Anatomija tankog crijeva

Anatomija tankog crijeva

Najduži dio našeg probavnog kanala, u kojem se odvija probava i apsorpcija hranljivih tvari.

Biologija

Ključne riječi

tanko crijevo, prehrana, utroba, probavni sustav, probava, probavni trakt, apsorpcija, dvanaestopalačno crijevo, jejunum, ilcum, crijevne resice, mikrovila, probavni sok, probavni enzim, crijevne tekućine, enzim, sok gušterače, žuč, enterociti, hrana, za ishranu, ugljikohidrat, masnoća, bjelančevina, lipidi, Aminokiseline, peristaltički, gušterača, jetra, glatki mišić, sluznica, čovjek, bilogija

Povezani dodatci

3D modeli

Probavni sustav

  • ždrijelo - Odavde polazi dušnik i jednjak.
  • jednjak - Svojim valovitim (peristaltičnim) kretanjem prenosi hranu u želudac. Za peristaltično kretanje odgovara harmoničan rad kružnih i uzdužnih slojeva glatkih mišića.
  • jetra - Ima važnu ulogu u uklanjanju štetnih tvari kao i u skladištenju hranjivih tvari. Najveća je žlijezda našeg organizma: proizvodi žuč, koja pomaže probavu masti. Žuč ne sadrži probavne enzime, zadatak joj je raspršiti kapljice masti.
  • žučni mjehur - Čuva žuč koju jetra proizvodi i prazni u tanko crijevo. Žuč pomaže probavu masti. Žuč ne sadrži probavne enzime, zadatak joj je raspršiti kapljice masti.
  • slijepo crijevo - Prvi dio debelog crijeva. Probava se u njemu ne odvija.
  • crvuljak - Zakržljeli produžetak slijepog crijeva i limfni organ. U slučaju njegove upale govoriomo o upali slijepog crijeva, što je stanje opasno po život i zahtijeva hitnu operaciju.
  • rektum - Zadnji segment debelog crijeva. Ovdje se obavlja apsorpcija vode i ima važnu ulogu u oblikovanju stolice.
  • usna šupljina - Ovdje se pomoću sline obavlja probava škroba. Zubi su odgovorni za usitnjavanje hrane. Jezik ima važnu ulogu u oblikovanju zalogaja, miješanju zalogaja sa slinom te je važan za vrijeme gutanja i oblikovanja glasova u govoru.
  • žlijezde slinovnice - Proizvode slinu. Slina čini zalogaje klizavima. Sadrži probavni enzim (amilazu), koja igra ulogu u razgrađivanju škroba. Enzim koji ima baktericidni utjecaj je lizozim.
  • želudac - Zadnji dio gornjeg probavnog trakta. U njemu enzim pepsin vrši probavu proteina. Pepsin se u jako kiseloj sredini aktivira, to mu osigurava klorovodična kiselina koja se u želucu proizvodi. Valovito (peristaltično) kretanje želuca ima važnu ulogu u miješanju njegovog sadržaja te prijenosa istog u tanko crijevo.
  • gušterača - Proizvodi sok gušterače, koji sadrži probavne enzime, kao što su amilaza za razgrađivanje ugljikohidrata, tripsin i kimotripsin za razgrađivanje proteina, odnosno lipaz za razgrađivanje masti. Gušterača proizvodi hormone. Među njima je najvažniji inzulin, koji smanjuje razinu šećera u krvi.
  • tanko crijevo - U njemu enzimi soka tankoga crijeva i soka gušterače vrše probavu proteina, ugljikohidrata i masti. Probavu masti potpomaže žuč koju jetra proizvodi. U tankom crijevu je pH vrijednost blago lužnata (pH je oko 8).
  • debelo crijevo - Razlikuje se ulazno, poprečno i silazno debelo crijevo. U njemu se odvija probava. Ima važnu ulogu u apsorpciji mineralnih tvari i vode. Neke od bakterija koje žive u njemu, proizvode vitamine B i K.
  • čmar - Prego njega se prazni stolica. Taj se proces može upravljati pomoću dva prstenasta mišića (sfinktera). Od njih se unutrašnji sastoji od glatkih mišića, a vanjski je poprečno prugasti mišić koji se hotimično može upravljati.

