Geografska obilježja

Geografska obilježja

Animacija nam pokazuje važnije reljefne oblike, površinske vode i njihova obilježja.

Geografija

Ključne riječi

fizička geografija, koncepti, karakteristike reljefa, površinske vode, topografija, visoravan, nizina, Great Hungarian Plain, planine srednje visine, Visoke planine, rijeka, mirne vode, ocean, more, jezero, topografske oznake, hidrografski simboli, visinska točka, površinska voda, prirodni okoliš, hidrografija, topografski prikaz, priroda, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Reljefni oblici 1

  • pobrđe - Uzvisina nejednake površine, koja je od planine niža, a nadmorska visina joj je od 200 do 500 m.
  • depresija - Označava ravne predjele ispod nadmorske visine, veća, gotovo vodoravna područja.
  • nizina - Označava ravne predjele od 0 do 200 m nadmorske visine, veća, gotovo vodoravna područja.
  • visoravan - Označava ravne predjele iznad 200 m nadmorske visine, veća, gotovo vodoravna područja.
  • visoke planine - Uzvisina iznad 1500 m nadmorske visine.
  • sredogorje - Uzvisina u visini od 500 do 1500 m nadmorske visine.

Reljefni oblici 2

  • koraljni otok - Otok koji se sastoji od koraljnih skupina.
  • otok - Kopneno područje koje je sa svih strana okruženo vodom.
  • poluotok - Dio kopnenog područja, koji se proteže u more, rijeku ili jezero i sa tri strane je okruženo vodom.
  • padina - Nagnuta površina, koja se nalazi između vrha i podnožja brda.
  • brdo - Uzvisina koja je okružena nagnutim predjelima i čija je visina maksimalno 500 m.
  • vrh brda - Najviša točka brda.
  • pećina - Podzemna, šuplja formacija čija je dužina minimalno 2 metara.
  • bazen - Veliko udubljenje koje je sa svih strana zatvoreno i prostire se među planinama.
  • podnožje planine - Donji dio planine.
  • planinska padina - Nagnuta površina koja se nalazi između planinskog grebena i podnožja planine.
  • dolina - Uzdužno udubljenje koje je okruženo padinama.
  • planinski greben - Linija koja povezuje najviše točke planine.
  • planinski prolaz - Niži dio planinskog grebena, koji je obično najpovoljniji za prometno povezivanje. Preko njega obično vodi put.
  • planinski vrh - Najviši dio planine, obično je rasprostranjen na većem području od samog vrha.
  • aktivni vulkan - Mjesto gdje magma dolazi na površinu.
  • planina - Prirodna površinska uzvisina koja je okružena padinama i čija je nadmorska visina iznad 500 m.
  • vrh planine

Površinske vode 1

  • ocean - Slana stajaća voda, koja je smještena na oceanskim tektonskim pločama, raspolaže velikim, samostalnim bazenom i sustavom strujanja te razdvaja kontinente jedan od drugog.
  • zaljev - Dio oceana, mora ili jezera, koji se pruža u kopneni dio.
  • more - Od oceana manja slana stajaća voda, koja se veže uz ocean. Od oceana ju dijele otoci, poluotoci i tjesnaci.
  • kanal - Umjetni jarak, koji služi za odvođenje vode ili plovidbu.
  • glavna rijeka - Najduža ili najvažnija rijeka slijeva.
  • slijev - Ukupna kopnena površina s koje voda otječe prema oceanu ili moru.
  • rijeka - Prirodni vodeni tok koji struji u koritu.
  • razvodnica - Područje koje razdvaja dva slijeva, linija koja povezuje najviše površinske točke među njima.
  • pritok - Rijeka koja se ulijeva u veću rijeku, a ne u more.
  • jezero - Stajaća voda koja popunjava udubljenje na kopnu, sa svih strana je omeđena kopnenim područjem, a sa morem ili oceanom nije povezana.

