težine.

Države i gradovi SAD

Uz pomoć animacije upoznat ćemo se sa državama članicama i najvećim gradovima SAD.

Državno uređenje i službeni jezici

Animacija nam pokazuje državna uređenja i službene jezike zemalja svijeta.

Gradovi svijeta

Animacija nas uz igru podučava, i pokazuje lokaciju i podatke važnijih gradova na Zemlji.

Južne robovlasničke plantaže (SAD, 19. stoljeće)

Prije Američkog građanskog rata se privreda južnih država SAD-a temeljila na robovlasništvu.

Polinezijsko obiteljsko naselje (Samoa, 15. stoljeće)

Građevine tradicionalnog obiteljskog naselja Samoe vjerno odražavaju posebnu kulturu svojih stanovnika.

Geografska obilježja

Animacija nam pokazuje važnije reljefne oblike, površinske vode i njihova obilježja.

Geografski koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću geografskog koordinatnog sustava.

Added to your cart.