Anatomija kralježnične moždine

Anatomija kralježnične moždine

Kralježnična moždina dio je središnjega živčanoga sustava, smještena je u kralježnici i iz nje polaze moždinski živci.

Biologija

Ključne riječi

leđna moždina, živčani sustav, prolaps diska, spinalni živac, siva tvar, bijela tvar, središnji kanal, motoneuron, ganglij, kralježnica, kralježak, cervikalni kralježak, prsni kralježak, lumbalni kralježak, mozak, mozgovni živac, moždana ovojnica, neuron, refleks, cerebrospinalna tekućina, arahnoidna mater, lumbalna punkcija, živac, čovjek, bilogija

Povezani dodatci

3D modeli

Kralježnična moždina

Podjela moždinskih živaca

Položaj kralježnične moždine

Hernija diska

Živčani sustav

Animacija

Naracija

Naš se živčani sustav dijeli na središnji živčani sustav i periferni živčani sustav. Središnji živčani sustav sastoji se od mozga i kralježnične moždine. Periferni živčani sustav sastoji se od 12 pari mozgovnih živaca i 31 para moždinskih živaca.

U vratnom dijelu 8 pari živaca izlazi iz kralježničke moždine. Postoji 12 pari prsnih, 5 pari slabinskih, 5 pari križnih živaca i 1 par trtičnog živca. Kralježnična moždina završava u slabinskom dijelu kralježnice. Konjski rep je snop moždinskih živaca. Moždinski živci odgovorni su za prijenos informacija između središnjeg živčanog sustava i ostalih organa. Kralježnična moždina je središte brojnih refleksa, kao na primjer patelarnog refleksa, a sadrži živčana vlakna koja se pružaju prema mozgu ili od mozga.

Kralješci štite kralježničnu moždinu. Moždinski živci izlaze iznad poprečnog nastavka kralješka. Između kralježaka nalaze se međukralježnični diskovi, čija elastičnost kralježničnoj moždini osigurava fleksibilnost. Kralježnična moždina i mozak zaštićene su trima moždanim ovojnicama: vanjskom tvrdom, srednjom paučinastastom i unutarnjom mekom moždanom ovojnicom. Paučinasta ovojnica je tanka ovojnica čija struktura izgleda poput paukove mreže, građena je od vezivnog tkiva i sadrži mozgovnomoždinsku tekućinu (likvor). Mozgovnomoždinska tekućina štiti središnji živčani sustav pružajući mu mehaničku zaštitu i smanjujući težinu mozga.

Kralježnična moždina sadrži vanjsku bijelu tvar i centralnu sivu tvar, koja ima oblik leptira. Živčana vlakna stvaraju putove u bijeloj tvari. Uzlazni putovi sadrže osjetilna vlakna koja prenose impulse prema mozgu, a silazni putovi sadrže osjetilna vlakna koja prenose impulse prema periferiji. Boja bijele tvari potječe od mijelinske ovojnice koja pokriva živčana vlakna. Prednji rog sive tvari sadrži tijela motornih neurona. Aksoni motornih neurona, motorna vlakna, iz kralježnične moždine izlaze kroz prednji korijen. Osjetna vlakna kroz stražnji korijen ulaze u stražnji rog. Središnji kanal ispunjen je mozgovnomoždinskom tekućinom i u stalnoj je vezi sa sustavom moždanih komora mozga.

Međukralježnični diskovi sastoje se od dva glavna dijela: fibroznog prstena i želatinozne jezgre. Starenjem fibrozni prsten gubi na fleksibilnosti i postaje osjetljiviji, što povećava rizik od nastanka hernije diska. Međukralježnični disk može pritiskati moždinske živce, pa čak i kralježničnu moždinu, što može uzrokovati bol, utrnulost, parestezije i poremećaje refleksa, kao i poteškoće s autonomnim organskim funkcijama (npr. urinarna ili fekalna inkontinencija). Hernija diska liječi se vježbanjem, nošenjem ortoze ili operativnim zahvatom.

Povezani dodatci

Patelarni refleks

Patelarni refleks je refleks izazvan laganim udarcem po tetivi ispod patele (ivera) koljena.

Refleks povlačenja

Refleks povlačenja refleks je kralježnične moždine koji osigurava udaljavanje od potencijalno štetnih podražaja.

Živčani sustav

Središnji živčani sustav sastoji se od mozga i kralježnične moždine, a periferni od živaca i živčanih čvorova.

Dijelovi ljudskog mozga

Ljudski mozak sastoji se od moždanog debla, malog mozga, međumozga i velikog mozga koji se dijeli na režnjeve.

Ljudski mozak

Glavni dijelovi mozga su moždano deblo, međumozak, veliki mozak i mali mozak.

Živčane stanice i živčano tkivo

Živčane stanice su stanice specijalizirane za prijenos živčanih impulsa.

Životni ciklus kralježnjaka

Životni ciklus kralježnjaka traje od događaja počevši od nastanka reproduktivnih stanica jedinke do nastanka reproduktivnih stanica slijedeće generacije.

Deformacije kralježnice

Skolioza je deformacija kod koje dolazi do postraničnog iskrivljenja kralježnice.

Djelovanje neuroprijenosnika

Neuroprijenosnici su kemijske tvari u ulozi komunikacijskih sredstava među neuronima.

Koljeni zglob

Čine ga bedrena kost, goljenična kost i iver.

Kortikalna organizacija govora

Za stvaranje govora potrebna je sinkronizirana aktivnost nekoliko centara u kori velikoga mozga.

Kosti donjih ekstremiteta

Kosti donjih ekstremiteta grade pojas i skelet same noge.

Kosti gornjih udova

Kosti gornjih udova oblikuju rameni pojas i skelet slobodnog uda.

Krvožilni sustav

Veliki krvni optok prenosi oksigeniranu krv iz srca u tijelo, a mali krvni otok prenosi oksigeniranu krv iz pluća u srce.

Ljudsko tijelo (muško)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Lubanja i kralježnica

Dva glavna dijela središnjeg živčanog sustava, mozak i kralježnična moždina, zaštićeni su lubanjom i kralježnicom.

Mišićna tkiva

U našem organizmu nalazimo tri vrste mišićnog tkiva: glatko, poprečnoprugasto i srčano.

Moždane komore i glavna područja mozga

Animacija nam prikazuje unutrašnju strukturu mozga.

Nadbubrežna žlijezda

Unutarnja žlijezda odgovorna za održavanje homeostaze i razvijanje odgovora na stres.

Spojevi kostiju

Naše se kosti spajaju na četiri načina: zglobovima, zglobnim hrskavicama, šavovima ili stapanjem.

Srce

Srce je središnja pumpa krvožilnog sustava.

Uho i proces slušanja

Uši pretvaraju zvučne valove u živčane impulse koji se šalju u mozak.

Evolucija mozga kralježnjaka

Tijekom evolucije kralježnjaka se relativna razvijenost posebnih dijelova mozga mijenjala.

Added to your cart.