Tanko crijevo

  • dvanaesnik - Ovdje se vrši probava sve tri važne hranjive tvari - masti, ugljikohidrata i proteina - o tome se enzimi soka tankog crijeva i soka gušterače brinu. Sok tankog crijeva proizvodi tanko crijevo, a sok gušterače gušterača. Apsorpcija probavljenih hranjivih tvari se vrši preko sluznice crijeva. U dvanaesnik stiže žuč koju proizvodi jetra i koja se pohranjuje u žučnom mjehuru. Žuč ima važnu ulogu u raspršivanju kapljica masti, sa time pomaže probavu masti.
  • vito crijevo (ileum) - Kao u tankom crijevu, tako i u vitom crijevu vrši se probava sve tri važne hranjive tvari - masti, ugljikohidrata i proteina. Apsorpcija probavljenih hranjivih tvari se vrši preko sluznice crijeva.
  • tašto crijevo (jejunum) - Kao u tankom crijevu, tako i u taštom crijevu (jejunumu) vrši se probava sve tri važne hranjive tvari - masti, ugljikohidrata i proteina. Apsorpcija probavljenih hranjivih tvari se vrši preko sluznice crijeva.

Crijevne resice

  • krvna žila - Njihove tri najvažnije hranjive tvari su: lipidi, ugljikohidrati i aminokiseline. Od njih se ugljikohidrati i aminokiseline apsorbiraju u krvne žile.
  • žlijezda koja proizvodi crijevni sok - Proizvodi sok tankog crijeva u kojem se nalaze enzimi koji vrše probavu sve tri važne hranjive tvari - masti, ugljikohidrata i proteina.
  • crijevna resica - Površinu za apsorpciju u tankom crijevu povećavaju nabori sa crijevnim resicama na njima i mikroresicama koje se nalaze na crijevnim resicama.
  • limfna žila - Tri najvažnije vrste hranjive tvari su: lipidi, ugljikohidrati i aminokiseline. Od njih se lipidi apsorbiraju u limfne žile.
  • vezivno tkivo
  • sloj glatkih mišića sluznice
  • endotelijska stanica s mikroresicama

Položaj tankog crijeva

  • tanko crijevo

Kružni nabori

  • serozna membrana - Sastoji se od vezivnog tkiva i epiderme. Čini vanjski sloj probavnog kanala.
  • uzdužni sloj glatkih mišića - Zajedno sa kružnim slojem glatkih mišića, osigurava valovito (peristaltično) gibanje probavnog kanala. To peristaltično gibanje odgovara za miješanje sadržaja u crijevu te za prijenos istoga.
  • kružni sloj glatkih mišića
  • sluznica - Sastoji se od tankog sloja glatkih mišića, vezivnog tkiva i epiderme. U sluznici se nalaze žlijezde koje proizvode sok tankog crijeva.
  • kružni nabor - Površinu za apsorpciju u tankom crijevu povećavaju nabori sa crijevnim resicama na njima i mikroresicama koje se nalaze na crijevnim resicama.

Mikroresice

  • krvna žila - Tri najvažnije vrste hranjive tvari su: lipidi, ugljikohidrati i aminokiseline. Od njih se ugljikohidrati i aminokiseline apsorbiraju u krvne žile.
  • limfna žila - Tri najvažnije vrste hranjive tvari su: lipidi, ugljikohidrati i aminokiseline. Od njih se lipidi apsorbiraju u limfne žile.
  • endotelijske stanice
  • mikroresice - Površinu za apsorpciju u tankom crijevu povećavaju nabori sa crijevnim resicama na njima i mikroresicama koje se nalaze na crijevnim resicama.

Animacija

  • jetra - Ima važnu ulogu u uklanjanju štetnih tvari kao i u skladištenju hranjivih tvari. Najveća je žlijezda našeg organizma: proizvodi žuč, koja pomaže probavu masti. Žuč ne sadrži probavne enzime, zadatak joj je raspršiti kapljice masti.
  • žučni mjehur - Čuva žuč koju jetra proizvodi i prazni u tanko crijevo. Žuč pomaže probavu masti. Žuč ne sadrži probavne enzime, zadatak joj je raspršiti kapljice masti.
  • želudac - Zadnji dio gornjeg probavnog trakta. U njemu enzim pepsin vrši probavu proteina. Pepsin se u jako kiseloj sredini aktivira, to mu osigurava klorovodična kiselina koja se u želucu proizvodi. Valovito (peristaltično) kretanje želuca ima važnu ulogu u miješanju njegovog sadržaja te prijenosa istog u tanko crijevo.
  • gušterača - Proizvodi sok gušterače, koji sadrži probavne enzime, kao što su amilaza za razgrađivanje ugljikohidrata, tripsin i kimotripsin za razgrađivanje proteina, odnosno lipaz za razgrađivanje masti. Gušterača proizvodi hormone. Među njima je najvažniji inzulin, koji smanjuje razinu šećera u krvi.
  • tanko crijevo - U njemu enzimi soka tankoga crijeva i soka gušterače vrše probavu proteina, ugljikohidrata i masti. Probavu masti potpomaže žuč koju jetra proizvodi. U tankom crijevu je pH vrijednost blago lužnata (pH je oko 8).
  • serozna membrana - Sastoji se od vezivnog tkiva i epiderme. Čini vanjski sloj probavnog kanala.
  • uzdužni sloj glatkih mišića - Zajedno sa kružnim slojem glatkih mišića, osigurava valovito (peristaltično) gibanje probavnog kanala. To peristaltično gibanje odgovara za miješanje sadržaja u crijevu te za prijenos istoga.
  • kružni sloj glatkih mišića
  • sluznica - Sastoji se od tankog sloja glatkih mišića, vezivnog tkiva i epiderme. U sluznici se nalaze žlijezde koje proizvode sok tankog crijeva.
  • kružni nabor - Površinu za apsorpciju u tankom crijevu povećavaju nabori sa crijevnim resicama na njima i mikroresicama koje se nalaze na crijevnim resicama.
  • crijevna resica - Površinu za apsorpciju u tankom crijevu povećavaju nabori sa crijevnim resicama na njima i mikroresicama koje se nalaze na crijevnim resicama.
  • krvna žila - Tri najvažnije vrste hranjive tvari su: lipidi, ugljikohidrati i aminokiseline. Od njih se ugljikohidrati i aminokiseline apsorbiraju u krvne žile.
  • limfna žila - Tri najvažnije vrste hranjive tvari su: lipidi, ugljikohidrati i aminokiseline. Od njih se lipidi apsorbiraju u limfne žile.
  • endotelijske stanice
  • mikroresice - Površinu za apsorpciju u tankom crijevu povećavaju nabori sa crijevnim resicama na njima i mikroresicama koje se nalaze na crijevnim resicama.