Površinske vode 2

  • vodopad - Padajuća voda u rijekama, gdje se javlja iznenadna promjena u elevaciji reljefa. Ukoliko se korito rijeke sastoji od nejednakih stijena, mekši dijelovi se brže prenose i nastaju stepenitaste nejednakosti.
  • ledenjak - Veći komad leda, koji se sporo kreće prema dolje i koji popunjava doline visokih planina.
  • brana - Predmet, koji je okomito postavljen na tok rijeke kako bi zatvorio dolinu da se voda zatvori i zadrži te na taj način poraste.
  • močvara - Faza propadanja jezera, kada je vegetacija već veća od otvorene vodene površine.
  • estuarij - Ušće koje se ulijeva u otvoreno more ili ocean i ima oblik lijevka. U ušću je snaga plime i oseke veća od slaganja riječnih nanosa, zbog toga nanosi nestaju.
  • luka - Dio rijeke ili mora koji je povoljan za vezanje brodova.
  • kanal - Umjetni jarak, koji služi za odvođenje vode ili plovidbu.
  • ušće - Mjesto gdje se rijeka ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.
  • riječna delta - Ušće rijeka koje se ulijevaju u zatvoreno more. Tu je snaga plime i oseke u moru manja od nanosne djelatnosti rijeke, zbog toga se nanosi ovdje slažu, a rijeka se dijeli na grane.
  • greben - Uzvisina koja se diže sa dna stajaćih ili tekućih voda do blizine vodene površine ili malo iznad nje. Otežava plovidbu.
  • tjesnac - Prolaz čije su strane strme, obično je uska, duboka, prolazna dolina rijeka.

Animacija

  • pobrđe - Uzvisina nejednake površine, koja je od planine niža, a nadmorska visina joj je od 200 do 500 m.
  • depresija - Označava ravne predjele ispod nadmorske visine, veća, gotovo vodoravna područja.
  • nizina - Označava ravne predjele od 0 do 200 m nadmorske visine, veća, gotovo vodoravna područja.
  • visoravan - Označava ravne predjele iznad 200 m nadmorske visine, veća, gotovo vodoravna područja.
  • visoke planine - Uzvisina iznad 1500 m nadmorske visine.
  • sredogorje - Uzvisina u visini od 500 do 1500 m nadmorske visine.
  • ocean - Slana stajaća voda, koja je smještena na oceanskim tektonskim pločama, raspolaže velikim, samostalnim bazenom i sustavom strujanja te razdvaja kontinente jedan od drugog.
  • more - Od oceana manja slana stajaća voda, koja se veže uz ocean. Od oceana ju dijele otoci, poluotoci i tjesnaci.
  • rijeka - Prirodni vodeni tok koji struji u koritu.
  • jezero - Stajaća voda koja popunjava udubljenje na kopnu, sa svih strana je omeđena kopnenim područjem, a sa morem ili oceanom nije povezana.
  • vodopad - Padajuća voda u rijekama, gdje se javlja iznenadna promjena u elevaciji reljefa. Ukoliko se korito rijeke sastoji od nejednakih stijena, mekši dijelovi se brže prenose i nastaju stepenitaste nejednakosti.
  • brana - Predmet, koji je okomito postavljen na tok rijeke kako bi zatvorio dolinu da se voda zatvori i zadrži te na taj način poraste.
  • luka - Dio rijeke ili mora koji je povoljan za vezanje brodova.
  • kanal - Umjetni jarak, koji služi za odvođenje vode ili plovidbu.
  • ušće - Mjesto gdje se rijeka ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.
  • greben - Uzvisina koja se diže sa dna stajaćih ili tekućih voda do blizine vodene površine ili malo iznad nje. Otežava plovidbu.
  • tjesnac - Prolaz čije su strane strme, obično je uska, duboka, prolazna dolina rijeka.
  • sredogorje - Uzvisina iznad 500-1500 m nadmorske visine.
  • visoka planina - Uzvisina iznad 1500 m nadmorske visine.
  • rijeka - Prirodni vodeni tok koji struji u koritu.
  • jezero - Stajaća voda koja popunjava udubljenje na kopnu, sa svih strana je omeđena kopnenim područjem, a sa morem ili oceanom nije povezana.
  • nizina - Označava ravne predjele od 0 do 200 m nadmorske visine, veća, gotovo vodoravna područja.
  • more - Od oceana manja slana stajaća voda, koja se veže uz ocean. Od oceana ju dijele otoci, poluotoci i tjesnaci.
  • ocean - Slana stajaća voda, koja je smještena na oceanskim tektonskim pločama, raspolaže velikim, samostalnim bazenom i sustavom strujanja te razdvaja kontinente jedan od drugog.
  • pobrđe - Uzvisina nejednake površine, koja je od planine niža, a nadmosrka visina joj je od 200 do 500 m.

