Aja Sofija (Istanbul)

Aja Sofija (Istanbul)

Crkva Svete mudrosti, koja se ubraja među najpoznatije muzeje svijeta, najprije je bila vjersko središte Bizantskog, zatim Osmanskog Carstva.

Likovna umjetnost

Ključne riječi

Aja Sofija, bazilika, džamija, minaret, crkva, muzej, Osmansko, Bizant, turski, Turska, Konstantinopol, Istanbul, Bospor, Anatolia, grkokatolički, Musliman, Kršćansko, bog, Srednji vijek, zgrada, mjesto hodočašća, mramor, Krist, apostol, arhitektura, car, anđeo, religija, vjerske građevine, BIZANTSKO CARSTVO, Osmansko Carstvo, gornja galerija, kupola, kaligrafija

Povezani dodatci

3D modeli

Aja Sofija

Presjek

Animacija

CrkvaSvete mudrosti” nalazi se u Istanbulu, Turska. Povijest građevine stare više od tisuću i petsto godina puna je raznih događanja. Izvornu građevinu je dao sagraditi u 4. st. poslije Krista sin Konstantina Velikog koji je na tom mjestu osnovao novu prijestolnicu.

„Velika Crkva” koja je bila u više navrata ponovno izgrađena svoj „konačni izgled” je primila u 6. st. Početkom 13. st. križari osvajači su je prenamijenili u rimokatoličku crkvu. 1453. g. su Turci osvojili Carigrad i Mehmed II. („Osvajač”) je građevinu pretvorio u džamiju.

U drugoj polovici 16. stoljeća su dodana izvana 4 minareta. Sve do reformi u Turskoj, 1934. g., Aja Sofija je funkcionirana kao jedna od središnjih džamija islamske vjere, a tada je pretvorena u muzej.

Pravoslavna bazilika bizantskog stila je umjetničko remek-djelo znanstvene preciznosti koje se često spominje kao savršena sinteza svih arhitektonskih elemenata. Jedna od posebnih svojstava građevine je složena konstrukcija kupole. Arhitektonski novitet predstavljaju dimenzije glavne kupole: promjer joj je 31 m, a visina 55,6 m, kao i struktura nosivih elemenata. Ispod glavne kupole su smjestili 40 malenih polukružnih prozora koji čine ovu konstrukciju lebdećem.

Uloga tog niza prozora je dvostruka: s jedne strane ima značajnu statičku ulogu, s druge strane dopušta zrakama svjetlosti da ulaze u crkvu iz svih smjerova. Lukovi na istočnoj i zapadnoj strani se nastavljaju u polukupole oslonjene na manje, polukružne nosive konstrukcije. Pomoću ovih elemenata dodatno je povećan unutarnji prostor impresivnih dimenzija. Prostor kupole je okružen sa dvije sekundarne brodske konstrukcije koje se sastoje od arkada sa stupovima u prizemlju i otvorene galerije sa stupovima na katu.

Kontrast između unutarnjeg i vanjskog prostora je rezultat svjesnog planiranja: jednostavna i masivna vanjština građevine skriva prozračni i bogato ukrašeni unutarnji prostor.

Ova impresivna građevina koja je zadnje djelo kasno antičke arhitekture i prvo remek-djelo srednjovjekovne bizantijske arhitekture (zajedno sa ostalim građevinama povijesne jezgre Istanbula) 1985. g. je svrstana na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine.

Unutrašnjost crkve

Unutrašnjost crkve:

Prirodno osvjetljenje koje dopire preko bezbroj prozora i sjaj svijeća stvara mističnu atmosferu u bogato ukrašenoj unutrašnjosti crkve.

Od posebnih znamenitosti interijera izdvajamo: Omphalion, tzv. Znojeći stupac, ogromne kaligrafske ploče i prekrasni mozaici.

Naravno, u unutrašnjosti se nalaze i mjesta vezana za islamsku vjeru (minber, mihrab i mujezinov podij), dopunjene molitvenim mjestom za sultana.

Glavna kupola

Glavna kupola:

Dimenzije kupole su zaista impresivne: Promjer joj je 31 m, a visina 55,6 m. Ovu konstrukciju ogromne težine drže četiri monumentalna pandativa, koja su podržana s polukupola.