Naracija

Ljudski probavni sustav se sastoji od gornjeg i donjeg probavnog trakta . Želudac, gdje se vrši probava proteina je završni dio gornjeg trakta. Sadržaj crijeva se odavde prenosi u tanko crijevo.

U tankom crijevu enzimi soka tankoga crijeva i soka gušterače vrše probavu sve tri važne hranjive tvari – masti, ugljikohidrata i proteina. Sok tankog crijeva proizvode žlijezde tankog crijeva, a sok gušterače proizvodi gušterača. U tanko crijevo stiže žuč koju proizvodi jetra i koja se pohranjuje u žučnom mjehuru. Žuč ne sadrži probavne enzime, ima važnu ulogu u raspršivanju kapljica masti, sa time pomaže probavu masti.

Vanjski sloj tankog crijeva je serozna membrana. Ispod nje se nalazi jedan kružni i jedan uzdužni sloj glatkih mišića: njihov harmoničan rad osigurava valovito, odnosno peristaltično kretanje probavnog kanala. To peristaltično kretanje odgovara za miješanje sadržaja u crijevu te za prijenos istoga. Unutrašnji dio probavnog kanala je obložen sluznicom. To se sastoji od tankog sloja glatkih mišića, vezivnog tkiva i epiderme. U sluznici se nalaze žlijezde koje proizvode sok tankog crijeva. Površinu za apsorpciju u tankom crijevu povećavaju nabori tankog crijeva.

Crijevne resice i mikroresice dalje povećavaju površinu nabora tankoga crijeva.

Od probavljenih hranjivih tvari, aminokiseline koje se oslobađaju tijekom probave ugljikohidrata i proteina, apsorbiraju se u krvne žile, dok lipidne molekule koje čine masti, dospijevaju u limfne žile.

Povezani dodatci

Žlijezda dvanaesnika

Gušterača i jetra prazne probavne sokove u dvanaesnik.

Anatomija debelog crijeva

U probavnom traktu nastavlja na tanko crijevo, u njemu se upija voda, minerali nutrijenti i vitamini.

Prednje crijevo

Hrana iz ustiju, poslije gutanja, dospijeva u želudac koji je zadnja stanica prednjeg crijeva.

Što sve treba biti na zdravom tanjuru?

Ova animacija prikazuje osnove zdrave prehrane.

Anatomija i funkcija jetre

Јetra јe za život važan organ koji ima glavnu ulogu u probavi masti, u procesu detoksikacije i metabolizmu.

Ljudsko tijelo (žensko)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Ljudsko tijelo (muško)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Prijenos tvari kroz biomembranu

Animacija prikazuje proces aktivnog i pasivnog prijenosa kroz staničnu membranu.

Upala crvuljka

To je upala crvolikog izdanka na samom početku debelog crijeva, kod koje je potrebno kirurško liječenje. Animacija nam pokazuje razlog i posljedice upale, i...

Limfni sustav

Limfne žile prenose limfu u krvne žile, a limfni su čvorovi sastavni dio imunološkoga sustava.

Ljudski zubi

Zubi su podijeljeni u četiri skupine: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci.

Enzimi

Enzimi su bjelančevine koje kataliziraju biokemijske procese u živim organizmima.

Added to your cart.