Naracija

Za orijentaciju u geografskoj okolini neophodno je poznavanje geografskih pojmova te načina njihovog prikazivanja.
Različite oblike reljefa, to jest reljef, možemo grupirati na temelju visine. Visina reljefnih oblika se mjeri od razine mora, to je nadmorska visina. Po nadmorskoj visini razlikuju se nizine, pobrđa i planine.

Kao što se i u našoj animaciji vidi, nizine, pobrđa i planine raspolažu bogatstvom različitih forma.

U slučaju površinskih voda razlikuju se stajaće vode i tekuće vode. U stajaće vode se ubrajaju jezera, mora i oceani. Tekuće vode su potoci i rijeke.

Površinske vode oblikuju različite reljefne oblike: takvi su na primjer ušća rijeka, tjesnaci, grebeni ili vodopadi, dok su brane, luke i kanali umjetne građevine.

Tijekom prikazivanja reljefa, najvažnije je da pomaže orijentaciju. Uz to je potrebno prikazivanje različitih visina. U svjetskim atlasima, školskim atlasima, zidnim zemljovidima i hidrografskim kartama najčešće se bojama označuje i prikazuje visina.
Boja voda je plava, nizine su zelene, pobrđe je svijetlo smeđe boje, a planine su smeđe. U slučaju smeđe boje, tamnije nijanse označuju sve veću visinu planina, dok u slučaju plave i zelene boje se tamnije nijanse odnose na sve veću dubinu.

Različite reljefne i hidrografske oblike tijekom prikazivanja reljefa možemo označiti i reljefnim, odnosno hidrografskim oznakama.

Povezani dodatci

Sistem obrane od poplava

Zaštitni nasipi, a prilikom manjih bujica i privremeni nasipi garantiraju obranu protiv poplava.

Evolucija jezera

Vode stajaćice u prirodnim udolinama na kopnu mogu nastati unutrašnjim i vanjskim silama Zemlje, kao i djelovanjem čovjeka.

Geografska otkrića (15.-17. stoljeće)

Velika geografska otkrića početkom Novog vijeka nisu samo promijenila izgled zemljovida, već su imala dubok utjecaj i na ostala područja ljudskog života.

Geografski koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću geografskog koordinatnog sustava.

Kako morska voda oblikuje površinu Zemlje?

Morska voda, kao vanjska sila, ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnog reljefa.

Kako rijeke oblikuju reljef

Rijeke igraju važnu ulogu u oblikovanju Zemljine površine: uzrokuju eroziju, kao i nošenje i taloženje sedimenta.

Kontinenti i oceani

Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.

Krška regija (srednji stupanj)

Udubine u kršu se dijele na nadzemne (ponikve, škrape, kamenice, doline, uvale, polja) i podzemne (špilje, jame). Česta uzvišenja su kukovi (strme stijene...

Krški reljefni oblici (osnovni stupanj)

Reljefni krški obici dijele se na površinske i podzemne.

Mora i zaljevi

Animacija nam pokazuje važna mora i zaljeve na Zemlji

Nizozemski sustav brana

Nizozemska se već stoljećima bori sa morem.

Podzemne vode

Podzemne vode i vodonosnici su vrste podzemnih voda.

Rasjed (početni stupanj)

Strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova duž pukotina.

Rasjed (srednji stupanj)

Rasjed je pukotina u stijeni koja nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim smicanjem dijelova litosfernih ploča.

Reljefni zemljovid Kine

Animacija nam pokazuje zemljopisne i vodopisne regije Kine.

Reljefni zemljovid Mađarske

Animacija nam pokazuje zemljopisne i vodopisne regije Mađarske i Panonske nizine.

Slojevi šuma

Slojevi različnih šuma mogu se razlikovati.

Topografija Zemlje

Animacija prikazuje veće planine, ravnice, rijeke, jezera i pustinje Zemlje.

Vodopadi

Vodopadi nastaju gdje rijeka teče preko strmog zaljeva.

Vulkanska aktivnost

Ova animacija prikazuje različite tipove erupcije vulkana.

Added to your cart.