Galerija

Deisisov mozaik

Deisisov mozaik

Jedan od remek-djela bizantske umjetnosti mozaika. Najvjerojatnije je nastao u 13. stoljeću. Nažalost, od njega su preostali samo fragmenti. Mozaik sa izuzetnom preciznošću prikazuje Bl. Djevicu Mariju, Krista i sv. Ivana Krstitelja (pomoću sitnih dijelova, umjetnici su uspjeli prikazati i rumenilo na obrazima Djevice Marije, kao i bore na licu Ivana Krstitelja).

Šetnja

Naracija

CrkvaSvete mudrosti” nalazi se u Istanbulu, Turska. Povijest građevine stare više od tisuću i petsto godina puna je raznih događanja. Izvornu građevinu je dao sagraditi u 4. st. poslije Krista sin Konstantina Velikog koji je na tom mjestu osnovao novu prijestolnicu.

„Velika Crkva” koja je bila u više navrata ponovno izgrađena svoj „konačni izgled” je primila u 6. st. Početkom 13. st. križari osvajači su je prenamijenili u rimokatoličku crkvu. 1453. g. su Turci osvojili Carigrad i Mehmed II. („Osvajač”) je građevinu pretvorio u džamiju.

U drugoj polovici 16. stoljeća su dodana izvana 4 minareta. Sve do reformi u Turskoj, 1934. g., Aja Sofija je funkcionirana kao jedna od središnjih džamija islamske vjere, a tada je pretvorena u muzej.

Pravoslavna bazilika bizantskog stila je umjetničko remek-djelo znanstvene preciznosti koje se često spominje kao savršena sinteza svih arhitektonskih elemenata. Jedna od posebnih svojstava građevine je složena konstrukcija kupole. Arhitektonski novitet predstavljaju dimenzije glavne kupole: promjer joj je 31 m, a visina 55,6 m, kao i struktura nosivih elemenata. Ispod glavne kupole su smjestili 40 malenih polukružnih prozora koji čine ovu konstrukciju lebdećem.

Uloga tog niza prozora je dvostruka: s jedne strane ima značajnu statičku ulogu, s druge strane dopušta zrakama svjetlosti da ulaze u crkvu iz svih smjerova. Lukovi na istočnoj i zapadnoj strani se nastavljaju u polukupole oslonjene na manje, polukružne nosive konstrukcije. Pomoću ovih elemenata dodatno je povećan unutarnji prostor impresivnih dimenzija. Prostor kupole je okružen sa dvije sekundarne brodske konstrukcije koje se sastoje od arkada sa stupovima u prizemlju i otvorene galerije sa stupovima na katu.

Kontrast između unutarnjeg i vanjskog prostora je rezultat svjesnog planiranja: jednostavna i masivna vanjština građevine skriva prozračni i bogato ukrašeni unutarnji prostor.

Ova impresivna građevina koja je zadnje djelo kasno antičke arhitekture i prvo remek-djelo srednjovjekovne bizantijske arhitekture (zajedno sa ostalim građevinama povijesne jezgre Istanbula) 1985. g. je svrstana na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine.

Povezani dodatci

Odjeća u srednjem vijeku (Zapadna Europa, od 5. do 10. stoljeća)

Odjeća odražava način života i kulturu nekog naroda, područja i vremena.

U radionici Leonarda da Vincia (Firenca, 16. stoljeće)

U radionici genijalnog renesansnog polihistora možemo pogledati njegova najvažnija...

Madarski konjanik

Specijalni kamnei reljef se nalazi u Bugarskoj i vjerojatno je oblikovan na prijelazu 7....

Crkva sv. Ivana Kanea (Ohrid, 13. stoljeće)

Pravoslavna crkva smještena na slikovitoj litici, nazvana po apostolu Ivanu.

Torii (dveri) hrama Itsukushima

Tradicionalna japanska kapija stoji na ulazu u okrug svetišta.

Osmanska arhitektura u Mađarskoj (17. stoljeće)

Ostaci osmanske arhitekture u Mađarskoj uključuju Gazi Kasim-pašinu džamiju u Pečuhu i...

Ratni strojevi, izumi Leonarda da Vincija

Leonardo da Vonci se u povijest upisao i kao precizini vojni inženjer i kao veliki umjetnik.

Gotička arhitektura

Gotika se smatra jednim od najvažnijih umjetničkih stilova srednjeg vijeka.

Added to your cart.